DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Smatram sretnom okolnošću, što smo upravo zatekli radnike kod vađenja sadnica, obrezivanja korijena, obrezivanja krošanja, odrezane sve postrane grančice, sortiranja i odbacivanja zaostalog sadnog materijala, što je sve djelovalo veoma instruktivno. Svi mi članovi ekskurzije, makar poznajemo teoriju uzgoja topola, proučavali smo ove detalje, koji nisu nigdje napisani, a vide se u postupku sigurnih i iskusnih ruku. Osim cijelog niza kanadskih topola, koje se u ovom rasadniku uzgajaju radi primjene njihovih specifičnih svojstava, šumarija je imala također i dobar uspjeh u uzgoju platane iz sjemena, kao vrste, koja je također odličnih svojstava za pošumljavanje vlažnih podravskih terena. Razgledali smo nekoliko kultura i sastojina kanadskih topola raznih dobi, među kojima ima i neuspjelih, što napokon i nije čudo uz sve hirove rijeke Drave, kao što je na pr. prošlogodišnja velika ljetna poplava. Na području šumarije Čeminac u Baranji pregledali smo nekoliko sastojina i to kulture crnoga oraha, manje sastojine crvenog hrasta i nekoliko bagremovih sastojina raznih starosti. Na dobrim baranjskim tlima bagrem daje doista lijepe prihode sa oko 370 m3 drvne mase po ha, visina stabala od 25—27 m, visokim postotkom tehnike u svojoj 40-toj godini. Ova je kratka ekskurzija potpuno uspjela. Vidjeli smo 2 veća i stručno vođena rasadnika i nekoliko uspjelih kultura, kao i jedan interesantan industrijski pogon, koji troši velike količine topolovine i drugih lišćara. Domaćini ing. Mirko Grega č e v i ć, ing. Ilija Knežević i Zlatko Uglješić, te pratioci iz Šumarskog1 inpektorata Osijek ing. M i 1 e t i ć i ing. H r u š k a zadužili su nas svojim gostoprimstvom i predavanjem svoga iskustva,, pa im se ovim drugarski zahvaljujemo. Uvjereni smo, da će stečeno znanje na ovoj ekskurziji uštedjeti mnogo nesigurnih, možda čak i pogrešnih postupaka u uzgoju topole na području Šumarskog inspektorata u Novoj Gradiški. Ing. V. Spol jarić NEKE BILJEŠKE S EKSKURZIJE PO ŠUMAMA PAPUKA Zavod sa uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, priredio je za slušače IV. godišta šumarsko-gospodarskog smjera, ekskurziju u šume na Papuku. Ekskurziju su voditi prof. M. P1 a v š i ć, doc. dr. D. Klepac i ing. I. Bastjanćić. Na putu, u Banovoj Jarugi, pridružili su nam se ing. L. Loge r i ing. A. Novak, u Pakracu ing. M o 1 n a r, a u Zvečevu ing. P u a č a. Prvoga dana, t. j . 28. listopada 1954., izabrali smo i iskolčili jednu pokusnu plohu u odsjeku 18/d gospodarske jedinice »Zapadni Papuk« u šumariji Kamenska. Kako se vidi iz tabele 1 i iz slike 1, ovdje se radi. o jednoj prebornoj jelovoj i bukovoj sastojini s malenom primjesom smreka. U tabeli 2, t. j . u terenskom manualu za utvrđivanje prirasta, vide se izmjereni (p) i izravnani (pr) postoci volumnog prirasta. Radili smo po metodi Dr. Klepc a »Tablice postotka prirasta« (1). Umnoškom drvne mase jele i smreke sa izravnanim postocima prirasta izračunali smo, da godišnji prirast jelovine i smrekovine iznosi 13m3po jednom hektaru u navedenoj pokusnoj plohi. Na taj način smo se uvjerili o velikoj proizvodnoj sposobnosti jele na Papučkom masivu. Predviđanja ing. J. Š a f a r a i ing. Ž. Hajdin a (3) o velikom prirastu jelovine na Papuku su na mjestu, pa mislimo, da je i s te strane opravdano, da se proširi areal jele u Papučkom masivu. Vidjeli smo, kako se to vrši spontano, a upozoreni smo na to, kako bi to trebalo još i pojačati i ubrzati. Gotovo idealna preborna struktura pokusne plohe u odsjeku 18/d (vidi si. 1) govori u prilog tome, da se u mješoviti m jelovim i bukovim sastojina ma na Papuku pređe na preborno gospodarenje . Mjestimično će biti podesnija grupimična, mjestimično stablimična smjesa, no u svakom bi slučaju bilo dobro, da se u tim sastojinama započne stablimiono gospodarenje, kako su nam to objasnili naši profesori i drugovi iz operative. 126 |