DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 57 <-- 57 --> PDF |
li je danas. Nu i danas ona predstavlja veliki neiskorišćeni narodni kapital, jer zaprema velike površine. Da bi se i stojbina na kojoj se makija nalazi mogla što bolje iskoristiti, trebalo bi vještački pošumiti ne samo one čistine, koje se u makiji obično nalaze, nego i predjele u kojima nalazimo manje vrijedne sastojke. Ovo vještačko pošumljavanje trebalo bi izvađati onim vrstama visokog rasta, koje imadu svoj optimum u zoni »Lauretuma«, naime prvenstveno sredozemskim četinarima (Pinus halepensis, P. Pinea, P. Pinaster, P. Brutia) kao i onim egzotama, koje se lako aklimatiziraju ili su već aklimatizirane kao što su razni cedri (Cedrus atlantica, C. Deodara, C. Libani), čempresi (Cupressus Macrocarpa, C. arizonica) i t. d., koji davaju odlično drvo za građu. I Cupressus sempervirens (obični čempres) dava odličnu građu i veoma dobro uspjeva u zagorju a osobito pak uzduž cijele naše obale, gdje ga na jugu nalazimo i kao samonikloi stablo, među raznim drugim biljkama sredozemskog raslinstva, dajući onim predjelima neki osobiti čar. Na ovaj način dobili bi mješovitih šuma četinara sa makijom kao podstojno drveće, kao što je to slučaj u mnogim sredozemskim šumama. čuvajmo, gajimo i štedimo makiju, jer — dok stvarno ne bude makija zamjenjena drugom, boljom, šumom — ona će uvijek imati neprocjenjivu važnost na dalmatinskom kršu. Makija je ures i štit osobito gorovitim predjelima krša. Mi moramo uzdržavati ono što su nam preci ostavili i na tom polju dalje raditi. SAOPĆENJA NOVA PREŠA ZA PAKOVANJE SADNICA Centralni šumski rasadnik u Gospiću pod upravom šumarije Gospić posjeduje »ovu prešu za pakovanje sadnica, koja ima mnogo prednosti u pakovanju sadnica od ostalih sličnih preša. Ovu nam je prešu konstruirao 1949. nadzornik šume M a t i ć Iso. Nova preša ima mnogo dobrih strana kao: 1. Mahovina, bujad ili slama, ljeskovi ili od kojeg drugog drveta štapići, špaga ili žica su materijal, koji služi za pakovanje sadnica, dakle materjal, kojeg možemo rio lako i jeftino dobiti. 2. Prešu je vrlo lako napraviti, jer je jednostavna i pravi se od obične ili hrastove daske. 3. U vrlo kratkom vremenu spakuje mnogo sadnica. Pri dosadašnjem ispitivanju i radu jedne ovakve preše može za 8 sati uz 3 radnika spakovati 200.000 komada izrađenih sadnica dvogodišnjeg bora. 4. Kvalitet pakovanja je vrlo dobar, jer sadnice bora kad su dovoljno složene i «lobro spakovane mogu stajati 8 dana. 5. Radnici koji rade na ovoj preži ne zamaraju se toliko i nije im potrebna naročita stručna sprema. Kako vidimo za ovaj izum spomenutom nadzorniku šuma potrebno bi bilo dati »agradu ili diplomu, a novu prešu nazvati »Matićeva preša«. Opis rada s prešom: Prešu najprije otvorimo, zatim u izreze na olučenom dijelu preše stavljamo lje skove štapiće ili kojeg drugog drveta, koji su dugi oko pola metra (mogu biti i dulji, ako se pakuju dulje sadnice). Kad smo postaviti 11—12 štapića onda na njih stav |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 58 <-- 58 --> PDF |
su ferc^«? ==^B=3 =qp Mjerilo = 1:15 SI. 1. Preša gledana sa strane, a) pritiskivaci, b) lijevi i desni krak preše, c) ključevi ljamo tanki sloj vlažne mahovine. Ukoliko je mahovina suha treba je ovlažiti vodom. Poželjno je i slamu ovlažiti. Kad smo ovako sve ove radnje učinili, onda stavljamo sadnice, i to korjenje sadnice okrenuti prema sredini preše. Sadnice stavljamo u 2 reda tako, da korjeni stoje nasuprot jedan drugome. Ukoliko pakujemo dvogodišnje sadnice crnog bora, onda u svaki red, t. j . stranu stavljamo 1000 komada sadnica. Kad smo tako sadnice složili onda po sredini, t. j . po korjenu stavimo vlažne mahovine, a zatim lijevi i desni bok preše skupljamo i stežemo (kako pokazuje strelica na slici), te kad smo ih sastavili onda ih sa ključima zakačimo, da se ne rastave. Sa pritiskivačima još malo popravimo snop i zatim snop s vanjske strane preže vežemo špagom ili žicom, ključeve otkopčamo, prešu rasklopimo i gotovi spakovani snop sa sadnicama izvadimo iz preše i time je pakovanje završeno. Na osnovu ove slike, t. j . nacrta svatko može vrlo lako napraviti ovakvu prešu. Preša se pravi od bukove ili hrastove daske debljine 2,5—3 cm. Bolja je hrastova daska, jer je čvršća i trajnija. Ukoliko želimo da nam je preša čvršća, možemo je okovati. Ključevi i pritiskivaci moraju biti pokretni, t. j . moraju se oko svoje osovine 124 |