DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 49     <-- 49 -->        PDF

danje šumsko-voćnog drveća i grmlja i krene intenzivnijem uzgoju, njegovom
oplemenjivanju i proširenju. Nije zalud rečeno: »šumarstvo je majka
poljoprivredi, ono je hrani i od zla brani«, međutim složnim ustrajnim radom
na zajedničkom poslu crpsti će koristi obe privredne grane i čitav narod.


Da su te koristi i znatne i bez svake sumnje značajne, o tome nas nedvojbeno
uvjeravaju statistički podaci.


Međutim gubici izmaklih prihoda su kudikamo veći, skoro neprocjenjivi.
Gole, neiskorišćene po svojoj prostranosti nepregledne kraške površine od.
preko milijun hektara, preko kojih uzalud struji neizmjerna energija sun-


Pinjbor među voćnjacima cvatućih badema i vinogradima Starigrad na Hvaru.
Foto Ing. Radimir


čanih radijacija, jer je davno nestalo zelenog supstrata, koji bi se njome
koristio, čeka marljive ruke da ih ponovo zazelene.


Izgleda da je završila stara era, kad se u šumskim rasadnicima uzgajala
samo jedna vrst sadnica i vršila obnova sjetvom ili sadnjom po uobičajenoj
šabloni i za sadanja vremena odveć skupim metodama (monokulture).
Nastala nova vremena traže intenzivnije gospodarenje, koje će voditi
više računa o stanišnim i klimatskim uslovima, o biljnoj sociologiji, o uzgoju
mješovitih budućih sastojina, te sjetvom i sadnjom u »nevezanom povezu«
prema terenskim prilikama uključivati sve više i sve češće šumsko-voćno
drveće i grmlje u hrpama, grupama različitog međusobnog i međugrupnog
rastojanja (»a boschetti« odnosno »Spaced-group planting«), u vidu burobrana
i zaštitnih pojaseva.


Time bi se s jedne strane postepeno smanjili gubici izmaklih prinosa
sa neiskorišćenih kraških areala, a s druge strane stalno uvećavale koristi


115.