DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 43 <-- 43 --> PDF |
83.121 q ploda ili 17.3 kg po stablu. To bi prema sadanjim tržnim cijenama predstavljalo godišnji prihod od jedne milijarde dinara. Najveću vrijednost pripisuje se orahovini radi nepravilnosti boja i »estetske kolora ture« drveta, koju neki dovode u vezu sa razgranjenjem, sa ozljedama od mraza, sa slabo zaraslim sjecištima grana, a drugi pripisuju obilnost tonova boja fiziološkom fenomenu kemijskog zarašćivanja. I Utjecajpodrezivanjagrana, na, kvalitet orahovirua. 1.2ano čišoe-nja, -male kvriice, po sr&cUm, K, /Coumo TCouxjye -jaJa,k.vr^;po svem, dcbUz. 3k,rlot žua. {Po Cuinie.r-u). baš zato, što je orahovina radi tih preimućstava mnogo tražena i katkada^ veoma skupo plaćana, mnogi su se polakomili na visoke cijene i sasjekli orahova stabla, a da nisu posadili druga. Mnoga su stabla uginula od bolesti korjena, mnoga je uništio mraz za neobično oštre zime, mnoga su uklonjena sa poljoprivrednih čestica radi zasjenjavanja usjeva, radi mehanizacije i tome slično, tako da je na području republike sve manje i manje orahovih stabala po dimenzijama, po plodonosnosti i po tehničkoj vrijednosti. Na to nas podsjećaju i neka imena predjela kao: Orahovo, Orašje, Orahovica, 109 |