DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 43     <-- 43 -->        PDF

83.121 q ploda ili 17.3 kg po stablu. To bi prema sadanjim tržnim cijenama
predstavljalo godišnji prihod od jedne milijarde dinara.
Najveću vrijednost pripisuje se orahovini radi nepravilnosti boja i
»estetske kolora ture« drveta, koju neki dovode u vezu sa razgranjenjem,
sa ozljedama od mraza, sa slabo zaraslim sjecištima grana, a drugi pripisuju
obilnost tonova boja fiziološkom fenomenu kemijskog zarašćivanja. I


Utjecajpodrezivanjagrana, na,
kvalitet orahovirua.


1.2ano čišoe-nja, -male kvriice, po sr&cUm,


K, /Coumo TCouxjye -jaJa,k.vr^;po svem,


dcbUz. 3k,rlot žua. {Po Cuinie.r-u).


baš zato, što je orahovina radi tih preimućstava mnogo tražena i katkada^
veoma skupo plaćana, mnogi su se polakomili na visoke cijene i sasjekli
orahova stabla, a da nisu posadili druga. Mnoga su stabla uginula od bolesti
korjena, mnoga je uništio mraz za neobično oštre zime, mnoga su uklonjena
sa poljoprivrednih čestica radi zasjenjavanja usjeva, radi mehanizacije i
tome slično, tako da je na području republike sve manje i manje orahovih
stabala po dimenzijama, po plodonosnosti i po tehničkoj vrijednosti. Na to
nas podsjećaju i neka imena predjela kao: Orahovo, Orašje, Orahovica,


109