DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 38 <-- 38 --> PDF |
1542 m (Löschental), o r a s i na 1400 m (Schnalsertal), ogrozd i i razne bobice na 2000 m (St. Veran) nad morem (52). Prirodno je, da se šumskovoćno drveće i grmlje u povoljnijim našim klimatskim uslovima može zateći i na još većim nadmorskim visinama. O nalazištima, uzgoju i koristi šumsko-plodonosnog drveća i grmlja uopće, decenijama raspravljaju naši eminentni stručnjaci, a ta se pitanja još i danas opširno iznose u domaćoj i stranoj stručnoj štampi. Drugom polovinom prošlog stoljeća tretirali su ove probleme među ostalim: Ettinger, Kesterčanek, Kozarac, Partaš, Šulek, Vukotinović, a za naših dana veoma iscrpnu studiju o kestenu donio je Anić. Obradili su predmet: Adamović, Curić, Dumić, Draskovic, Lončar, Kolaković, Košanin, Nikolovski, Ožanić, Premužić, Sarnavka, Sučić, španović, Vujičić, Wraber i dr. Međutim stalno smanjivanje rasprostranjeni a šumsko-voćnog drveta i grmlja, progresivno degradiranje staništa i dosljedno pogoršanje stanja njihovih sastojina, mogu da uvjetuju neprocjenjive štetne posljedice kako sa socijalnog tako i sa ekonomskog stanovišta. Pored takve stvarnosti nameće nam se i dužnost i potreba da se ti problemi što češće i što svestranije razmatraju, da bi se tom štetnom procesu stalo jednom na kraj i krenulo napokon što intenzivnije njihovom razmnožavanju i unapređivanju. Poznata je činjenica kako su uništeni prostrani areali šuma i šumskovoćnog drveća imali pored ostalih štetnih utjecaja i nepovoljno djelovanje na klimatske prilike (USA, Italija i t. d.). Nije čudo, da se i kod nas sve češće čuju alarmantni glasovi u tom pogledu. Tako je nedavno Dr. Kovačević svratio pažnju na nestajanje poznatih kestenika i lovorovog zelenog pojasa sa istočnih padina Učke i na opasnost, koja uslijed pogoršanja klimatskih prilika prijeti, da Opatijsko primorje prestane biti ono što jeste (35). Prema rasprostranjenosti prvo i najvažnije mjesto u našoj zemlji među šumsko-voćnim drvećem zauzimlje svakako kesten pitomi (Castanea sativa), koji prema Košaninu pokriva površinu od oko 60.000 ha što većih ili manjih voćnjaka, gajeva i šuma, diferenciranih u dvije veće oblasti: sjeverozapadnu i jugoistočnu (34). (Vidi skicu). Rasprostranjenost kestena na području NRH u suvislim skupinama iznosi po oblastima: Banija 7.596 ha, Istra 625 ha, Karlovac 214 ha, Osijek 76 ha, SI. Brod 70 ha, Zagreb 1.205 ha i Varaždin 523 ha ili sveukupno 10.309 ha. Prema Aniću, na tadanjem arealu istraživanja od cea 950 km2, kesten se nalazi rasprostranjen na površini od 21.400 ha, bilo da je primiješan gušće ili rjeđe u šumu bukve, bukve i kitnjaka, ili kitnjaka i graba, bilo da čini veće ili manje čiste sastojine. Kesten dobro rodi svake 2—3 godine, u višim položajima svake 6—9 godine; prosječno 20—30 kg po stablu, najbolje rađa između 60—80 godina. Dobro razvijeno i kalemljeno stablo kestena u starosti između 70—100 godine ponese i 100—200 kg ploda (34). Dobar kestenik proizvađa prema Aniću oko 10 q po ha, na dobrom tlu i uz osobitu njegu i do 20 kg svježeg sjemena (3), dok Fenaroli luči tri boni teta: srednji sa prinosom oddobar sa prinosom odoptimalan sa prinosom od 500—1000 kg/ha 1500—2000 kg/ha 3000 i više kg/ha 104 |