DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Iz prednjeg se jasno može uočiti koje ogromne količine proteina, ma


snoća šećera i škroba kriju u sebi šumski plodovi u poređenju sa ostalim


živežnim namirnicama i koliko neočekivano mnogo može šumsko voćno


drveće i grmlje da doprinese ishrani živih bića.


Dr. J. H. Kellog g tvrdi da su proteini šumskih plodova lako probavljivi
a naročito masnoće sadržane u orasima, lješnjacima i drugim plodovima
mnogo lakše probavljive od bilo koje animalne masti. Iz naprijed
navedenih podataka proizlazi da šumski plodovi imaju veću hranjivu vrijednost
od mesa, žitarica ili voća. šest glavnih mesnatih jela imaju prosječno
810 kalorija po funti (1800 po kg), dok jezgro od šest vrsti oraha
ima prosječno 3.231 kaloriju po funti (7.180 po kg) četiri puta toliko, žitarica
sa 1650 kal/lb imaju za polovinu manje, a povrće sa 300 kl/lb i voće
sa 275 kal/lb nemaju ni deseti dio hranjive vrijednosti šumskih plodova.
Raniji kemičari prehrambene industrije nazvali su protein sadržan u šum.
plodovima »vegetabilnim kasemom« radi sličnosti sa proteinom mlijeka. U
Kini se daje novorođenčadi — ako rodilja nema mlijeka ili nije u stanju
da najmi dojilju — mlijeko od oraha, koje se pripremi kad se samljeveno
jezgro prelije kipućom vodom.


Odnos mlijeka i šumskih plodova razabire se iz slijedeće tablice:


protein sadržan u


ekvivalent


funti (lb) ploda kalorije koli


kalorije u lb plodova za


Šum. plodovi i odgovarajućoj čine mlijeka


šum. plodova 20 unca


količini mlijeka pod 2


mlijeka


(pints = 057 lit.)


badem 6.4 2080 3030 3.2
bukvica 6.6 2145 3075 3.0
kesten 3.2 1040 1876 6.4
lješnjak 5.0 1625 3290 4.0
orah 5.4 1555 3300 3.7
orah crni 8.5 2762 3105 2.4
orah Hichory 4.6 1495 3345 4.8
zir 2.4 780 2620 8.3


1 funta (lb) = 0.4536 kg 1 unca (oz) = 28.34


Nekoliko statističkih podataka najbolje svjedoči od kolikog ekonomskog
značaja može biti pravilno iskorišćavanje šumskih plodova. Svjetska
berba oraha u 1952. g. iznijela je 140.225 tona, lješnjaka 117.600 tona,
badema 130.000 tona. (II Sole, Milano 1952.)


Berba cedrovih oraha u SSSR-u iznosi oko 2 miliona tona godišnje, što
prerađeno odgovara oko 15 kg dodatnog ulja po stanovniku. U autonomnoj
republici tatarskoj se u ljeskovim sastojinama, koje ne predstavljaju nego
samo 2—3% sveukupnih šuma, proizvede oko 100.000 tona lješnjaka.


U susjednoj Italiji, gdje kestenic i zauzimlju oko 15% sveukupne
šumske površine, proizvedeno je 1932. g. 606.000 tona, a godine 1948. oko


327.362 tone kestena u vrijednosti od 12 miljardi 190 miliona lira, a to je
iznosilo oko 86%´ sveukupnih prihoda sporednih šumskih proizvoda. (Anali
di statistica, Roma 1950. Vol. IV.)
Prihodi orahovog ploda u Francuskoj cijene se na tri miljarde franaka
godišnje, a još toliko prihoda donese izvoz orahovog furnira (25). Kesten