DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 33 <-- 33 --> PDF |
nice da u perspektivnim planovima pošumljavanja´ najskorije budućnosti´ nema spomena o ovim vrstima drveća i grmlja, a i u šumskim rasadnicima slabo im se nađe traga** te da mnoge vrste stalno gube na površini svog prirodnog rasprostranjenja, sile nas da se ovim problemom ozbiljnije pozabavimo, naročito kad je u pitanju naš goli Krš. Da svratimo pažnju samo na neke glavnije vrsti plodonosnog šumskog drveća i grmlja, ovamo svrstavamo kesten (Castanea sativa) orah (Juglans regia), lijesku (Corylus avellana), kruške (Pirus sp.) jabuku (Malus sp.), trešnje (Prunus avium), višnje (P. cerasus), badem (Amygdalus communis), dud crni i crveni (Moras nigra, M. rubra) rogač (Ceratonia siliqua), pinj-bor (Pinus pinea), oskoruše (Sorbus domestica), obične žižulje (Zizyphus vulgaris), mušmule; obične (Mespilus germanica) i japanske (Eriobothrya japonica), planikumaginje (Arbutus unedo), mogranj (Punica granatum) masline (Olea europea var. oleaster i sativa), dunje (Cydonia vulgaris), limun (Citrus medica), naranče (C. aurantium), mandarinke (C. nobilis), lovor (Laurus nobilis), drijen (Cornus mas), borovice (Juniperus communis i J. oxycedrus), divlja ruža (Rosa sp.), brusnice (Vaccinium vitis idaea), borovnice (V. myrtillus), maline (Rubus idaeus), kupine (R. fruticosus), ogrozde (Ribes grossularia) i t. d. prem neke dolaze u obzir samo za vrtove i park. Najveća pažnja poklanja se kod nas ratarskim usjevima i stočarskoj proizvodnji, dok se često potcjenjuje prihod šumsko-plodonosnog drveća i grmmlja i uopće voćarstva. Kakav značaj za unutrašnju potrošnju, za izvoz, za opće narodnu privredu ima voćarstvo u Jugoslavij i najbolje pokazuje niže navedeni pregled za 11 vrsti voćaka krajem godine 1951: Sa m o rodnih voćaka Svih vrsti Stabala Prinos q po stablu kg Šljiva 56,903.000 11,628.000 20.4 Jabuka 8,526.000 1,794.000 17.4 Krušaka 4,224.000 1,065.000 25.2 Maslina 4,015.000 301.000 7.5 Trešanja 2,289.000 476.000 20.8 Oraha 2,225.000 340.000 15.3 Bresaka 1,787.000 166.000 9.3 Višanja 1,486.000 243.000 16.3 Kaj šija 895.000 165.000 18.5 Dunja 813.000 119.000 14.7 Smokava 1,080.000 141.111 13.1 Od 118,082.000 kom. voćaka bilo je dakle rodnih voćaka u 1951. godini´ 84,243.000 koje su ponijele 16,438.000 q ploda. Ako se računa prosječna cijena što ju proizvođač primi za svježe voće, onda prinos izražen u novcu prelazi impozantnu cifru od 55 miljardi dinara godišnje. Treba napomenuti, da u gornjoj tablici nisu navedeni kesteni, rogači, dudinje, maginje, mogranj i, oskoruše, agrumi, mušmule, maline, kupine, ogrozdi i t. d. te da se za prerađeno voće mogu postići daleko veći prihodi! Obzirom na ograničen prostor i pomanjkanje preciznih statističkih podataka o plodonosnom drveću, zadržat ćemo se letimično samo na onim ** Uporedi: Ing. A. H or vat: Osvrt na rezultate pošumljavanja u krškom podmiti NRH. »Šumarski list« br. 2/3 1954. tabl. 4. |