DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 31 <-- 31 --> PDF |
VoćarstvoRibarstvoLovEksploat. šuma 1.914 344 775 45.009 700 408 679 3.177 2.180 285 1.022 51.265 722 343 136 284 96 269 — 1 1 1 632 1 2 1 3 2.290 50 79 80 88 Sveg a 347.946 73.958 386.713 55.392 208.947 111.925 289.004 118.272 Da bi se nadoknadio manjak nastao uslijed prekomjernih sječa predviđa se da će se idućeg desetljeća pošumiti oko 15% svih goleti i meliorirati oko 25% degradiranih šuma. U obzir za pošumljivanja dolaze lišćari sa 48% (od toga topola, platana i joha sa 8%) i četinari sa 52% (od toga jela, smrča, Pseudotsuga sa 12%). Sveukupna površina degradiranih šuma i šikara iznosi 0.56 mil. ha, koje treba meliorirati i 0.53 mil. ha šumskih čistina i goleti, koje treba zašumiti. Prosječan uspjeh pošumljivanja prošlog petgodišta cijeni se na 45—50% na površni od prosječno 56.000 ha. Zasađeno je oko 64 miliona sadnica i zasijano 1.25 milion kg sjemena utroškom od nekih 85 miliona dinara godišnje. Desetgodišnjim planom 1953—1962 predviđa se da će se pošumiti i meliorirati godišnje površina od o k o 20.000 ha troškom od 300 miliona dinara. Iz prednjeg se razabire kolike ogromne svote se odobravaju za melioraciju degradiranih šumskih područja i za obnovu šuma, kojih proiz vodi zauzimlju na listi izvoznih artikala prvo mjesto i predstavljaju po vrijednosti 28% cjelokupnog izvoza. Međutim i pored tako obimnih planova pošumljivanja rijetko se nailazi na neki plan osnivanja ili obnove »šumsko-voćnog« drveća iako je poznata činjenica da je ono u predratno, ratno i poratno doba itekako mnogo sječeno i uništavano. Sve rjeđe se susretaju sadnice i mladice takovog drveća i grmlja u šumskim rasadnicima, sve manje pažnje se poklanja postojećim gajevima, sastojinama, grupama ili pojedinim stablima ove vrsti usprkos višestrukoj koristi, što je »šumsko-voćno drveće i grmlje« donosi narodnoj privredi. Razmatrajući neposredne koristi od šuma za narodnu zajednicu i značaj koji naše šumsko drveće i grmlje krije u svom cvatu, u svom plodu, u svojem voću, smatramo potrebnim da na temelju zvaničnih statističkih podataka o obimu sječe i prerade drveta kao i o izvozu poluprerađevina i finalnih proizvoda upozorimo na važnost šuma sa zdravstvenog, socijalnog, ekonomskog, estetskog i turističkog stanovišta i »šumsko-voćnog « drveć a i grmlj a napose kao i na zadatke i odgovornosti šumara uzgajivača u sadanjem razvitku naše stvarnosti, koji tim narodnim blagom upravljaju. Glavne vrsti drveća iskorišćujemo u prvom redu za proizvodnju sirovine »drvo« za ogrev i razne tehničke Sortimente, a samo neke sekundarno kao plod-voćku za ishranu ljudstva, domaće stoke, divljači, ptica, pčela i t. d. Šumskim plodovima kao ljudskoj hrani poklanja se u šumskom gospodarstvu još uvijek na žalost veoma mal o pažnje . Među širokim narodnim masama nema pravilnog shvaćanja o stvarnom značenju šumsko-voćnog drveća i grmlja za privredu, a kod šumara uzgajivača dovoljno razumijevanja i brige o razmnožavanju, uzgoju, prorjeđivanju i korištenju ovih vrsti drveća, o podesnom sabiranju |