DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 19 <-- 19 --> PDF |
und 7. IV. abgefallen und alle waren erst am 7. IV, 53 aufgestrichen. Die Länge der Versuchstämme betrug 4 m. Die Förstereien Lipovljani und Koprivnica liegen in Slawonien und Försterei Zalesina in Gorski Kotar. Die Versuchstämme wurden bis Herbst im Walde an Ort und Stelle, wo sie agbefallen waren, gelassen. Dann waren sie auf Bretter zerschnitten und nach einer ähnlichen Methodik wie von Pechmann angewandt war, waren die Bretter bzw. Stämme abgewertet. Die Tabellen 6 und 7 geben die Ergebnisse an. In der Tabelle 6 sind die Ergebnisse nach der Förtereien und in der Tab. 7 summarisch angegeben. Wie es aus den Ergebnissen in der Tabelle 7 ersichtlich ist, haben wir auch guten und befriedigenden Schutz der Buchenstämme bekommen und zwar: kein von der behandelten Stämmen war verstockt, 5 bekamen Abwertung 3, 21 Abwertung 2 und 12 Abwertung 1 (Skala ist ähnlich wie bei Pechmarm). Im Gegenteil, bei nicht behandelten (Kontrolle) Stämmen 2 waren vollkommen verstockt (Abw. 5), 8 Stämme bekamen Abw. 4, 8 Stämme waren mit 3 abgewertet und 2 mit 2. Auf Grund dieser Ergebnisse, wurde unserer Praxis empfohlen, den Wert dieser Mittel in einem grössren praktischen Versuch noch einmal nachzuprüfen. Die Bilder zeigen uns einzelne behandelte und nicht behandelte Stämme. Die Mittel wurden uns von der Fa. Bayer-Werke, Leverkusen, überlassen und wir möchten dieser Firma unseren verbindlichsten Dank auch an dieser Stelle ansprechen. PROIZVODNE SNAGE I REALIZACIJA CILJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA Ing. Bićanić Branko, Hvar: P P roizvodnja u jednom društvu (državi), kako po svome ocsegu, asortimanu i kvantiteti, tako i kvaliteti, rezultat je proizvodnih snaga toga društva (države). Proizvodne mase, međutim, temelj su ne samo ekonomske moći države, nego i njenog kulturnog uzdizanja, te njene političke snage i međunarodnog položaja. Namjera nam je da proučimo one ekonomske zakone, kojima podliježu proizvodne snage prilikom svoga razvoja i djelovanja na ostvarenje općeg cilja narodnog gospodarstva u socijalizmu (prelaznom razdoblju), kao i na. ostvarenje cilja šumskog gospodarstva, koje sačinjava posebnu privrednu oblast. Opći je cilj narodnog gospodarstva, da svoje proizvodne snage stalno i što više razvija i raspoređuje po privrednim granama tako, da uz što ekonomičnije (optimalno) i što racionalnije njihovo iskorišćavanje, a naročito uz što bolje iskorišćavanje svojih prirodnih bogatstava bude proizvedeno što više i što vrednijih materijalnih dobara, s kojima će prvenstveno direktno, a po potrebi i mogućnosti i indirektno putem međunarodne razmjene, što bolje, ali uravnoteženo, biti podmirene sve društvene (državne) potrebe, prema njihovoj važnosti za društvo (državu) i prema standardu života članova toga društva. Ostvarenje ovog cilja u jednom društvu (državi) ovisno je od: a) produktivnosti proizvodnih snaga toga društva (države), a s tim ü vezi i od efikasnosti rada; b) ekonomičnosti proizvodnih snaga; c) raspodjele proizvodnih snaga društva (države) u cjelini po privrednim granama u prostoru i vremenu, i d) od međunarodne trgovine. 85 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 18 <-- 18 --> PDF |
\ Mišljenja sam da bi ova sredstva imala najveće značenje za tvornice šper-ploča, jer u tim tvornicama dolazi kod ležanja bukovih trupaca od proljeća do jeseni do velikih gubitaka i to najvrednijeg sortimenta bukovine. (Pokusi, koje smo proveli u 1953. godini u tvornici ukočenog drveta i furnira »šupić Rade« na Rijeci, nisu uspjeli, jer su trupci premazivani prekasno, u kolovozu, kad su već bili raspucali, piravi i vrlo suhi. Jedino je utvrđeno, da tretirani trupci nisu dalje tako jako naspucavali). Međutim, kod upotrebe tih sredstava treba uvijek imati u vidu činjenicu, da oba sredstva mogu samo spriječit i »zagušenost« i piravost, a ne ukloniti te pojave, ako su one nastupile prije tretiranja. Premazivanje treba, dakle, izvršiti pravovremeno i samo na zdravim trupcima, t. j . kod kojih još nisu gljive prodrle u trupac. Pozitivni rezultati, dobiveni ovim sredstvima, koja sadrže redukcione tvari, govore u prilog teorije Zyche, da je kisik iz zraka primarni uzrok crvenila i nepravog srca, a ne, kako se je dosad općenito smatralo, prodor gljiva odnosno reakcija drveta na taj prodor. Prodor gljiva, koje uzrokuju piravost, slijedi sekundarno. Na kraju, posvećujem ovu radnju uspomeni prijatelja, pok. ing. M. Klunića , koji je pokuse u Koprivnici zajedno sa mnom radio, pokazujući za njih veliki interes. LITERATURA: 1. GäumannE. : Pflanzliche Infektionslehre. — Basel, 1952. 2. Gäuman n E.: Der Einfluss der Fällungszeit auf die Dauerhaftigkeit des Buchenholzes. — Mitt. d. Schweiz. Anst. f. d. forstl. Versuchswesen. — Bd. XIX, H. 2, 1936. 3. Kollman n F.: Technologie des Holzes und der Holzwerkstoffe. — 2. Aufl., I Bd., 1951. 4. Mayer-W egeli n H.: Vom Einfluss des Verstockens auf die Eigenschaften des Buchenholzes. — Holz-Zentralblatt, 1950. 5. Pec h man n H.: Ueber den Schutz gefällten Buchenholzes gegen Verfärbung und Pilzangriff. — Forstwiss. Zentralblatt, 70. Jg., H. 11, 1951. 6. Trendelenbur g R.>: Ueber die Abkürzung der Zeitdauer von Pilzversuchen an Holz mit Hilfe der Schlagbiegeprüfung. — Holz als Roh — und Werkstoff. 3 Jg., H. 12, 1940. 7. T u s z o n J.: Anatomische und mykologische Untersuchungen über Zersetzung und Konservierung des Buchenholzes. Berlin, 1905. 8. Ugrenovi ć A.: Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta. — Zagreb, 1947. 9. Z v c h a H.: Ueber die Kernbildung und verwandte Vorgänge im Holz der Rotbuche.´— Forstwiss. Zentralblatt, 67 Jg., 1948. »VERSUCHE ÜBER DEN SCHUTZ DES GEFÄLLTEN BUCHENHOLZES MIT »BUCHENSCHUTZ« UND »BASIMENT«. von Dr. J. Kišpatić Landw. — forstl. Fakultät, Zagreb ., Da die Ergebnisse, die Pechman n (5) in Deutschland mit diesen zwei Mitteln im Schutz des gefällten Buchenholzes gegen Verstockung bekommen hat, positiv waren, haben wir bei uns in 3 Förstereien diese Versuche wiederholt und den Wert dieser Mittel unter unseren klimatischen Verhältnissen nachgeprüft.. In der Försterei Lipovljani wurden die Bäume am 4. IV. und 7. V. 53 abgefallen und aufgestrichen. In der Försterei Zalesina wurden die Bäume am 16. IV. und 12. V. 53 abgefallen und auf gestrichen. In der Försterei Koprivnica wurden die Bäume am 19. III. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Zaključak Na temelju pokusa, provedenih kod nas u god. 1953., možemo zaklju čiti, da sredstva »Bayer-Buchenschutz« i »Basiment« u priličnoj mjeri za štićuju bukove trupce od obojenja (»zagušenosti«), a gotovo potpuno od bijele truleži-piravosti. Naši se rezultati u tom poklapaju s rezultatima Pechmanna u Njemačkoj. K tomu treba naglasiti, da smo bukve obarali namjerice kasno, neke u punoj vegetaciji, kad nije bukve baš radi brzog kvarenja uobičajeno obarati. Nadalje neki su trupci tretirani (Koprivnica) nekoliko nedjelja iza obaranja i prikrajanja, što je također povoljno za kva renje drveta, a ipak su i ti trupci bili u dobroj mjeri zaštićeni. Vjerojatno je, da smo mi dobili bolje rezultate od Pechmanna radi toga, što na većini naših trupaca nije otpala kora. Naime, otpadanje kore omoćuje prodiranje zraka odnosno kisika i gljiva u trupac, tako da premazivanje čeonih strana i rana postaje u neku ruku bespredmetno. 0 ovoj činjenici moramo voditi računa, jer iz toga izlazi, da treba u svakom slučaju, tretirali trupce ili ne, nastojati, da ne izgube koru. Ne može se reći, da navedena sredstva sprječavaju pucanje trupaca. U prvom redu, drvo puca često već kod obaranja i prikrajanja. Bitnih razlika u raspucavanju tretiranih i netretiranih nije bilo, ali smo opazili, da mnogi tretirani trupci naglo i jako pucaju kod samog rezanja na daske, što bi govorilo, da uslijed nejednoličnog zasušivanja postoji neka unutarnja razlika u napetosti. Upadljivo je međutim, da su tretirani trupci unatoč pukotina bili malo oštećeni, drvo je jedino uz pukotinu pocrvenilo, a tek su neki na čeonim stranama dobili plitku piravost. Utvrdili smo, da u većine tretiranih trupaca, koji nisu raspucali, prodire crvenilo odnosno početak truleži tek nekoliko cm (do 10) na čeonim stranama. Prema tomu postoji mogućnost, da se vredniji sotimenti režu na oba čela za 10 cm dulje, te da se onda kasnije, kod prerade, skrate za 20 cm (10 cm na svakom čelu), te ćemo na taj način dobiti potpuno intaktne trupce. Iz naših pokusa izlazi, da je na kvarenje trupaca od znatnog utjecaja i mjesto ležanja trupca. Najbrže se kvare trupci na suncu, osobito ako je tlo zakorovljeno. To je utvrdio i Pechman n (5). Najbolje se čuvaju na prozračnim sjenovitim mjestima na suhom tlu, bez korova. Postoji jedna poteškoća kod tretiranih trupaca, a to je njihovo preuzimanje, jer se na njima ne može vidjeti izgled čeone strane trupca, budući da crni »Basiment« potpuno pokrije čelo. Stoga se tretiranje može izvršiti tek nakon preuzimanja. Međutim, mišljenja sam, da se to može riješiti, osobito zimi i rano proljeće, kad nije bitno da se trupac premaze isti dan nakon obaranja stabla i njegova prikrajanja. Nije nam poznat kemijski sastav navedenih sredstava, tako da ne možemo reći, da li bi ih i naše kemijske tvornice mogle proizvoditi, te bismo za sada bili vezani za nabavku tih sredstava iz inozemstva, a možda postoji i mogućnost, da se stupi sa tvornicom Bayer u pregovore za otkup licence. Budući da na temelju naših pokusa izlazi, da su oba sredstva dobra, bilo bi vrlo dobro, kad bi naše pokuse ponovila jedna šumarija ili drvno-industrijsko poduzeće na daleko većem broju trupaca, te bi i praktički imali bolju sliku vrijednosti tih sredstava u uslovima prakse, a, uzevši u obzir i njihovu uvoznu cijenu i rentabilnost tretiranja. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 16 <-- 16 --> PDF |
82 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 15 <-- 15 --> PDF |
81 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 14 <-- 14 --> PDF |
80 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 13 <-- 13 --> PDF |
SI. 1. Čeona strana kontrolnog trupca. SI. 2. Trupac sa si. 1., prerezan 1 m od čeone strane. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Pregledom bilješki o svakom pojedinom trupcu u pokusnim protokolima možemo ustanoviti, da su neki tretirani trupci, osobito oni u Lubardeniku, a neki i u Koprivnici, pukli. Unatoč toga oni nisu postali piravi, nego je samo nastupila uska promjena boje (crvenilo) uz samu pukotinu. Sredstva, dakle, ne mogu spriječiti pucanje trupaca. Pechman n (5) je izvršio i ispitivanje čvrstoće tretiranog i kontrolnog materijala. Iz literature je poznato (K o 11 m a n n, 3, Mayer - Wegelin, 4, Trendelenburg, 6), da je čvrstoća obojene i pirave bukovine znatno umanjena. Trendelenbur g (6) ističe, da dinamička čvrstoća strada jače od statičke. Po Kollmann u (3) je dinamička čvrstoća kod početne piravosti smanjena za 69%, a kod jače piravosti i 75%. Iz rezultata Pechmann a (5) izlazi: 1. da je spec, radnja loma u cm kg/m2 znatno slabija u »zagušenih« odnosno piravih uzoraka; 2. da je srednja vrijednost visine spec, radnje loma u cm kg/cm2 veća od zaštićenih (tretiranih) nego kod kontrolnih uzoraka. Zatim, da je veća vrijednost spec, radnje loma kod uzoraka trupaca, koji su odmah nakon obaranja premazani. Mi ta mjerenja nismo vršili, jer su promjene na našim tretiranim i netretiranim trupcima jednake onima koje su opisane u radnji Pechmanna, te je sigurno, da bismo dobili jednake rezultate, Istaknuli bismo, da je već prostim okom jasno vidljiva razlika između tretiranih odnosno netretiranih trupaca, kao i to da se mogu pojedini stupnjevi, koje smo označili 1—5, lijepo razlikovali. Znakova truleži, osim nekoliko plitkih prodora na čeonim stranama, nema u tretiranih trupaca, a u kontrolnim trupcima ulazi duboko u trupac piravost u formi lisa, jezika, pruga, a neki su kontrolni trupci posve propali. SI. 1 i 2 nam prikazuju čeonu stranu kontrolnog trupca iz Koprivnice. Na si. 1 vidi se početak formiranja plodišta gljive, a si. 2 nam prikazuje isti trupac u presjeku 1 metar od čeone strane. Vidi se, da je jako zahvaćen piravošću. SI. 3 nam pokazuje dio daske, izrezane iz tog trupca. Isti je ocijenjen sa ocjenom 5. Slika 4 nam prikazuje dasku trupca, koji je također kontrolni, ali manje zahvaćen, pa je ocijenjen sa 4. Slika 5 nam prikazuje dasku tretiranog trupca, kod kojega je nastupilo lako crvenilo, koje je prodrlo nešto dublje vjerojatno radi pukotine, ali trupac nije izgubio na tehničkoj vrijednosti, te je ocijenjen sa ocjenom 2. Slika 6 i 7 nam pokazuju daske tretiranih trupaca, koji su ocijenjeni sa 1. Kako vidimo, na njima nema nikakvih promjena. Slika 8 nam prikazuje tretirani trupac, gdje je radi kasnije nastale pukotine također došlo do lake promjene boje na samoj čeonoj strani, te uz pukotinu. Nije nastupila nikakva piravost, unatoč pukotine. Trupci prikazani na si. 6 i 7 ocijenjeni su sa 1, a trupac sa slike 8 ocjenom 2. Pošto smo daske radi fotografiranja dopremili u Zavod, to smo izvršili iz 4 daske, kod kojih smo imali slabiju ili jaču piravost, izolaciju gljiva. Ukupno je uzeto 20 uzoraka, po 5 iz svake daske i to tako, da su komadići piravog drveta preneseni na agar sterilno. U svim smo slučajevima uspjeli izolirati gljive. Po tipu rasta micelija radi se u većini slučajeva o Schizophyllum commune i Stereum purpureum, koje su najčešći uzročnici piravosti kod nas. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Rezultati pokusa zaštite bukovih trupaca od piravosti Tab. S Šumarija Lipovljani Sječa 4. IV. Tretiranje 4. IV. Lipovljani Sječa 7. V. 53 Tretiranje 7. V. 53 Zalesina Sječa 16. IV. 53 Tretiranje 16. IV. 53 Zalesina Sječa 12. V. 53 Tretiranje 12. V. 53 Koprivnica Rušenje 19. III. Tretiranje 7. IV. 53 Koprivnica Rušenje 7. IV. 53 Tretiranje 7. IV. 53 Trupci Premazani Kontrolni Premazani Kontrolni Premazani Kontrolni Premazani Kontrolni Premazani Kontrolni Premazani Kontrolni Da dobijemo bolji pregled,´donosimo Premazani kontrolni Ocjen a1 | 2 1 6 4 5 | 2 2 1 2 2 1 2 3 1 3 prem a skal i 3 4 5 Ukupno 3 IO´ 4 1 5f 1 10 2 3 5 4 1 9 4 1 2 1 6 3 1 4 4 1 1 2 u Tab. 7 sumarne rezultate: Tab. 7 . 2 3 4 5 ! Ukupno i ; 12 21 5 — 38 9 8 8 2 20 bio slučaj, osim na nekoliko trupaca u Koprivnici. Godina 1953. bila je priMčno vlažna, te općenito nije došlo do odlupljivanja kore. Prema tomu, nisu aastajala nova ulazna a nezaštićena mjesta za prodor zraka odnosno kisika, a isto tako i gljiva. Dosta jak obrast odjela, u kojima su vršeni pokusi, te bujan podmladak sprečavali su u našim pokusima loš utjecaj sunca, koji uvjetuje odlupljivanje kore. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Datumi obaranja i tretiranja vidljivi su iz tabela 1—5. U svim smo pokusima ostavili i jedan dio trupaca netretiran za kontrolu. Nastojali smo da izaberemo različita mjesta u šumi, tako da pojedini trupci leže različito, neki su ležali u bujnom podmlatku bukve, a drugi na otvorenom i neobraslom mjestu. Radi konfiguracije terena najviše smo mogli varirati položaj trupaca u pokusima u Koprivnici. Na utjecaj tih faktora osvrnut ćemo se kasnije kod ocjene rezultata. Općenito smo utvrdili, da trupci izloženi suncu vrlo brzo gube koru. Rezultati pokusa Trupci su ostali ležati u šumi sve do jeseni, kad smo prvo izvršili pregled na licu mjesta, da ustanovimo postoje li i vanjske razlike tretiranih i kontrolnih trupaca, a zatim smo ih prevezli na pilanu, gdje smo ih rezali na daske i ocjenili njihovo unutarnje stanje. Ocjena u šumi ne može nam dati dovoljno podataka o vrijednosti sredstava, jer se izvana na trupcima ne vidi, koliko su se iznutra promijenili. Vrijedno je istaknuti, da smo na čeonim stranama mnogih kontrolnih trupaca našli plodišta gljiva, koje uzrokuju piravost. Trupce smo na pilani rezali na daske i ocjenjivali dasku po dasku svakog trupca, te na temelju toga dobili srednj u ocjen u svakog trupca. Kod svih smo pokusa ustanovili različite stupnjeve kvarenja pojedinih trupaca. Budući da je nemoguće opisati svaki pojedini trupac odnosno dasku, to smo analogno radu P e c h m a n n a (5) za ocjenu utvrdili slijedeću skalu: 1. Potpuno zdravi rezovi, bez ikakve promjene boje, osobito bez ikakva znaka napada gljiva = 1. 2. Rezovi sa »zagušenošću«, te sa početnim slabim napadom gljiva, koji nema utjecaja na kvalitetu drveta. Napad gljiva je ograničen na do 3 cm u dubinu na čeonim stranama = 2. 3. Rezovi sa neznatnom, na krajeve dasaka do 10 cm prodirajućom piravošću, kvaliteta drveta nije umanjena = 3. 4. Rezovi sa znatno uznapredovalom piravošću, koja je prodrla u trupac do 1 m, te znatno umanjuje vrijednost trupca = 4. 5. Vrlo jako piravi trupci, neuporabivi za tehničke svrhe = 5. Na temelju ove skale mi smo subjektivno ocjenjivali sve daske jednog trupca i tako dobili srednju vrijednost pojedinih trupaca, koji su prikazani u tabelama. Iako se ovdje radi o subjektivnom ocjenjivanju, ono po našem mišljenju daje sigurne podatke, jer su razlike stanja pojedinih trupaca očite, a ovim načinom procjene možemo usporediti pojedine tretirane i netretirane trupce. Pokusi su dali ove rezultate (tab. 6 i 7): Kako se iz tabela 6 i 7 vidi, postignuti su razmjerno dobri rezultati. Od ukupno 38 tretiranih trupaca ni jedan nije dobio ocjenu 4 ili 5, nije dakle izgubio na svojoj kvaliteti, iako su u mnogih nastupile male promjene boje odnosno početak slabe piravosti na čelima. Naprotiv, kod kontrolnih trupaca 10 je potpuno propalo, od toga su dva posve protrunula, a 8 u jakoj mjeri. Ostalih 10 kontrolnih trupaca nisu propali, dobivši ocjenu 2 odn. 3. Pec h man n (5) je dobio na tretiranim trupcima nešto lošije rezultate od naših. To međutim možemo objasniti činjenicom, da su njegovim pokusima mnogi trupci izgubili za vrijeme pokusa koru, što kod nas nije |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 9 <-- 9 --> PDF |
se premaze »Bayer-Buchenschutz«, potrošak 1 kg/m2. Nakon nekoliko minuta slijedi premazivanje sa »Basimentom«, potrošak 1 kg/m2. Preporuca se za svako sredstvo uzeti posebnu četku, jer se tekućine ne miješaju. Treba premazati čeone strane, rane, mjesta gdje su odrezane grane. Koru nije potrebno mazati. Tretirano drvo ostaje u šumi do transporta. Preraditi ga nakon odvoza treba što prije. Najbolje je tretirati stabla odnosno trupce odmah nakon obaranja odnosno prikrajanja. što je veći razmak od obaranja i tretiranja, to će kvarenje biti jače. Kvarenje se može zaustaviti, ali ne i odstraniti, ako je već nastupilo. Kod rušenja u siječnju treba premazati unutar 9 nedjelja, u ožujku unutar 6 nedjelja, u svibnju unutar 3 nedjelje. Ne premazivati za mraza ili na smrznuta čela. Stablo I 19. III. 1953. II 19. III. 1953. III 7. IV. 1953. IV 19. III. 1953. V 7. IV. 1953. VI 19. III. 1953. Opis trupaca prvog i drugog obaranja u Koprivnici Tab. 5 Promjer (prsni i Trupac srednji) Opis trnpaca Opaska cm Srce 4x2 cm sa uskom 1 (5640) 46 pukotinom Na donjem čelu srce 2 (5641) 43 kontrola 3x1 cm malo natrulo Srce 2x1 cm na donjem 3 (5642) 40 čelu Na gornjem čelu 3 pu 4 (5616) 44 kotine u sredini 5 (5617) 41 Bez srca i bez pukotine kontrola Bez srca, na donjem 6 (5643) 49 čelu puknut Bez srca, na donjoj 7 (5644) 43 strani skinuta kora kontrola 60x25 cm 8 (5645) 42 Bez griješke 9 (5634) 31 Bez griješke kontrola 10 (4720) 28 Bez griješke 11 (4719) 24 Bez griješke Crveno srce na donjem 12 (5646) 34 čelu 3xV2 cm 13 (5647) 31 Bez griješke kontrola 14 (5648) 28 Bez griješke 15 (5482) 41 Bez griješke 16 (5483) 37 Bez griješke Opaska: Svi su trupci, i oni obarani 19. III., tretirani 7. IV. 1953. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Opis trupaca prvog obaranja 16. IV. 1953. u Brezju Tab. 3 Stablo Trupac Promjer prsni odn srednji Opis trupaca Opaska cm 1 46 Srce 8x6 cm I 2 41 također kontrola 3 43 Bez srca 11 4 38 Bez srca 5 44 Srce svjetle11x6 cm boje III 6 39 Srce svjetle11x6 cm boje Opis trupaca drugog obaranja 12. V. 53 u Brezju Tab. 4 Stablo Trupac Promjer prsni odn. srednji Opis trupaca Opaska cm 1 41 Bez srca 1 2 37 Bez srca kontrola 3 43 Bez srca II 4 38 Bez srca 5 ? Srce sive boje 10x6 cm kontrola III 6 ? Srce sive boje 10x6 cm Prvo je obaranje u šumariji Koprivnica obavljeno 19. III. 1953., a drugo 7. IV. 1953. Premazivanja su izvršena 7. IV. 1953. Radi se o čistoj bukovoj sastojini. Neki su trupci ostavljeni ležati u jarku, a drugi su ostavljeni na otvorenijem mjestu, gdje su bili izloženi suncu, ali istovremeno i jačoj prozraki. U tabeli 5 dat je opis trupaca prvog i drugog obaranja. Kao što je iz datuma obaranja vidljivo, većina je stabala obarana i tretirana razmjerno kasno, na završetku zime odnosno na početku proljeća, dakle na izmaku normalne dobe sječe bukve, dok smo neka stabla namjerice obarali i tretirali u punoj vegetaciji da utvrdimo zaštitno djelovanje sredstava kod bukve u punom soku. Stabla su prikrajana na trupce 4 m dužine, jedino su u Zalesini neki kontrolni trupci bili kraći (2m). Navodimo glavne stavke iz upute tvornice Bayer o upotrebi tih sredstava: Oba se sredstva mogu premazati bez prethodnog zagrijavanja. Prvo |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Drugo je obaranje i premazivanje vršeno 7. V. 1953., kad je bukva već bila u punoj vegetaciji. Trupci su opet dužine 4 m. Opis tih trupaca dat je u tabeli 2. Opis trupaca drugog rušenja u Lubardeniku 7. V. 1953. Tab. 2 Stablo Trupac Promjer prsni odn. srednji Opis trupaca Opaska cm 1 37 Na gornjem čelu malo srce (1—2 cm trulež?) I Isto kao 1, srce promje 2 33 kontrola ra 6x4 cm 3 31 Bez srca 4 32 Bez srca Tamno srce 3x3 cm na 5 28 kontrola II gornjem ćelu Tamno srce 3x3 cm na 6 25 donjem čelu Na gornjem čelu srce 7 41 5x4 cm 111 Na donjem čelu srce 8 37 kontrola 3x3 cm 9 36 Bez srca Bez srca, pri dnu loše 10 33 odrezano IV 11 31 Bez srca kontrola 12 25 Bez srca 13 32 Bez srca V 14 29 Bez srca kontrola 26 Bez srca 15 Prvo je obaranje u fakultetskoj šumariji Zalesina u šumi Brezje, odjel 4a, izvršeno 16. IV. 1953. Radi se o prebornoj sastojini bukve i jele, a na mjestu gdje smo vršili obaranje, nije bilo jele. Teren plitak, sa malim nagibom, pođmladak bukve mjestimično bujan. Oborene su tri bukve, te odmah nakon prikrajanja premazane. Treba istaknuti, da je padala jaka kiša, te da srao ustanovili, da se »Buchenschutz« slabije upija na ovlaženu čeonu površinu, i da kod premazivanja »Basimentom« ostaju u premazu mjehurići zraka. Tabela 3 daje nam podatke o trupcima. Drugo je obaranje i premazivanje u Brezju izvršeno 12. V. 1953. Podatke o trupcima daje nam tabela 4. 73 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 6 <-- 6 --> PDF |
mjesta (različita otpornost iste vrste drveta, a različite provenijence) naveli smo već ranije. Nadalje otpornost je bukova drveta ovisna i o staništu (Gäumann, 2). I mikroklima pojedinih mjesta ima jak utjecaj na brzinu i intenzitet kvarenja. Iz prakse je poznato, da se bukva sa različitih staništa različito kvari odnosno raspucava (a pukotine igraju veliku ulogu u kvarenju trupaca). Da obuhvatimo po mogućnosti sve te elemente, vršeni su pokusi u tri šumarije, a i sama su stabla obarana na različitim mjestima — u jarku, na bilu, u zatvorenom ili otvorenijem sklopu, sa ili bez prizemnog rašća i t. d. U šumariji Lipovljani vršeni su pokusi u Lubardeniku, odjel 11. To je mješovita sastojina bukve i hrasta lužnjaka, u kojoj prevladava bukva, dosta otvorena, sa vrlo jakim podmlatkom bukve. Prva su stabla obarana 4. IV. 1953., kad je bukva upravo počela listati. Kod prvog obaranja uzeto je u pokus 5 stabala, koja su prikrajana na trupce dužine 4 m. Opis tih trupaca dat je u tabeli 1. Isti je dan, odmah nakon prikrajanja, izvršeno i premazivanje trupaca. Opisi trupaca prvog obaranja u Lip. 4. IV. 1953 Tab. 1 Stablo Trupac Promjer (prsni odn. srednji) Opis trupaca Opaska cm 1 38 Na gornjem čelutak srca 2x2 cm počeTrupac pritesannjem čelu na doI 2 33 Na oba kraja malo2x2 cm srce kontrola 3 28 Bez greške, pica mala sljeII 4 5 47 40 Zvjezdastopukotinom Slabo srcekotinom srce 15x6 s 11x4 sa puTrupac pritesannjem čelu kontrola na do6 30 Tamno obojeno srce kontrola III 7 27 Srce na donjem čelu 8 25 Bez srca 9 44 U sredini svjetlo srce kontrola IV 10 11 36 32 Srce na donjemBez srca čelu 12 23 Bez srca 13 41 Bez srca V 14 35 Bez srca kontrola 15 31 Bez srca |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 5 <-- 5 --> PDF |
kisika u drvo. Napad gljiva je prema tom autoru sekundaran i ne mora u svim slučajevima uslijediti. Na temelju te teorije o uzroku crvenila odnosno osdržavanja bukve izradila je njemačka tvornica Bayer-Werke u Leverkusenu dva sredstva za zaštitu bukovine od kvarenja. Prvo je sredstvo »Bayer-Buchenschutz«, rijetka tekućina, koja sadrži jake redukcione spojeve sa zadaćom, da reduciraju kisik, koji bi prodirao u drvo. Sa tim sredstvom treba prvo premazati sva otvorena mjesta. Drugo je sredstvo »Basiment«, gusta tekućina na bazi bitumenskih tvari, sa kojom se također premazu sva otvorena mjesta, čim osuši »Bayer-Buchenschutz«, što je nakon nekoliko minuta. Ovo drugo sredstvo ima zadaću, da spriječi naglo sušenje bukova drveta, te da prema tomu: 1. otešćava prodor kisika (koji može prodirati u drvo samo ako ovo zasušuje, t. j . na mjesto ishlapljene vode ulazi u drvo zrak); 2. da spriječi mogućnost infekcije gljivama; 3. da spriječi pucanje drveta uslijed prenaglog sušenja (s tim, da je poznato, da pukotine znatno olakšavaju prodor gljiva u drvo). Nakon što smo u literaturi našli radnju Pechmann a (5), koji je 1950. godine u Njemačkoj sa tim sredstvima provodio pokuse i dobio pozitivne rezultate, odlučili smo radi važnosti pitanja zaštite bukovih trupaca da i kod nas provedemo slične pokuse. Budući da je iz radova mnogih autora poznato, da je jedna te ista vrsta drveta različite provenijence različito otporna prema svim abiotskim i biotskim faktorima, koji utječu na promjene fizičkog i kemijskog stanja dotičnog drveta, pa prema tomu i na promjene u smislu crvenila trupaca odnosno »piravosti«, provjerili smo pod našim prilikama i s našom bukvom vrijednost tih sredstava. Kod toga smo imali na umu ove momente: 1. Pokažu li se uistinu ova sredstva kao dobra, to pokusi govore u prilog ispravnosti teorije Zyche, što je važno kako s teoretskog tako i praktičnog stanovišta. 2. što smo u mogućnosti, da sa tim sredstvima spriječimo kvarenje bukovine, dakle, da preporučimo praksi jedno sredstvo, sa kojim je u mogućnosti zaštiti bukovinu od kvarenja, tim više, jer kvalitetna bukovina igra veliku ulogu u našoj trgovini drvetom. 3. Dosada je sječa bukve uvijek ograničena na nekoliko zimskih mjeseci. Kako, međutim, prema prospektu proizvađača tih sredstava, a i prema radnji Pechmann a (5) postoji mogućnost dobre zaštite bukovine i kod kasnije sječe (travanj, svibanj), to su ti pokusi imali svrhu da te navode provjere. Naime, u tom slučaju nismo usko vezani na sječu bukovine u zimskim mjesecima, nego to možemo vršiti i kasnije, bez bojazni, da će doći do kvarenja. I taj bi dakle momenat bio od velike vrijednosti za našu praksu. Rezultati naših pokusa izneseni su u ovoj radnji. Metodika pokusa Pokuse Sno vršili u tri šumarije: na fakultetskim šumarijama Lipovljani i Zalesina, te u šumariji Koprivnica, Kolegama ing. E. Vilčeku, ing. Nežiću i pok. ing. M. Kluniću zahvaljujem i ovom prilikom na suradnji i pomoći. Isto tako i tehničkom te lugarskom osoblju tih šumarija. Nadalje, direkciji šumskog gospodarstva poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu na materijalnoj pomoći. Razloge, zašto smo vršili pokuse na više |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 4 <-- 4 --> PDF |
vremena sivocrvena do crvenosmeđa boja na čeonim stranama. Ta se promjena boje uvlači jezičasto u trupac, a razlikuje se od crvenog srca stojeće bukve samo po intenzitetu. Zych a (9) je u svojoj opširnoj radnji o uzrocima osržavanja bukve utvrdio, da se ovdje (kod trupaca) radi o lokalnoj pojavi osržavanja, koju uzrokuje prodor kisika (iz zraka) u otvoreno drvo, koje postepeno suši, čime je omogućen prodor kisika odnosno zraka. Mikroskopiramo li takvo drvo, utvrdit ćemo, da je došlo do tvorbe tila, koje začepljuju provodne elemente, te do stvaranja t. zv. zaštitne gume, koja se nalazi u parenhimu (osobito onom od zraka srčike, te onom, koji prileži uz provodne elemente). Kako vidimo, radi se i kod nastupa crvenila kod trupaca u biti o istim patološko-anatomskim promjenama, koje i kod stojeće bukve prethode tvorbi neprave srži. Prema prijedlogu Mayer W egelin a (4) možemo nazvati drvo s tim promjenama boje »zagušenim « (erstickt). Tehnički drvo još nije izgubilo na vrijednosti, ali se ipak od preuzimača smatra manje vrijednim, iako zato nema opravdana razloga (osim, možda, činjenice, da će se nešto teže impregnirati radi tvorbe tila i gumoza, ukoliko će dotično drvo biti impregnirano). Tim više, jer se ta boja (»zagušenost«) nakon parenja gubi. 0 čitavom nizu vanjskih i unutarnjih faktora u samom drvetu odnosno trupcu ovisi, da li će »zagušenost« preći u »piravost«. Postoje li povoljni vanjski i unutarnji uslovi, doći će nakon »zagušenosti« do prodora i napada različitih gljiva (najčešće: Stereum purpureum Pers. Hypoxylon coccineum Buli., Bispora monilioides Corda, Schizophyllum commune Fr.), koje će uzrokovati »piravost«, t. j . određeni tip truleži bukova drveta. Ta je trulež različita od ostalih truleži, koje uzrokuju druge gljive razarači drveta, koji napadaju bukvu (na pr. Fomes fomentarius Fr.). »Piravost« je karakterizirana tim, što trulež nije jednolična, nego žutobijela trulež ulazi u drvo u obliku pruga, jezika, lisa, a pojedine su pro trule partije oivičene sa tamnosmeđim do crnim rubom, u kojem su drvne stanice vrlo malo razorene (histogene demarkacione linije po G ä u m a n n u, 1). K o 11 m a n n (3) je utvrdio, da je »piravo« drvo znatno izgubilo na čvrstoći, osobito dinamičkoj, tako da ne dolazi u obzir za tehničke svrhe. Jasno, da je i goriva vrijednost »pirave« bukovine radi razgradnje drvnih stanica djelovanjem gljiva znatno smanjena. Pokušaji, da se spriječi kvarenje bukova drveta nakon obaranja, vršeni su već ranije s manjim ili većim uspjehom. Sredstva za premazivan je čeonih strana i svih ostalih otvorenih mjesta (ozljede, odsječene grane) bez kore sadržavaju ili fungicide, koji treba da spriječe mogućnost prodora i djelovanja gljiva-razarača drveta, ili su to sredstva, koja sprečavaju sušenje drveta (uljane boje, asfalt, vodeno staklo i dr.). Međutim, ni jedna ni druga sredstva nisu dala zadovoljavajuće rezultate u smislu relativno potpune zaštite bukovih trupaca od kvarenja. Zych a (9) je u spomenutoj radnji razvio novu teoriju o uzroku crvenila te osrženja bukve. On tvrdi, da se primarno ne radi o djelovanju gljiva odnosno o reakciji drveta na napad gljiva, kako se ranije držalo na osnovu radnje Tuszon a (7). Po Zychi se radi o reakciji živog drveta (stojećeg ili oborenog) na prodor kisika kroz sva otvorena mjesta (rane, čeona strana) kod određenog kritičnog sadržaja vode u pojedinim dijelovima drveta. Dapače, Zycha tvrdi, da i samo osržavanje, a ne samo promjena boje drveta (crvenilo), u stojećeg drveta nastupa uslijed prodora |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 79 MART-APRIL GODINA 1955 POKUSI ZAŠTITE BUKOVIH TRUPACA OD »PREŠLOSTI« (CRVENILA, ZAGUŠENOSTI, PIRAVOSTI) Doc. Dr. Kišpatić Josip Zavod za fitopatologiju polj.-šum. fakulteta u Zagrebu O O baramo li bukvu zimi, te ako je na vrijeme iz šume izvezemo i preradimo, ne dolazi do kvarenja u smislu smanjenja tehničke (a i gorive) vrijednosti. Međutim, u praksi se vrlo često događa, da se zimi oborena bukovina, raspiljena u trupce, ne može iz tehničkih razloga pravovremeno iz šume izvesti, a često puta i komercijalni momenti prisiljavaju pojedina šumska gospodarstva i drvno-industrikska poduzeća, da na stovarištima drže veće količine bukovih trupaca. Nadalje, u tvornicama šper-ploča dolazi svake godine redovito do kvarenja bukovih trupaca, jer im šumarije dostavljaju trupce odmah nakon rušenja odnosno izvoza iz šume, jednostavno iz razloga, jer šumarije nastoje što prije predati bukovinu nekom drugom, dok još kvarenje nije nastupilo. Stoga su tvornice prisiljene preuzeti tokom zime i proljeća bukove trupce za čitavu godinu unaprijed. Uslijed toga dolazi na stovarištima tvornica šper-ploča do nagomilavan ja bukovine i to najvrednijeg sortimenta. Ovdje dolazi redovito do velikih gubitaka uslijed kvarenja, tim više, jer su stovarišta neuređena, izložena suncu, pa trupci brzo izgube koru. Mogućnost brzog kvarenja uzrokom je, da se bukva u pravilu može rušiti samo zimi, dakle razmjerno kratko vrijeme. Sve vrste drveta podliježu kvarenju, ali nijedna domaća vrsta tako brzo i lako kao bukovina. Zato je i pitanje zaštite bukovine od najvećeg značenja. Ruši li se bukva za toplijeg vremena ili ako zaostane u šumi duže vremena ležati, mogu nastupiti veliki gubici. Tom kvarenju podliježe i bukovo drvo za ogrjev, iako su tu štete manje radi manje vrijednosti ogrjevnog drveta. Kod kvarenja stojeće bukve govorimo u prvom redu o »nepravoj srži«, »nepravom srcu« ili »crvenom srcu«, dok kod trupaca govorimo o »prešlosti «, »zagušenosti«, »crvenilu« i »piravosti« (Ugrenović , 8). Međutim, ti pojmovi imaju kod različitih stručnjaka različito, katkada i dosta neodređeno značenje. Razlog su različita shvaćanja o značenju tih pojmova, kao i o stupnju samog kvarenja odnosno o njegovu utjecaju na tehničku vrijednost bukova drveta. Stoga je prije prikaza samih pokusa potrebno definirati te pojmove, kako ih mi u našem radu upotrebljavamo, kao i prikazati ukratko, kojim promjenama podliježe bukova drvo, te o uzrocima tih pojava. Od časa obaranja bukve, zbivaju se u njezinu drvetu određene promjene u smislu mijenjanja boje. Ubrzo nakon rušenja javlja se za toplijeg 69 |