DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 19 <-- 19 --> PDF |
und 7. IV. abgefallen und alle waren erst am 7. IV, 53 aufgestrichen. Die Länge der Versuchstämme betrug 4 m. Die Förstereien Lipovljani und Koprivnica liegen in Slawonien und Försterei Zalesina in Gorski Kotar. Die Versuchstämme wurden bis Herbst im Walde an Ort und Stelle, wo sie agbefallen waren, gelassen. Dann waren sie auf Bretter zerschnitten und nach einer ähnlichen Methodik wie von Pechmann angewandt war, waren die Bretter bzw. Stämme abgewertet. Die Tabellen 6 und 7 geben die Ergebnisse an. In der Tabelle 6 sind die Ergebnisse nach der Förtereien und in der Tab. 7 summarisch angegeben. Wie es aus den Ergebnissen in der Tabelle 7 ersichtlich ist, haben wir auch guten und befriedigenden Schutz der Buchenstämme bekommen und zwar: kein von der behandelten Stämmen war verstockt, 5 bekamen Abwertung 3, 21 Abwertung 2 und 12 Abwertung 1 (Skala ist ähnlich wie bei Pechmarm). Im Gegenteil, bei nicht behandelten (Kontrolle) Stämmen 2 waren vollkommen verstockt (Abw. 5), 8 Stämme bekamen Abw. 4, 8 Stämme waren mit 3 abgewertet und 2 mit 2. Auf Grund dieser Ergebnisse, wurde unserer Praxis empfohlen, den Wert dieser Mittel in einem grössren praktischen Versuch noch einmal nachzuprüfen. Die Bilder zeigen uns einzelne behandelte und nicht behandelte Stämme. Die Mittel wurden uns von der Fa. Bayer-Werke, Leverkusen, überlassen und wir möchten dieser Firma unseren verbindlichsten Dank auch an dieser Stelle ansprechen. PROIZVODNE SNAGE I REALIZACIJA CILJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA Ing. Bićanić Branko, Hvar: P P roizvodnja u jednom društvu (državi), kako po svome ocsegu, asortimanu i kvantiteti, tako i kvaliteti, rezultat je proizvodnih snaga toga društva (države). Proizvodne mase, međutim, temelj su ne samo ekonomske moći države, nego i njenog kulturnog uzdizanja, te njene političke snage i međunarodnog položaja. Namjera nam je da proučimo one ekonomske zakone, kojima podliježu proizvodne snage prilikom svoga razvoja i djelovanja na ostvarenje općeg cilja narodnog gospodarstva u socijalizmu (prelaznom razdoblju), kao i na. ostvarenje cilja šumskog gospodarstva, koje sačinjava posebnu privrednu oblast. Opći je cilj narodnog gospodarstva, da svoje proizvodne snage stalno i što više razvija i raspoređuje po privrednim granama tako, da uz što ekonomičnije (optimalno) i što racionalnije njihovo iskorišćavanje, a naročito uz što bolje iskorišćavanje svojih prirodnih bogatstava bude proizvedeno što više i što vrednijih materijalnih dobara, s kojima će prvenstveno direktno, a po potrebi i mogućnosti i indirektno putem međunarodne razmjene, što bolje, ali uravnoteženo, biti podmirene sve društvene (državne) potrebe, prema njihovoj važnosti za društvo (državu) i prema standardu života članova toga društva. Ostvarenje ovog cilja u jednom društvu (državi) ovisno je od: a) produktivnosti proizvodnih snaga toga društva (države), a s tim ü vezi i od efikasnosti rada; b) ekonomičnosti proizvodnih snaga; c) raspodjele proizvodnih snaga društva (države) u cjelini po privrednim granama u prostoru i vremenu, i d) od međunarodne trgovine. 85 |