DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 62 <-- 62 --> PDF |
e) da spriječi fluktuaciju stručnjaka drvne industrije, koja je posljedica slabijeg nagrađivanja u odnosu na druge grane, insistiranjem da im se povećaju tarifni stavovi. IV. U oblasti izvoza drvnih proizvoda I ako je izvoz ograničen mogućom visinom proizvodnje i neophodnim potrebama u zemlji, njegov se obim može suziti a da se vrijednost ne samo zadrži nego i poveća, putem promjene njegove strukture u korist finalnih proizvoda. Obim izvoza za većinu finalnih proizvoda određen je njihovim kvalitetom, koji je prvenstveno zavisan od tehničke opremljenosti pogona. Kod određivanja količine izvoza pojedinih proizvoda odnosno grupa proizvoda pridržavati se slijedećeg: 1. Šumske Sortimente četinjača i hrasta a naročito oblovinu za rezanje i ljuštenje svih vrsta drveta ne treba izvoziti zato da bi se što više koristili naši vlastiti kapaciteti u suzila deficitarnost u drvetu četinjača. 2. Izvoz celuloznog drveta listača a specijalno bukovine moguće je i potrebno povećati jer će, i pored predviđenog razvoja kemijske industrije na bazi listača, ostati znatne količine koje bi se inače u zemlji trošile kao ogrijevni materijal. 3. U referatu predviđena količina ogrijevnog drveta za izvoz, koja čini svega oko 1% od ukupno predviđenih perspektivnih sječa, treba svakako da se realizira radi održavanja tradicije izvoza ovog artikla u susjedne zemlje a i kad je to rentabilnije nego transportirati ga od perifernih proizvađačkih reona do vrlo udaljenih potrošačkih centara u zemlji. No pri tom se ograničiti na klasu yC« a u manjoj mjeri na klasu »B«, dok izvoz klase »A« treba potpuno obustaviti, jer se ona i u zemlji može koristiti za tehničko-industrijske svrhe. 4. Izvoz pragova, tesanog drveta i sitne tehničke oblovine svesti na minimum i vršiti samo onda kada je to ugovorom vezano za isporuku ostalih drvnih proizvoda. 5. Održati sadašnji nivo izvoza piljene građe listača, jer to dozvoljava predviđeni cfbujam sječa, potrošnja u zemlji i buduće sve racionalnije korišćenje listača. Ovaj će se nivo moći zadržati sve dotle dok se ne pređe na masovniju proizvodnja Ijuštenog drveta. 6. Predviđeni obujam izvoza drvnih ploča i kemijskih prerađenog drveta odgovara predviđenoj proizvodnji i višku iznad potrošnje u zemlji. 7. Sadašnji izvoz najvećeg broja finalnih proizvoda može se narednih godina udvostručiti a i dalje povećati — izuzev sanduka, kojih plasman je neizvjestan — ukoliko se budu modernizirali kapaciteti, poboljšao kvalitet i proširio´ asortiman. 8. Izvoz piljene građe četinjača bi trebalo u što kraćem roku obustaviti obzirom na nedostatak četinjača i perspektivne rastuće potrebe u zemlji. Međutim stanje platnog bilanca naše zemlje zahtijeva da se izvoz i dalje produži. Zato treba prijeći na njegovo postepeno ali zato sve oštrije smanjenje. V. U oblasti planiranja u šumskoj privredi 1. Opće smjernice razvoja šumske privrede moraju doći do izražaja u uređajnom elaboratu koji treba da ima karakter obaveznog propisa. Tako izrađeni uređajni elaborati su osnov svakog daljeg planiranja. Kako opće smjernice, tako i uređajni elaborati ima da počivaju na principu potrajnosti gospodarenja, tako da njihovo izvršenje predstavlja popravku stanja šuma i ujednačenje prihoda u drvetu. 2. Kod određivanja etata, prilikom izrade perspektivnih planova i uređajnih elaborata polazi se od proizvodnih mogućnosti šuma i njihovog stanja. Stoga planiranje etata, pri uređenju šuma mora biti po principu iz malog u veliko, te polaziti od stanja sastojina. Pri određivanju konačnog obujma sječa treba imati u vidu i potrebe u drvetu ali voditi strogo računa da se ne ugroze zaštitne funkcije šuma. 3. Da bi planiranje u šumarstvu bilo što realnije potrebno je izraditi uređajne elaborate za ove šume u što kraćem roku a najkasnije u roku od 10 godina. U tom |