DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 61 <-- 61 --> PDF |
III. U oblasti primarne i finalne prerade drveta 1. Za podmirenje neophodnih potreba potrošnje i izvoza proizvoda drvne industrije, potrebno je da se ona unapredi u pravcu integralnog iskorišćavanja drveta s time da se, gdje god je to izvodljivo, kombinira mehanička sa kemijskom preradom. 2. Samo primjenom ekonomskih mjera ne može se dovoljno brzo uspostaviti sklad između postojećih kapaciteta pilana i raspoloživih sirovina. Za to treba prilaziti i administrativnim mjerama, kao što se to radi u NR Sloveniji, da bi se stvorila zdrava osnova za razvoj drvne industrije a naročito za preorijentaciju na finalnu preradu, na rekonstrukciju i modernizaciju pogona koji će ostati, što će omogućiti bolje iskorišćavanje drveta, smanjenje otpadaka i sniženje proizvodnih troškova. 3. Radi usklađenja drvne industrije sa sirovinskom bazom treba znatno proširiti mehaničku preradu listača a naročito kapaciteta za proizvodnju šperovanog drveta i vještačkih ploča uz što veće učešće listača. 4. Proširiti također i kemijsku preradu listača. Drvolistače uzimati za primjesu kod proizvodnje papira. Podići nove kapacitete za proizvodnju celuloze, polukemijske celuloze i vještačkog vlakna. S tim u vezi treba na pilanama izgraditi postrojenja za usitnjavanje i utovar pilanskih otpadaka radi povećanja procenta njihovog korišćenja za kemijsku preradu. 5. Impregniranje drveta — oblovine i rezane građe — treba proširiti i modernizirati u cilju povećanja trajnosti drveta a time i smanjenja potrošnje. Zato je nužno i sniziti transportne troškove proizvoda koji idu na impregnaciju a i cijene antiseptičkih sredstava. 6. Mogućnost razvoja proizvodnje lijepljenog drveta i vještačkih ploča uslovljena je sniženjem cijena ljepila. Zato je potrebno da naša kemijska industrija uvede proizvodnju ljepila iz domaćih sirovina ili da nabavi uvozne kemikalije za ljepila po povoljnim cijenama. 7. U cilju potpunijeg zadovoljenja široke potrošnje, građevinarstva i izvoza i povećanja vrijednosti proizvodnje na bazi iste količine drvne sirovine te boljeg korišćenja drveta uopće, potrebno je pridati veći značaj razvoju finalne prerade drveta. Nove kapacitete za finalnu preradu, gdje god ima mogućnosti za njihovo puno iskorišćenje, locirati uz pogone koji pripremaju sirovinu za njih. 8. Dosadašnji propisi o financiranju investicija destimuliraju njihovo ulaganje u drvnu industriju. Za razvoj drvne industrije potrebno je obezbijediti dovoljno sredstava sa dužim rokom otplate i nižim kamatama. Ukoliko tih sredstava nema dovoljno iz općih fondova treba omogućiti da se crpu iz fonda za unapređenje šumarstva pod istim uslovima kao i iz općih fondova. 9. U većoj mjeri nego do sada angažovati institute za istraživački rad na efikasnijem korišćenju sirovina — naročito listača — na uvođenju novih tehnoloških postupaka i metoda rada u drvnoj industriji. Institute osposobiti za izvršenje svih zadataka snabdjevajući ih potrebnim kadrovima, financijskim sredstvima i opremom. 10. Komora za šumarstvo i drvnu privredu, koja bi se imala osnovati, trebala bi pored ostalog da obrati pažnju na slijedeća pitanja: a) da osnuje biro za unapređenje šumske i drvne privrede, b) da se stara o uvođenju obaveznog jednogodišnjeg staža za inženjere i tehni čare u kome bi ovi prošli kroz sve osnovne djelatnosti drvne industrije pri većim i bolje organiziranim poduzećima. Za financiranje staža trebalo bi osnovati poseban fond iz doprinosa svih drvno-industrijskih poduzeća na bazi njihovog brutto prihoda. c) da postavi pitanje revizije kvalifikacija priučenih tehničara koje bi trebalo obavezati da polažu stručne ispite u roku određenom od svake republike prema speci fičnim prilikama. d) da osniva kurseve za kvalificirane i polukvalificirane radnike bez obzira da li su razvrstani ili nisu i da ovi u rokovima propisanim od nadležnih organa savladaju određeno stručno gradivo i polože ispit. Zato spremiti odgovorajuću stručnu literaturu. 59 |