DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Draščić Ivan svjetao je primjer našeg šumarstva. Njegova je ljubav prema šuT marstvu i danas svježa, kao negda u mlađim danima. Povede li se s njime razgovor o šumarstvu, sjedi naš jubilarac oživi kao kakav mladić. Jubilarcu Draščić Ivanu čestitamo pedesetgodišnjicu rada i želimo da s nama sarađuje još dugi niz godina. Ing. R. B. DRUGI KONGRES SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA FNR JUGOSLAVIJE I SAVJETOVANJE ŠUMARSKIH I DRVNO INDUSTRIJSKIH STRUČNJAKA FNR JUGOSLAVIJE U OHRIDU (3. DO 7. X. 1954.) I. Drugi kongres Saveza šumarskih društava FNRJ Dana 3. listopada 1954. god. održan je u Ohridu II. kongres Saveza šumarskih društava FNRJ Jugoslavije, a 4., 5. i 6. listopada savjetovanje šumarskih stručnjaka FNR Jugoslavije. Kongres je raspravio rad Saveza šumarskih društava u protekle dvije godine, te na temelju podnijetih izvještaja i diskusije, koja se na temelju njih razvila, zaključio da se pred Savez i republička društva postavljaju slijedeći: ZADACI: 1. Nastaviti suradnju na donošenju Saveznog zakona o šumama kao i otpočeti rad na izradi teza za sastavljanje republičkih zakona o šumama. 2. Treba insistirati na što bržem donošenju tehničkih propisa za poslove u šumarstvu, a naročito za sjemensku službu i uređivanje šuma; požuriti donošenje propisa o projektovanju, izvođenju, nadzoru i kolaudaciji radova u šumskom građevinarstvu, uređenju bujica, kao i geodetskim radovima u vezi sa razgraničenjem šuma i ostalog pri sastavu uređajnog elaborata. 3. Insistirati na što bržem donošenju Saveznog zakona o zaštiti zemljišta. 4. Utvrditi radna mjesta i lik tehničara šumarske i drvnoindustrijske struke i prema tome odrediti potreban broj odgovarajućih škola. 5. Poduzeti potrebne mjere da se stručne šumarske škole vrate u nadležnost republičkih šumarskih organa. 6. Dati inicijativu i pomoć za donošenje propisa o pravilnom obavljanju pripravničke službe i stručnim ispitima. 7. Starati se o pravilnom nagrađivanju kadrova u šumarstvu kao i o donošenju odgovarajućih zakonskih propisa o tome. , 8. Iznalaziti i ukazivati na mogućnost što šire primjene radničkog i društvenog upravljanja u šumarstvu. 9. Pronaći mogućnost za što veće angažovanje društava u izradi investicionih programa i ostalih projekata. 10. Insistirati na iznalaženju svrsishodnih oblika za što užu suradnju između nauke i prakse, odnosno između šumarskih fakulteta i instituta, s jedne i operative s druge strane. U ovom cilju insistirati na povezivanju naučnih instituta neposredno sa republičkom operativom. 11. Nastojati preko republičkih šumarskih društava, da se što veći broj privrednih organizacija učlani kao pomažući članovi društava. 12. Insistirati na što aktivnijem učešću šumarskih stručnjaka u diskusijama o> stvaranju komuna. 13. S obzirom na veliki privredni i društveni značaj šumske privrede i šumske industrije poduzeti potrebne korake za osnivanje samostalne komore za šumarstvo i drvnu industriju. 14. U cilju uspješnijeg populariziranja šumarstva organizirati preko republičkih društava nedjelju šuma. 15. Posvetiti što veću pažnju povezivanju sa stručnim i naučnim organizacijama u inostranstvu. 51 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 54 <-- 54 --> PDF |
16. Isposlovati kod nadležnih organa da Savez sudjeluje u predlaganju i odlučivanju kod slanja naših stručnjaka u inozemstvo kao i kod pozivanja stranih stručnjaka u našu zemlju. Na kraju rada kongresa izabrana je nova uprava Saveza šumarskih društava FNR Jugoslavije. Ova se je nakon izbora konstituirala u slijedećem sastavu: A) Predsjedništvo Saveza: predsjednik: prof. ing. Fazlija Alikalfić; podpredsjednici: ing. Rajica Đekić i ing. Matej Butković; I. sekretar: ing. Ljubomir Petrović; II. sekretar Jože Pučko; blagajnik: ing. Dušan Oreščanin; članovi odbora: ing. Zdravko Turk, ing. Jovo Marjan, ing. Boris Grujoski; ing. Nikola Goger i ing. Miličko Barjaktarević. B) Nadzorni odbor: članovi ing. Božidar Ničota, ing. Nenad Prokopljević i ing. Milan Gojmerac; zamjenici: ing. Hakija Šabović, ing. Dragan Tonković i Stojan Gjurovski. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Budući da se naša zemlja nalazi neposredno pred donošenjem Zakona o šumama, a ovaj Zakon je od naročitog interesa za šumarsku struku, kongres je obrazovao posebnu komisiju, koja je razmotrila nacrt zakona i nakon diskusije stavila niz primjedaba na ovaj nacrt. Primjedbe su — na kraju savjetovanja — prodiskutirane u plenumu te konačno stilizirane. One su opće, koje tretiraju zakon u cjelini i posebne, koje se odnose na pojedine članove zakona. Opće primjedbe glase: 1. Poslije svestranog razmatranja nacrta Osnovnog zakona o šumama Kongres je u načelu usvojio nacrt Zakona i saglasio se da nacrt uglavnom obuhvata materiju, koja treba da regulira razvoj i unapređenje šumske privrede. 2. Konstatirano je, da je nacrt Zakona u nekim članovima tretirao materiju ´z nadležnosti republičkog zakonodavstva. Utvrđeno je, koja materija i koji propisi treba i kako da se izmjene da bi se republičkim zakonima o šumama mogle regulirati specifičnosti pojedinih republika. 3. Kongres je našao da u nacrt Zakona treba da uđu izvjesni propisi, koji jače ističu aktivne mjere za unapređenje šumarstva. 4. Usvojena je izmjena nacrta u poglavlju o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini. Naime, nacrt je predvidio da gospodarstva mogu biti samo privredna poduzeća; međutim, uslijed raznolikog stanja šuma i šumarstva kao i ostalih uslova u pojedinim republikama usvojeno je da se u Zakonu pruži mogućnost osnivanja i gospodarstva kao ustanova sa samostalnim financiranjem, i to u slučajevima kada su gospodarstva pasivna. Po ovom pitanju bilo je izdvojenih mišljenja. 5. Po pitanju poslova, kojima se bavi šumsko gospodarstvo, donesen je slijedeći zaključak: »Šumsko gospodarstvo se bavi uzgojem i eksploatacijom šuma, građenjem šumskih komunikacija i objekata kao i preradom drveta, gdje za to postoje uslovi«. 6. Naročito je značajan zaključak da su paša i kresanje lisnika u šumama zabranjeni i da su dozvoljeni samo u izuzetnim slučajevima. 7. U toku razmatranja nacrta predložen je niz izmjena u stavovima i formulacijama nacrta. Te stavove i mišljenja Kongresa formulirala je od Kongresa izabrana posebna komisija i oni se daju u posebnim primjedbama. Posebne primjedbe ne donosimo u cijelosti. Njima se jasnije izražavaju načela izražena u općim primjedbama. Osim primjedaba na pojedine članove zakona kongres je predložio da u nacrt zakona treba unijeti i neke propise koji u njemu nisu obuhvaćeni. To su slijedeći: 1. U smislu člana -2 stav 2 i 3 ovog zakona u stavu 1 člana 16 Uredbe o katastru zemljišta ima se izvršiti izmjena u tačci e) tako da se iza riječi »šuma« doda i »šumsko zemljište«. Šume i šumska zemljišta pored ovoga imaju se u katastarskim elaboratima dijeliti na šume, šikare, goleti i krš i neobraslo šumsko zemljište. Ispravke u katastarskim planovima i elaboratima u smislu ovog člana imaju se provesti do kraja 1955. godine. Način i postupak kao i organe revizije propisat će savezni Državni sekretarijat za poslove narodne privrede. 2. Izuzetno od općih propisa o zastari potraživanja, potraživanja kupljenih dubećih stabala zastaruju sa istekom roka a posječenog drveta sa istekom roka izvoza. Neposječeno, odnosno neizveženo drvo, po isteku rokova iz prethodnog stava propada u korist organa upravljanja odnosno vlasnika šume. 3. Izuzetno od propisa o projektiranju i izvođenju građevinskih radova, projektiranje i izvođenje građevinskih radova u šumarstvu (niskogradnje i visoke gradnje šumskih privrednih i upravnih zgrada i lugarnica) mogu vršiti šumarski inženjeri sa položenim stručnim ispitom. 4. Izuzetno od propisa Osnovnog zakona o prekršajima i Zakonika o krivičnom postupku, zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrebljeni za izvršenje prekršaja ili krivičnog djela oštećenja ili bespravnog korišćenja šuma i šumskih proizvoda (sjekira, pila, kola i dr.) ili su pribavljeni prekršajem ili krivičnim djelom (drvo, šumski proizvodi), može se izvršiti i kad nisu svojina izvtršioca. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 56 <-- 56 --> PDF |
54 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Privremeno oduzimanje po prethodnom stavu mogu izvršiti službenici šumarskotehničke pomoćne službe, organi šumarske inspekcije i organi Narodne milicije s tim da o tome imaju izvjestiti nadležnog suca za prekršaje odnosno sud. Ukoliko se za zapljenjene predmete ne može obezbijediti čuvanje ili bi čuvanje iziskivalo nerazmjerne troškove, zaplijenjeno drvo prodat će se i prije odluke suda odnosno suca za prekršaje. Postupak sa stokom zatečenom na paši u šumama gdje paša nije dozvoljena, ili gdje je dozvoljena ali vlasnik stoke nema odobrenja za pašu, regulirat će se republičkim propisima. 5. U tekstu zakona svuda gdje se spominje republička uprava za šumarstvo treba staviti »republički organ nadležan za šumarstvo«. 6. Osim toga Kongres smatra da savezni zakon o šumama treba da bude okvirni t. j . opći a ne osnovni, što on ustvari jeste ukoliko se usvoje primjedbe i prijedlozi Kongresa. II. Savjetovanje šumarskih stručnjaka FNRJ Dana 4. 5 i 6. održano je savjetovanje o problemima proizvodnje i potrošnje drveta. Savjetovanje je radilo u plenumu i sekcijama, koje su obrazovane za proučavanje pojedinih problema. Zaključci koje je konačno prihvatilo Savjetovanje su ovi: ZAKLJUČCI SAVJETOVANJA ŠUMARSKIH STRUČNJAKA FNRJ održanog od 4—6 listopada 1954. U OHRIDU Poslije svestrane diskusije po podnijetim referatima: 1. Smjernice razvoja šumske privrede — usklađivanje potrošnje i proizvodnje. 2. Šumska proizvodnja i njene perspektive. 3. Planiranje u šumskoj privredi. 4. Potrošnja drveta za neposrednu upotrebu, i za građevinarstvo. 5. Primarna industrijska prerada drveta. 6. Finalna drvna prerada. 7. Izvoz drvnih proizvoda. na plenumu i po sekcijama, savjetovanje konstatira: Referati su svojim postavkama o stanju i smjernicama u šumskoj proizvodnji, potrošnu, drvnoj industriji i izvozu i u planiranju šumarstva, u osnovi, pravilno zahvatili problematiku bilansa drveta i njegove perspektive u našoj zemlji. Pružena dokumentacija i iz nje izvedene analize najpotpunije su od dosada poznatih te daju relativno najbolju sliku stanja i perspektive šumske i drvne privrede. Međutim potrebno je da se što točnijim kvantitativnim analizama provjere realne mogućnosti zamjene i štednje drveta od strane onih privrednih grana koje se javljaiu bilo kao potrošači drveta, bilo kao proizvađači sredstava za zamjenu. Perspektiva za naredno 10 godište, u okviru navedenih potreba i mogućnosti, realno je prikazana i ostvarljiva, pa je prema tome moguće u roku od 10 godina, svesti obujam sječa u Jugoslavenskom prosjeku na visinu prirasta. Kod toga jeste i nadalje ostaje ključno pitanje smanjenje potrošnje ogrjevnog drveta uopće a naročito na selu. Iz toga ujedno izlazi da je u interesu cjelokupne privrede potrebno pređ- Svet i j e Nau m jedan od najstarijih naših crkvenih i narodnih spomenika. Naum i brat mu Klimen t Ohridski bili su učenici i saradnici slovenskog apostola Metod a i kad je on mro 885 god. oba su brata bila prognana iz Moravske i preko Beograda i Bugarske došli ´među Slavene oko Ohridskog jezera. Klimen t postaje 893 velički biskup, a N a u m nastavlja njegov prosvjetni rad i oko 900. godine diže na južnoj obali Ohridskog jezera svoju zadužbinu: manastir Sv. Arhanđela. Tu monah Naum živi isposnički do smrti 910. god., gdje je i sahranien. Crkva je građena od tesana kamena i opeka, a u 13. vijeku nadograđuju se iznad glavnog hrama dvije kupole i narteks (predvorje). Požar (1802) uništio je prvobitne freske; današnje je načinio zoograf Trp e 1806. godine. U 18. je stoljeću manastir imao i svoju štampariju. Đ. K. 55 . |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 58 <-- 58 --> PDF |
viđene mjere štednje i pravilnijeg usmjeravanja potrošnje i iskorišćavanja drvne sirovine privesti što potpunijem ostvarenju. Kako će date, analize u referatima moći da posluže i za kasnija obrađivanja istaknutih problema, treba ubuduće nastojati da se podaci, koji nisu dovoljno točni poboljšaju i dotjeraju novim dokumentacijama a date analize podvrgnu reviziji. Za ostvarenje postavljenih ciljeva bit će nužno da se riješe mnogi teški zadaci, često vrlo složene prirode, koji će zahtjevati stalno usklađivanje pojedinih sektora potrošnje i proizvodnje i permanentnost u akciji uslijed toga, što je postavljeni rok u kome ima da se obujam sječa svede ispod prirasta diktiran objektivnom nuždom a njegovo prekoračenje može da dovede do vrlo ozbiljnih poremećenja u privredi i životu zemlje. Rješavanju ovih pitanja naročito bi doprinijelo osnivanje posebne komore za šumsku i drvnu privredu. U nizu mjera koje bi se imale sprovesti radi postizanja osnovnog cilja Savjeto vanje ističe naročito: I. U oblasti šumske proizvodnje ´ 1. Organizirati stalnu mrežu selekcione sjemenske službe. 2. Osnivati rasadnike za proizvodnju oplemenjenih, selekcioniranih i novih vidova drveća brzog rasta prilagođenih uslovima života na konkretnim terenima. 3. Hitno pristupiti podizanju topolika i nasada drugih brzorastućih vrsta drveća u blizini naselja, pokraj rijeka, i voda, u nizinskim predjelima i na drugim za to pogodnim mjestima u cilju proizvodnje iverastog, jamskog i celuloznog drveta kao i oblovine za ljuštenje i furnir. Obrazovati nacionalnu komisiju za topole i pristupiti Internacionalnoj komisiji za topole. 4. Forsirati podizanje drvoreda i uopće posvetiti mnogo veću pažnju proizvodnji drveta izvan šuma. 5. Na bazi fitocenoloških istraživanja vršiti u što većem obujmu pretvaranje čistih sastojina u mješovite sa četinjačama gdje god za to postoje ekološki uslovL 6. U obnovi šuma dati prioritet resurekciji šikara i uopće melioraciji degradiranih i opustošenih šuma. 7. čišćenja i prorede, kao uzgojne mjere, da se izvode bez obzira na, momentani rentabilitet i da se prošire na što veće površine. 8. U cilju obnove šuma i popravljanja šumskog obrasta i melioracije degradiranih šuma, po pravilu, isključiti šumsku pašu. Ovu dozvoliti samo u izuzetnim slučajevima gdje postoji opravdana potreba, koja se nikakvim drugim mjerama i izvorima ne može podmiriti, ali onda samo u predjelima koji po dugoročnim planovima obnove ne dolaze u red za obnovu. 9. Održavati šumske sastojine u dobrom zdravstvenom stanju putem stalne i efikasne zaštite od svih štetnih biotskih i abiotskih faktora. Služba zaštite šuma da koncentrira svoju naročitu pažnju budnom motrenju zdravstvenog stanja mladih sastojina, kultura i nasada čija će se površina osobito povećati u narednom 10 godišnjem periodu. 10. Organizirati na terenu stalnu i pouzdanu osmatračku i izvještajnu službu o pojavi šteta uslijed elementarne stihije i o kretanju i intenzitetu biljnih bolesti i štetnih insekata. 11. Pri poduzimanju mjera za suzbijanje šteta organizirati naučno-istraživačke radove u ovoj oblasti i povezati operativnu službu zaštite šuma sa šumarskim fakultetima. Institutima za šumarska naučna istraživanja i Stanicama za zaštitu bilja. 12. Najveću pažnju posveti otvaranju šuma a ono zasnivati na prethodno izrađenim detaljno prostudiranim generalnim planovima mreža šumskih saobraćajnica. Cio sistem šumskih komunikacija treba da pretstavlja jednu usklađenu tehničko-ekonomsku cjelinu, kako po vrsti saobraćajnica i njihovih tehničkih elemenata tako i po cijeni koštanja i prioritetu njihove izgradnje. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 59 <-- 59 --> PDF |
13. Posebnu pažnju obratiti savlađivanju savremene tehnike rada pri sječi i izradi i u tu svrhu, putem posebnih škola i kurseva, osposobiti i stvoriti kadar stalnih šumskih radnika. 14. U organizaciji svih šumskih radova a naročito sječe i izrade, privlačenja,, istovara i utovara uvesti tekovine naučne organizacije rada primjenom studija pokreta, vremena i radnog učinka. U tu svrhu izaslati veći broj šumarskih stručnjaka na usavršavanje u inozemstvo. 15. Nastaviti i ubrzati rad na standardizaciji kako u oblasti eksploatacije šuma tako i u primarnoj i finalnoj preradi. Kod toga dati prioritet standardizaciji šumskog alata i mašina, te na bazi toga pristupiti domaćoj proizvodnji tipova, koji najbolje odgovaraju našim uslovima i pri tome da se koriste sva usavršavanja koja su u svijetu do sada postignuta na šumskom alatu i mašinama. Da bi standardi bili odraz sporazuma proizvađača i potrošača, šumarski stručnjaci, Šumarska društva i njihov Savez, šumska gazdinstva, drvno-industrijska poduzeća, odgovarajuće komore, Šumarski fakulteti, Instituti i ostale ustanove, treba da aktivno sudjeluju u diskusiji po prijedlozima standarda, koji se donose u. Biltenu Savezne komisije za standardizaciju. 16. Pristupiti maksimalnom iskorišćavanju granjevine i stabala sitnijih dimenzija u industrijsko-tehničke svrhe, a gdje god to uslovi dozvoljavaju i iskorišćavanju panjeva. 17. Prići što prije organiziranju stručne uprave u gospodarstvu nedržavnih šuma na bazi obaveznog udruživanja njihovih vlasnika, čime se jedino može postići veće učešće tehničkog drveta u posječenoj masi. 18. Realizacija predviđenih mjera u oblasti šumske proizvodnje zahtjeva da se u periodu 1954/63 prosječno godišnje innvestira približno 9.043 miliona d´nara od čega a) u obnovu šuma i pošumljavanje na površini 105,2 hiljada ha 1.940 miliona dinara, b) u podizanje privrednih i upravnih zgrada na površini od 51,5 hiljada m* 978 miliona dinara, c) u izgradnji 22 hiljade km šumskih saobraćajnica 4.694 miliona dinara, d) u šumska prevozni sredstva 1.431 miliona dinara. Sredstva za investicije osigurati iz amortizacionog fonda 3,600 miliona dinara,, iz fonda za unapređenje šumske privrede 3,500 miliona dinara a iz društvenih investicija 1.940 miliona dinara. II. U oblasti potrošnje drveta za neposrednu upotrebu 1. Šumsko privredne organizacije, koje podmiruju seljačke potrebe u drvetu iz šuma opće narodne imovine, treba što prije da prijeđu na režijsku izradu ovog materijala, kako bi seljačkoj potrošnji predale prosušeno ogrjevno drvo i mogle izdvojiti maksimalnu količinu tehničkog drveta. U ove svrhe koristiti najprije leževinu. 2. Režim dozvola za sječu i žigosanje drveta u nedržavnim šumama treba pooštriti. 3. Za preporuku je da se u akordnim stavkama za sječu i izradu drveta stimulira proizvodnja vrednijih i kritičnijih sortimenata. 4. Ekonomski instrumenti treba efikasno da pomažu štednju i zamjenu drveta četinjača i da time doprinose uravnotežavanju proizvodnje i potrošnje i usmjere na optimalno iskorišćavanje i unovčenje drveta. U politici cijena oni treba da se odraze na stvaranje povoljnijeg odnosa između cijene drveta, cementa, opeke i željeza u korist drveta, čime će doći do podstreka u štednji drveta. Ovo isto tako vrijedi za ogrijevno drvo u odnosu na njegove ekvivalente što će doprinjeti većem korišćenju otpadaka. 5. Racionalizaciji potrošnje i olakšanju snabdjevanja jamskim drvetom doprinijele bi: a) mjere stimulacije šumsko-privrednih organizacija da iz doznačene drvne mase u šumi izdvajaju onu količinu jamskog drveta, koja je predviđena elaboratom procjene pojedinih sjecišta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 60 <-- 60 --> PDF |
b) izrada jamskog drveta od svih vrsta drveta a naročito forsiranje upotrebe jamskog drveta listača umjesto četinjača i impregnacija jamskog drveta. c) diferenciranje cijena jamskog drveta prema dužinskim i debljinskim stepenima. d) što detaljnija specifikacija jamskog drveta po dimenzijama od strane potro šača a naročito većih rudnika čime će se proizvađači usmjeriti na bolje korišćenje dimenzija i vrsta pri izradi jamskog drveta i ako će se isporuka vršiti u kumuliranim dužinama. e) formiranje posebnih skladišta za jamsko drvo kod većih potrošača što će omogućiti da kvalificirani stručnjaci vrše pravilno i štedljivo krojenje i uskladištenje jamskog drveta. f) oslobođenje sredstva za impregnaciju drveta od uvoznih koeficijenata, kako bi se što veća količina impregnirala i time smanjila njegova potrošnja. g) rudnici bi trebali da prijeđu što više na zamjenu drveta drugim građevinskim materijalom i na vađenje i ponovo korišćenje podgrade. h) trebalo bi u institutima organizirati ispitivanje svih elemenata upotrebljivosti jamskog drveta radi njegovog što pravilnijeg korišćenja u praksi. 6. Elektrostupove zamijeniti metalnim i željezo-betonskim a upotrebu drvenih ograničiti za izuzetne prilike. Za lokalne vodove načelno koristiti samo impregnirane stupove. 7. Stupove za građevinske skele zamijeniti cijevnim a drvene pilote i mosnice obavezno impregnirati. 8. Osloboditi impregnirane željezničke pragove od poreza na promet i ispitati praktičnu mogućnost primjene betonskih pragova. 9. Ekonomskim a i administrativnim mjerama, po uzoru na NR Sloveniju, smanjiti proizvodnju tesane građe četinara u nedržavnim šumama vezivanjem uz dozvolu za sječu i odobrenje za izradu tesane građe. 10. Građevinske propise za zgrade u gradovima podesiti tako da se zamjenom drvnih dijelova ostalim materijalima i konstrukcijama upotreba drveta svede na najmanju mjeru. 11. Za zgrade u provinciji izraditi i popularizirati nacrte tipiziranih zgrada u razne svrhe i za razne krajeve, u kojima će se ugrađivati što manje čamovog drveta a koristiti što više lokalnog građevinskog materijala (kamen, opeka i t. d.). 12. Za oplatu betonskih radova upotrebljavati što više lesonitnih ploča i limenih šablona. 13. Državne željeznice da uvedu stalne rinfuza — uređaje kao sastavne dijelove vagona za rinfuza-pretovar žita, čime će se likvidirati dosadašnja dosta znatna potrošnja rezane građe za zatvaranje otvora na vratima vagona. 14. Štednju i zamjenu drveta postići još i a) sprovođenjem nove pouzdanije ankete o potrošnji drveta na selu da bi se dobili točniji podaci za usmjeravanje potrošnje u okviru predviđene štednje i na bazi ovih revidirale odnosne analize u referatima. b) izraditi ogrijevno drvo pa i sječenice do onog obima iskorišćavanja drvne mase, koji pokriva proizvodne troškove ukupne količine prostornog drveta zajedno a ne po kriterijumu proizvodnih troškova za pojedine klase ogrijevnog drveta. c) nastojati svim mjerama da se predviđeno povišenje proizvodnje ugljena za široku potrošnju — kao najefikasnijoj zamjeni ogrjevnog drveta u gradovima i industrijskim centrima — ne samo ostvari nego i prekorači. d) zabraniti podizanje novih pekara, sušara, krečara, mlinova, ciglana, pecara i sličnih objekata sa pogonom na ogrjevno drvo, a postojeće takve postepeno prepraviti na loženje drugim vrstama goriva. e) po uzoru na NR Srbiju propisati u svim republikama rok do koga se imaju likvidirati otvorena ognjišta. f) u industrijskoj proizvodnji štednjaka i peći izrađivati samo one tipove, koji maksimalno štede ogrijev. Pored široke agitacije za plasiranje ovih štednjaka i peći na selu uvesti i jednokratne premije. g) razviti što veću proizvodnju boca za plin, kako bi se već sada raspoloživim plinom moglo uštediti što više ogrjevnog drveta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 61 <-- 61 --> PDF |
III. U oblasti primarne i finalne prerade drveta 1. Za podmirenje neophodnih potreba potrošnje i izvoza proizvoda drvne industrije, potrebno je da se ona unapredi u pravcu integralnog iskorišćavanja drveta s time da se, gdje god je to izvodljivo, kombinira mehanička sa kemijskom preradom. 2. Samo primjenom ekonomskih mjera ne može se dovoljno brzo uspostaviti sklad između postojećih kapaciteta pilana i raspoloživih sirovina. Za to treba prilaziti i administrativnim mjerama, kao što se to radi u NR Sloveniji, da bi se stvorila zdrava osnova za razvoj drvne industrije a naročito za preorijentaciju na finalnu preradu, na rekonstrukciju i modernizaciju pogona koji će ostati, što će omogućiti bolje iskorišćavanje drveta, smanjenje otpadaka i sniženje proizvodnih troškova. 3. Radi usklađenja drvne industrije sa sirovinskom bazom treba znatno proširiti mehaničku preradu listača a naročito kapaciteta za proizvodnju šperovanog drveta i vještačkih ploča uz što veće učešće listača. 4. Proširiti također i kemijsku preradu listača. Drvolistače uzimati za primjesu kod proizvodnje papira. Podići nove kapacitete za proizvodnju celuloze, polukemijske celuloze i vještačkog vlakna. S tim u vezi treba na pilanama izgraditi postrojenja za usitnjavanje i utovar pilanskih otpadaka radi povećanja procenta njihovog korišćenja za kemijsku preradu. 5. Impregniranje drveta — oblovine i rezane građe — treba proširiti i modernizirati u cilju povećanja trajnosti drveta a time i smanjenja potrošnje. Zato je nužno i sniziti transportne troškove proizvoda koji idu na impregnaciju a i cijene antiseptičkih sredstava. 6. Mogućnost razvoja proizvodnje lijepljenog drveta i vještačkih ploča uslovljena je sniženjem cijena ljepila. Zato je potrebno da naša kemijska industrija uvede proizvodnju ljepila iz domaćih sirovina ili da nabavi uvozne kemikalije za ljepila po povoljnim cijenama. 7. U cilju potpunijeg zadovoljenja široke potrošnje, građevinarstva i izvoza i povećanja vrijednosti proizvodnje na bazi iste količine drvne sirovine te boljeg korišćenja drveta uopće, potrebno je pridati veći značaj razvoju finalne prerade drveta. Nove kapacitete za finalnu preradu, gdje god ima mogućnosti za njihovo puno iskorišćenje, locirati uz pogone koji pripremaju sirovinu za njih. 8. Dosadašnji propisi o financiranju investicija destimuliraju njihovo ulaganje u drvnu industriju. Za razvoj drvne industrije potrebno je obezbijediti dovoljno sredstava sa dužim rokom otplate i nižim kamatama. Ukoliko tih sredstava nema dovoljno iz općih fondova treba omogućiti da se crpu iz fonda za unapređenje šumarstva pod istim uslovima kao i iz općih fondova. 9. U većoj mjeri nego do sada angažovati institute za istraživački rad na efikasnijem korišćenju sirovina — naročito listača — na uvođenju novih tehnoloških postupaka i metoda rada u drvnoj industriji. Institute osposobiti za izvršenje svih zadataka snabdjevajući ih potrebnim kadrovima, financijskim sredstvima i opremom. 10. Komora za šumarstvo i drvnu privredu, koja bi se imala osnovati, trebala bi pored ostalog da obrati pažnju na slijedeća pitanja: a) da osnuje biro za unapređenje šumske i drvne privrede, b) da se stara o uvođenju obaveznog jednogodišnjeg staža za inženjere i tehni čare u kome bi ovi prošli kroz sve osnovne djelatnosti drvne industrije pri većim i bolje organiziranim poduzećima. Za financiranje staža trebalo bi osnovati poseban fond iz doprinosa svih drvno-industrijskih poduzeća na bazi njihovog brutto prihoda. c) da postavi pitanje revizije kvalifikacija priučenih tehničara koje bi trebalo obavezati da polažu stručne ispite u roku određenom od svake republike prema speci fičnim prilikama. d) da osniva kurseve za kvalificirane i polukvalificirane radnike bez obzira da li su razvrstani ili nisu i da ovi u rokovima propisanim od nadležnih organa savladaju određeno stručno gradivo i polože ispit. Zato spremiti odgovorajuću stručnu literaturu. 59 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 62 <-- 62 --> PDF |
e) da spriječi fluktuaciju stručnjaka drvne industrije, koja je posljedica slabijeg nagrađivanja u odnosu na druge grane, insistiranjem da im se povećaju tarifni stavovi. IV. U oblasti izvoza drvnih proizvoda I ako je izvoz ograničen mogućom visinom proizvodnje i neophodnim potrebama u zemlji, njegov se obim može suziti a da se vrijednost ne samo zadrži nego i poveća, putem promjene njegove strukture u korist finalnih proizvoda. Obim izvoza za većinu finalnih proizvoda određen je njihovim kvalitetom, koji je prvenstveno zavisan od tehničke opremljenosti pogona. Kod određivanja količine izvoza pojedinih proizvoda odnosno grupa proizvoda pridržavati se slijedećeg: 1. Šumske Sortimente četinjača i hrasta a naročito oblovinu za rezanje i ljuštenje svih vrsta drveta ne treba izvoziti zato da bi se što više koristili naši vlastiti kapaciteti u suzila deficitarnost u drvetu četinjača. 2. Izvoz celuloznog drveta listača a specijalno bukovine moguće je i potrebno povećati jer će, i pored predviđenog razvoja kemijske industrije na bazi listača, ostati znatne količine koje bi se inače u zemlji trošile kao ogrijevni materijal. 3. U referatu predviđena količina ogrijevnog drveta za izvoz, koja čini svega oko 1% od ukupno predviđenih perspektivnih sječa, treba svakako da se realizira radi održavanja tradicije izvoza ovog artikla u susjedne zemlje a i kad je to rentabilnije nego transportirati ga od perifernih proizvađačkih reona do vrlo udaljenih potrošačkih centara u zemlji. No pri tom se ograničiti na klasu yC« a u manjoj mjeri na klasu »B«, dok izvoz klase »A« treba potpuno obustaviti, jer se ona i u zemlji može koristiti za tehničko-industrijske svrhe. 4. Izvoz pragova, tesanog drveta i sitne tehničke oblovine svesti na minimum i vršiti samo onda kada je to ugovorom vezano za isporuku ostalih drvnih proizvoda. 5. Održati sadašnji nivo izvoza piljene građe listača, jer to dozvoljava predviđeni cfbujam sječa, potrošnja u zemlji i buduće sve racionalnije korišćenje listača. Ovaj će se nivo moći zadržati sve dotle dok se ne pređe na masovniju proizvodnja Ijuštenog drveta. 6. Predviđeni obujam izvoza drvnih ploča i kemijskih prerađenog drveta odgovara predviđenoj proizvodnji i višku iznad potrošnje u zemlji. 7. Sadašnji izvoz najvećeg broja finalnih proizvoda može se narednih godina udvostručiti a i dalje povećati — izuzev sanduka, kojih plasman je neizvjestan — ukoliko se budu modernizirali kapaciteti, poboljšao kvalitet i proširio´ asortiman. 8. Izvoz piljene građe četinjača bi trebalo u što kraćem roku obustaviti obzirom na nedostatak četinjača i perspektivne rastuće potrebe u zemlji. Međutim stanje platnog bilanca naše zemlje zahtijeva da se izvoz i dalje produži. Zato treba prijeći na njegovo postepeno ali zato sve oštrije smanjenje. V. U oblasti planiranja u šumskoj privredi 1. Opće smjernice razvoja šumske privrede moraju doći do izražaja u uređajnom elaboratu koji treba da ima karakter obaveznog propisa. Tako izrađeni uređajni elaborati su osnov svakog daljeg planiranja. Kako opće smjernice, tako i uređajni elaborati ima da počivaju na principu potrajnosti gospodarenja, tako da njihovo izvršenje predstavlja popravku stanja šuma i ujednačenje prihoda u drvetu. 2. Kod određivanja etata, prilikom izrade perspektivnih planova i uređajnih elaborata polazi se od proizvodnih mogućnosti šuma i njihovog stanja. Stoga planiranje etata, pri uređenju šuma mora biti po principu iz malog u veliko, te polaziti od stanja sastojina. Pri određivanju konačnog obujma sječa treba imati u vidu i potrebe u drvetu ali voditi strogo računa da se ne ugroze zaštitne funkcije šuma. 3. Da bi planiranje u šumarstvu bilo što realnije potrebno je izraditi uređajne elaborate za ove šume u što kraćem roku a najkasnije u roku od 10 godina. U tom |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 63 <-- 63 --> PDF |
cilju pojačati tempo uređivanja šuma i ovu službu opskrbiti potrebnim stručnim kadrom, tehničkim priborom i drugim sredstvima za rad. 4. Službu uređivanja šuma, koja je zbog pomanjkanja kadrova u poslijeratnom periodu bila centralizirana po republikama a što i dđnas u pojedinim republikama predstavlja najbolje riješenje, — treba postepeno decentralizirau i približiti osnovnim šumsko-privrednim organizacijama. 5. Postoji potreba donošenja novih općih uputstava za uređenje šuma, koja treba da budu okvirna, da sadrže osnovna načela i da omoguće svođenje osnovnih taksacionih podataka na zajedničke pokazatelje. Prilikom uređivanja šuma po mogućnosti Tcoristi rezultate fitocenoloških istraživanja. 6. Uređivanjem šuma treba obuhvatiti i privatne šume što treba regulirati republičkim propisima. 7. Obzirom na neujednačenost nomeklature pri uređenju šuma potrebno je u okvirnim uputstvima definirati glavne pojmove. U svrhu pojednostavljenja tehničkih radova preporučuje se primjenjivanje debljinskih stepena 5 cm širine i dalje zadržavanje dekadnih debljinskih razreda. 8. Planiranje u šumskoj privredi ne može se sa uspjehom vršiti ako ne postoji solidna statistička služba. U tu svrhu treba pojačati dosadašnje napore i proučiti uslove za njenu bolju organizaciju i funkcioniranje. 9. Dinamička šumarska politika olakšala bi savlađivanje debalansa između potrošnje i produkcije drveta i ujedno doprinjela povećanju prirasta po količini i kvalitetu. Stoga se preporučuje vođenje šumarske politike po tim načelima. VI. Ostale preporuke 1. U cilju stabilizacije gospodarenja šumama potrebno je što hitnije pristupiti razgraničenju šumskih i poljoprivrednih površina a naročito likvidaciji enklava i izdvajanju pašnjaka. Također se kao hitno nameće likvidiranje uzurpacija. 2. Da bi se moglo pristupiti kompleksnom rješavanju problematike šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede, saobraćaja i rudarstva i uopće moglo pristupiti rješavanju privrednih problema na području krša potrebno je donjeti pose" ban zakon o kräu. VII. Savez šumarski društava se zadužuje da u vezi sa dubljom razradom nekih pitanja savjetovanja: 1. Sazove posebno savjetovanje po pitanjima obnove i uzgoja šuma; 2. Održi savjetovanje o problemima zaštite šuma a posebno o efikasnijoj organizaciji njene službe; 3. Organizira savjetovanje za topolu i brzorastuće vrste drveća na kome će se obraditi cjelokupna problematika ove nove i vrlo aktuelne privredne djelatnosti u šumarstvu. 4. Poslije diskusije o nacrtu općih uputstava za uređivanje šuma, čiju izradu je Savez preuzeo na sebe, sazove uže savjetovanje sa istaknutim stručnjacima u oblasti ekonomike šumarstva, eksploatacije i drvne industrije, šumske biljne proizvodnje i uređivanja šuma, koje bi dalo definitivno mišljenje o nacrtu. Na drugom kongresu i savjetovanju je prisustvovalo oko 900 stručnjaka šumarstva i drvne industrije i gostiju. Kongresu i savjetovanju prisustvovali su u ime saveznih i republičkih izvršnih vijeća ovi drugovi: Član Saveznog Izvršnog vijeća i predsjednik izvršnog vijeća NR Makedonije drug Ljupčo Arsov, član Izvršnog vijeća NR Hrvatske drug Ivica Gretić, član Izvršnog vijeća NR Makedonije drug Zlato Blagojevski i član Izvršnog vijeća NR Slovenije drug Popit. Pri koncu savjetovanja u Ohrid je prispjela i delegacija grčkih šumara, koju su sačinjavali: A. Hristodulopulos, generalni direktor šuma Grčke, Đ. Kosenakis, pomoćnik generalnog direktora šuma i L. Lukopulos, direktor direkcije šuma u Solunu. Pri kraju savjetovanja drug Ljupčo Arsov pozdravio je savjetovanje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 64 <-- 64 --> PDF |
u ime saveznog Izvršnog vijeća. Njegov govor donijeli smo u cijelosti na posebnom: mjestu. Kongres je zaključio, da se III. Kongres i savjetovanje šumarskih stručnjaka FNE Jugoslavije održi 1956. godine u NR Sloveniji. Učesnici kongresa i savjetovanja imali su prilike vidjeti uspon nove Makedonije^ i njezine napore da se što prije stavi u red naprednih republika Jugoslavije. Učesnici iz NR Hrvatske putovali su od Skoplja do Ohrida autobusima, te su tom prilikom vidjeli kako od bivših turskih kasaba Tetova i Gostivara nastaju prijatna mjesta. Naročiti dojam´ je na posjetioce ostavila hidrocentrala Mavrovo te put dolinom rijeke Radike. Okolica Ohrida, sindikalni dom Orce Nikolov i historijski sv. Naum ostati će učesnicima u nezaboravnoj uspomeni. Na povratku sa kongresa učesnici su posjetili Oteševo na Prespanskom jezeru. Konačno su se preko Bitolja vratili svojim kućama. NR Makedonija ima malo šuma. Gole planine ostavljaju još i danas mučan utisak. No zalaganjem naroda i stručnjaka Makedonije pokazuje sve bolje uspjehe. Rješenje pitanja koza te intenzivan rad na pošumljavanju pokazuju rezultate na svakom koraku. Plodnu Pelagoniju prošarali su poljozaštitni šumski pojasi, a gole planine iz godine u godinu mijenjaju svoj izgled. R. B. Redovna 76. godišnja skupština Šumarskog društva NR Hrvatske održat će se* u nedelju 13. februara 1955. god. sa slijedećim dnevnim redom: 1. Otvaranje skupštine; 2. Izbor radnog predsjedništva i komisija; 3. Izvještaji o radu Društva u 1954. godini i to: a) izvještaj tajnika; b) izvještaj urednika -»Šumarskog lista«; c) izvještaj urednika »Šumarskih novina«; d) izvještaj blagajnika o financijskom poslovanju u 1954. god. i prijedlog" proračuna za 1955. godinu; e) izvještaj nadzornog odbora; f) izvještaj šumarskih klubova i plan rada za 1955. god. 4. Diskusija o izvještajima i o prijedlogu proračuna za 1955. god. 5. Davanja razrješnice starom odboru; 6. Biranje novog upravnog i nadzornog odbora te suda časti; 7. Biranje: a) 10-orice delegata za skupštinu Saveza DITH-e; b) 2-jice delegata sa Savez šumarskih društava FNRJ. 8. Zaključci. Skupština počinje u 8 sati. Naknadno će se saopćiti u kojim će se prostorijama skupština održati. Uoči skupštine, u subotu 12, II. 1955. u 17 sati održat će u društvenim prostorijama — Mažuranićev trg br. 11 — drug Dragišić ing. Pero referat: O problemu njege mladih sastojina listača na području NR Hrvatske. Šumarsko društvo NRH |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 65 <-- 65 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA — Godine 1950 osnovan je u Zagrebu Leksikografski zavod FNRJ sa zadaćom da pokrene, uredi i štampa Enciklopediju Jugoslavije. Leksikografski zavod ima u svom programu da izda: Pomorsku enciklopediju, Opću enciklopediju i Veliku enciklopediju. Velika enciklopedija sastojat će se iz 1.0 specijalnih enciklopedija; među njima se nalazi i »Šumarska enciklopedija«. Prema tome FNR Jugoslavija će biti treća evropska zemlja, koja izdaje posebnu šumarsku enciklopediju (iza Čehoslovačke i Njemačke). Cilj je šumarske enciklopedije: donijeti suvremeni, što potpuniji, u zaokruženoj cjelini izneseni, naučno solidno fundirani prikaz današnjeg stanja šumarstva i drvne industrije kod nas i u svijetu. Po svojoj strukturi Šumarska enciklopedija zauzimat će sredinu između priručnika, koji čitave oblasti nauke obrađuje kao cjelinu, i leksikona, koji materiju razbija na sitne pojmovne jedinice. Osnovne elemente enciklopedije sačinjavaju samostalne zaokružene alfabetski poredane jedinice. Predviđeno je da enciklopedija izađe u dva sveska svaki na oko 800 stranica velikog kvart formata. U okviru Šumarske enciklopedije izaći će i »Šumarski terminološki rječnik« prof. A. Ugrenovića, koji na šest jezika (srpskohrvatski, njemački, engleski, francuski, talijanski, ruski) obrađuje oko 6000 pojmova. Šumarska enciklopedija po svom sadržaju bit će knjiga neophodno potrebna svakom stručnjaku šumarstva i drvne industrije. Glavni ,redaktor enciklopedije je akademik prof. dr. A. Ugrenović. Suradnici enciklopedije su naši najviđeniji šumarski stručni i naučni radnici iz cijele FNR Jugoslavije. Pretplatu na Šumarsku enciklopediju prima Leksikografski zavod FNRJ u Zagrebu, te Znanstvena knjižara Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu kao i knjižare u većim mjestima. Horvat I.: VEGETACIJA PONIKAVA — Prilog biljnoj geografiji krša. Geografski glasnik 1953, br. XIV—XV. Strana 25. Područje velikog dijela našeg Krša obiluje ponikvama (vrtačama)´i dolinama. Sastav vegetacije u tim kraškim fenomenima često se bitno razlikuje od vegetacije okoline. Razlike su gdjekad frapantne, a gdjekad nisu oštre te u brzom radu i pri površnom opažanju ne mogu se lako otkriti (na pr. prelaz vegetacije nekadašnje šume s Carpinus orientalis ili Ostrya carpinifolia u Carpinus betulus), pa se naročito., kod pošumHavanja mogu potkrasti i grube griješke. Danas, kad brže prelazimo iz ekstenzivnog gospodarenja u intenzivno, šumarstvo na području mediteranskog, submeđiteranskog i Visokog krša poklanjat će veću pažnju na promjenu ekoloških faktora, koji su izazvali i uvjetuju promjenu vegetacije. Snaći se uvijek, napose u neiznenadnim promjenama vegetacije šumarskim stručnjacima, uz rješavanje drugih opsežnijih problema, nije lako. Stoga će za područje Risnjaka i njegovih primorskih obronaka planiranje uzgojnih radova biti mnogo olakšano izdavanjem karte biljnih zajednica profesora I. Horvata. U vezi s istraživanjem i kartiranjem vegetacije toga područja isti autor detaljno je opisao i naučno obrazložio vegetaciju ponikava. Radovi botaničara i fitocenologa I. Horvat a mnogim su našim šumarskim stručnjacima dobro poznati, napose kroz vrlo pregledno i instruktivno djelo »Šumske zajednice Jugoslavije«, a ove godine i kroz instruktaže Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH. Stoga će i njegov rad »Vegetacija ponikava«. pobuditi interes-naše stručne javnosti. Poželjno je, da u opisu navedene fitocenološke karte bude i biljni sviiet ponikava opsežnije prikazan, jer šumarski stručnjaci ne mogu lako nabaviti to djelo. Autor u uvodu toga djela daje kratak historijski profil kroz literaturu o ponikvama. U morfologiji ponikava upozoruje, da su široke i plitke ponikve pod jakim utjecajem regionalne klime. Naprotiv duboke i uske ponikve odlikuju se specifičnim klimatskim i pedološkim prilikama, pa prema tome i naročitim fitocenozama. Ođ |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 66 <-- 66 --> PDF |
naročitog značaja u morfološkom, ekološkom i vegetacijskom pogledu su ponikve na Visokom kršu, napose prema vrhovima, jer se u njima više nakupljaju mase hladnog zraka, koje utječu, da se tu stalno stvaraju mrazovi (mrazišta). Osnovni ekološki faktori, koji djeluju na stvaranje posebne vegetacije većine dubljih i užih ponikava, su: manja količina svijetla i topline, zaštićenost od vjetra, a to znači: vlažnija atmosfera i veća mogućnost stalnih pozeba, k tome slijevanje oborinskih voda i dugo ležanje snijega, kraća vegetacijska terma i dublje tlo pojačavaju vlažnost atmosfere i pedosfere. Zato u takvim ponikvama dolazi skiofilnija i higrofilnija vegetacija, Trećinom vegetacija mrazišta. Sve to, kao i konkurencija biljaka za odgovarajući životni prostor, utječe da je vegetacija u takvim ponikvama vrlo različita od okolne vegetacije, sa posebnom zonacijom, koja se vrlo često razlikuje od zonacije vegetacije okolne površine. Stoga se, prema navodima autora, općenito za vegetaciju ponikava ne bi moglo govoriti o obratu vegetacijskih zona, iako ima mnogo i takvih pojava; ispravnije je upotrebiti izraz dubljinske zonacije. Različiti visinski položaji imaju različite tipove vegetacije, pa pod utjecajem opće klime postoje i različiti tipovi vegetacije ponikava. U području submediterana, gdje se nalaze termofilne zajednice Carpinetum orientalis i Seslerieto-Ostryetum. nalaze se ponikve s mezofilnom vegetacijom Carpinus betulus, Acer campestre, A. pseudoplatanus, Corilus avelana, ponegdje dapače i Fagus. Još jasnija je izmjenf. vegetacije na višim položajima našeg Krša. Na području šuma bukve i jele (Fagetum. abietetosum) nalaze se tri različita tipa vegetacije ponikava. Jedan tip sačinjava zajednica bukve i jele vlažnijeg značaja, gdje povoljnije mikroklimatske i pedološke okolnosti omogućuju bolji razvitak drveća i prirasta napose visinskog; tome tipu pripadaju i dulibe i drage Velebita, Plješivice i uopće čitavog dinarskog krša. Drugi tip vegetacije ponikava na višim položajima sačinjava šuma smreke (Piceetum montanum): taj je tip ne samo gospodarski nego i biološki vrlo značajan, naročito zato, što se smreka u Alpama i Karpatima nalazi iznad zone bukve i jele (dok se kod nas iznad te zone nalazi zona subalpinske bukve), a na našem Kršu smreka izgrađuje male sastojine u hladnim depresijama unutar područja bukve i jele i u području pretplaninske bukve (Fagetum subalpinum). Treći tip vegetacije ponikava u tom području sačinjava pretplaninska bukva (Fagetum subalpinum ili klekovina bukve i klekovina T>ora (Pinetum mughi), a ponegdje se ispod klekovina nalazi i Salicetum grandifoliae; taj tip predstavlja većinom tipičan obrat vegetacijskih pojasa. Dna pojedinih većih ponikava u tom području danas nemaju prvobitnu (šumsku) vegetaciju, jer ju je potisnuo čovjek u svrhu stvaranja livada i pašnjaka. Poseban tip sačinjava vegetacija snježišta u ponikvama, koje se nalaze uglavnom u području klekovine bora. Općenito možemo rezimirati: u ponikvama nalaze se često biljne zajednice viših pojasa ispod svoje prirodne granice; u području zimzelene vegetacije su listopadne šume, u području kserofilnih (suhijih) šuma medunca nalaze se mezofilne šume običnog graba a i bukve, u području bukve i jele pojavljuje se pretplaninske crnogorične šume, u području pretplaninske šume bukve ili smreke i jele nalaze se klekovina, a u području klekovine planinska livadna vegetacija. Vegetacija ponikava, promatrajući je u cjelini, daje nam na razmjerno vrlo malom prostoru odraz promjene najvažnijih ekoloških faktora i može služiti kao tipičan primjer ekologije šuma našeg Krša. U šumarstvu taj biljnogeografski fenomen upućuje, da se prigodom uzgojnih i uređivačkih radova, a naročito kod pošumljavanja, treba više paziti na smjesu po vrstama drveća. Bilo bi od interesa ispitati tehnološka svojstva subalpinske bukve, smreke i jele: ne bi li se njihovo drvo moglo upotrijebiti za specijalne, vrednije Sortimente, pa prema tome uzgoju tih malih sastojina u uređajnim planovima dati posebno značenje. Publikacija I. Horvata ilustrirana je sa 6 crteža i 4 fotosniimka. Na kraju dodan je opsežan rezime na njemačkom jeziku. J. Š a f a r BAČAR R.: Prilog kon poznavanje ogleduvanjeto ekologijata na Arundo Donax vo N. R. Makedonija. Godišen Zbornik na Žemjodelsko-šumarskiot fakultet. V. Str. 117—178. Skopje, 1954. 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Arund o dona x je naturalizirani florni element mediteranskog i submediteranskog područja. Kao ukrasna biljka uzgaja se više manje i u području klime vinove loze i kukuruza. Prof. botanike na Polj. šum. fakultetu u Skopju je u razdoblju cea 3—5 godina proučavao ekologiju i uzgoj Arundo donax L. u nizu mjesta u Makedoniji. Rad prof. Bačar a je započet na inicijativu bivše Glavne savezne direkcije za hemisku industriju tadašnjeg direktora Hektor a Minija . Ova je direkcija kako u Makedoniji, tako i u Hrvatskoj, Vojvodini, Sloveniji i drugdje inicirala pokuse s Arundo donax. Nakon rasformiranja pomenute direkcije preuzima Zavod za agroekologiju u Zagrebu koordinaciju proučavanja nove kulture Arundo donax L. u FNRJ. Autor je proučavao, odnosno postavio niz pokusa u Makedoniji (okolica Skopja, Prilepa, Bitolja i drugdje) s domaćim makedonskim (solunskom trskom) i primorskim provenijencama (ekotipovima) Arundo donax. Pokusi su postavljeni prema metodikama talijanske literature. Proučavajući morfogiju, ekologiju i kemijski sastav pokusnih biljaka Arundo donax autor je utvrdio i zapazio cijeli niz konstatacija, koje mogu poslužiti za dalja detaljnija ispitivanja, odnosno na osnovu kojih se može već i sada zaključiti na eventualnu kultivaciju ove biljke bilo za proizvodnju sirovine za celulozu ili za potrebe poljoprivrede (kolje i pritke u vrlarstvu, ograde). Tako je ustanovljeno, da makedonski ekotipovi imaju manji °/o celuloze, te svi u tome pogledu daleko manje podesni za proizvodnju alfa-celuloze. Vrlo su uspjeli pokusi s uzgojem Arundo donax L. u Pelagoniji, a naročito u okolici Bitolja. To su uglavnom tereni sa močvarnim livadama Beckmanni a arucaeformis . Ovakvih terena je u području bilja cea 15.000 ha i okolici Prilepa 5000 ha. Zapaženo je, da primorski ekotipovi podnose i semihalofilne uslove (Prilep). Tla pelagonije su bogata na K, siromašna na P, vrlo siromašna na Ca. Sadržaj humusa u ovim tlima je također neznatan. Prema rezultatima kemijskih analiza vidljivo je, da Arundo donax L. prilično mnogo akumulira SiOa. I ako podnosi slabiju zaslanjenost, ipak resorbira neznatnu količinu NaCl. Kalijum povoljno djeluje na stvaranje čvrstoća mehaničkih elemenata (celuloza). Gnojenje umjetnim gnojivima pospješuje tehničku zriobu nadzemnih dijelova (stabljika). Autor je ispitivao i ozmotski pritisak i transpiracioni koeficijent Arundo donax, te na osnovu ovih i ostalih podataka zaključuje da ova biljka ima veliku sposobnost adaptacije na razne edafske faktore. Na osnovu dobivenih rezultata, te kemijskih analiza i anatomskih ispitivanja Arundo donax L., odnosno nadzemne stabljike ove biljke, autor zaključuje, da je ovo bez sumnje perspektivna biljka kao sirovina za industriju papira i tekstila. Ujedno ona ima značaja i za poljoprivredu, budući da njene stabljike mogu poslužiti kao pritke i kolje u povrtlarstvu, te za ograde i slično. Dr. J. Kovačević DANKA MITRANOVIĆ: BIBLIOGRAFIJA GUBARA U SRBIJI 1865—1945. Zbornik radova Srpske akademije nauka XXXI, Institut za ekologiju i biogeografiju S. A. N. knj. 4, 1952—1953. U bibliografiji su kronološkim redom navedeni svi do sada poznati pisani podatci o gubaru na području Srbije u razdoblju od 80 godina (1865—1945.) Rad obuhvaća 111 članaka, vijesti i dopisa sakupljenih iz raznih časopisa i dnevnih listova (Seljak, Težak, Poljoprivrednik, Srpske novine, Trgovinski glasnik, Politika, Novo vreme). Uz naše poznate entomologe (Gradojević, Vukasović, Kovačević) ostali autori su ljudi raznih drugih zanimanja, pa i sami poljoprivrednici. Osim naslova članka, imena pisca, godine i broja časopisa ili lista dat je i kratak karakterističan izvod članka. Budući da se o gubaru pisalo najviše onda,´ kada se on masovno pojavljivao, može se na osnovu ovih podataka dobiti približna slika o gradacijama gubara u Srbiji u to vrijeme, pa je u tu svrhu na kraju sastavljena i odgovarajuća: tablica. Broj i trajanje ovako dobivenih gradacija u tablici skoro se u potpunosti podudara s tokom gradacija gubara u Hrvatskoj u odgovarajućem vremenskom razdoblju, (usp. Kovačević: Osvrt na masovnu pojavu gubara, Zagreb 1949.) I. Mikloš |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Na Šumarskom otsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu raspisan je natječaj za mjesta asistenata iz predmeta: Uzgajanje šuma II. (Pošumljavanje i melioracije) šumarska botanika (Dendrologija i fitocenologija) Natječaj je otvoren i preporučuje se mlađim kolegama, koji žele da se usavrše u navedenim predmetima, a imaju za to sklonosti i preduvjeta, da se natječu za raspisana mjesta. ŠUMSKO GOSPODARSTVO POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU traži jednog šumarskog inženjera po mogućnosti sa položenim stručnim ispitom za upravitelja šumarije u Zalesini (kod Delnica). Plaća po uredbi, funkcionalni dodatak, dopunska plaća i terenski paušal osigurani. Stan u zgradi šumarije. Ponude sa kratkim opisom dosadašnjeg rada dostaviti na gornju adresu, Zagreb — Maksimir, p. p. 236. ŠUMARIJA KLANA TRAŽI 1. mlađeg šumarskog inženjera, 2. šumarskog tehničara sa 5 god. prakse. Stan osiguran. — Pismene ponude slati na upravu Šumarije ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svib ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i.drvnoindustrijskih škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.— *a nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |