DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 51 <-- 51 --> PDF |
U Švicarskoj tisa karakterizira šumsku zajednicu Taxeto-Fagetum, opisanu od Etter a (1947) i Moor a (1952). Unutar Taxeto-Fagetuma luči se: T.—F. fraxinetosum na laporastim strmim padinama nižih planinskih položaja Jure, Taxeto-Fagetum (Etter) na strmim padinama raznih matičnih supstrata nižih planinskih položaja Predalpa, i T.—F. festucetosum na strmim padinama viših planinskih položaja obih područja (2). Taxeto-Fagetum je trajni stadij topografski i floristički blizak klimaksu (Fagetum silvaticae i Abieto-Fagetum), na strmim, glinom bogatim i od erozije stabilnim rendzinama i smeđim tlima. U Njemačkoj leži po Meusel u (1942) većina nalazišta tise unutar šumske zajednice Seslerieto-Fagetum (»Blaugrasbuchenwald«). To je kržljava bukova šuma, koja nastanjuje strme padine srednjeevropskih vapnenastih brezuljastih područja i graničnih predjela sjevernih vapnenih Alpa. Kod nas dolazi tisa u svim N. Republikama. U Hrvatskoj su njeni brojni lokaliteti zabilježeni od H i r c a, F ek e t e-B 1 a t tny a, Horvata i drugih. Smješteni su ili u području brdske bukove šume ili u šumi bukve i jele. Prema opisima staništa a i vlastitih opažanja, naša staništa slična su gore opisanima. Tisa i kod nas najčešće dolazi na strmim, bazičnim, plitkim, skeletoidnim i humusnim tlima. Buduća biljnosocijološka istraživanja vjerojatno će tvorevine bukove bukove šume sa tisom shvatiti kao jednu njenu zasebnu subasocijaciju. Prema svemu što je izneseno u ovom letimičnom prikazu, može se zaključiti, da je tisa značajna vrsta ili pratilica u izvjesnim razvojnim stadijima bukove šume. Premda ona dolazi katkad i u posve razvijenim bukovim šumama, ona je ipak u njenim predhodnim stadijima daleko obilnija. Ublaživanjem reljefa, razvojem tla i vegetacije, takve površine polagano i neprimjetno postaju sve manje, i tisa se postepeno povlači. Na koncu treba upozoriti, da je tisa u drugim zemljama zaštićena. Želim o li očuvati ovo lijepo, zanimljivo i prastaro drvo u našim šumama, treba što prije zakonom zabraniti njegovu sječu. Ing. M. V. Glavač — Zagreb LITERATURA 1. Asherson — Graebner: Synopsis der Mitteleuropäischen Flora, Leipzig 1896—98. 2. Bach-Kuoch-Iberg: Wälder der Schweizer Alpen im Verbreitungsgebiet der Weisstanne, II. Entscheidende Standortsfaktoren und Boden, Mitt. Schweiz. A. forst. Vers. Zürich 1954. 3. Busse: Forstlexikon, Berlin 1930. 4. Dallimore-Jacson: Handbook of Coniferae, London 1948. 5. Dengler: Waldbau, Berlin 1930. 6. Hegi: Illustrierte Flora von Mittel-Europa, München 1906. 7. Henry: Plant Alkaloids, London 1949. 8. Horvat: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj, Glas. za šum. pokuse 6, Zagreb 1938, 9. Hueck: Die Pflanzenwelt der Deutschen Heimat, Berlin 1929. 10. Kirchner-Loew-Schröter: Die Comiferen und Gnetaceen Mitteleuropas, Stuttgart 1906. 11. Kuoch: Wälder der Schweizer Alpen im Verbreitungsgebiet der Weistanne, Mitt. Schweiz. A. f. Vers., Zürich 1954. 12. Meusel: Pflanzengeographische Betrachtungen über mitteleuropäische Waldgesellschaften, 2. Der Buchenwald als Vegetationstypus, Bot Arch. Leipzig 1942. 13. Moor: Die Fagion- Gesellschaften im Schweizer Jura, Bern 1952. 14. Šivict Tisa i njena nahajališta u Sloveniji, Šum. list, Zagreb 1923. 15. Tansley: Britain´s Green Mantle, London 1949. 49 |