DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 47 <-- 47 --> PDF |
znatno pomoći kod izvađanja raznih meliorativnih radova kao i pošumljavanja, unošenja novih vrsta i t. d. Tek u svijetlu nauke o biljnim zajednicama došli smo do potpunog saznanja od kolike su štete bili šablonski propisi za meliorativne radove i pošumljavanja pa upravo nepoznavanju nauke o biljnim zajednicama možemo pripisati mnoge neuspjele radove. Kod svakog objekta potrebno je odrediti u koju fitosociološku zajednicu po svom staništu spada, a zatim stadij u kom se zajednica nalazi, da li se nalazi u sukcesiji (progresiji) ili u regresiji. Pri tom nam odlično pomažu kao indikatori razne vrste bilja. Ekskurzija je obišla slijedeće objekte: Šumarija Vrhovine: Komarnicu i Jurjevu Kosu, Šumarija Otočac: Smolčić Uvalu, Šumarija L. Lešće: Hržić, Duman i Janjaču, Šumarija Perušić: Brezovo Polje, Šumarija Gospić: Jasikovac, Vujnović Brdo, rasadnik u Vujnović Brdu i Vrebačku Stazu, Šumarija Udbina: Crni Vrh, Koriju (Molinarijev gaj), Plantažu na Krbavskom Polju te Krbavsko Polje, Šumarija Tit. Korenica: Laudonov gaj. Učesnici ekskurzije imali su priliku upoznati slijedeće fitocenoze: Neistraženi Pinetum na dolomitu unutar asocijacije Fagetuma abietetosuma, Querceto-Ostryetum, Nardetum, Querceto-Carpinetum, Seslerieto-Ostryetum carpinetosum betuli, Calluneto-Genistetum, Fagetum montanum i Fagetum abietetosum. Kod svakog objekta određeno je u koju asocijaciju spada, stadij u kom se nalazi i koje meliorativne mjere treba poduzeti za gospodarenje i melioraciju. Prilikom ekskurzije održali su uspjela predavanja sveuč. profesor Dr. Ivo Horvat te članovi Instituta Ing. Petar Ziani i Ing. Josip Šafar. Poslije predavanja razvila .se živa diskusija u kojoj su učestvovali svi prisutni. Šteta je samo što ekskurzija nije izvedena u doba vegetacije, kad je nisko rašće bilo u cvjetanju, jer bi onda učesnici mogli napraviti herbare tipičnih biljaka, a ovako su od pojedinog bilja mogli u najboljem slučaju upoznati tek lišće. Svi prisutni šumari-praktičari pozdravljaju ovakav dolazak na teren eksperata nauke i šumarske prakse, jer se tako može više naučiti, nego iz knjiga (koje konačno nisu svima ni dostupne), a osim toga preopterećenost drugim poslovima ne dopušta praktičaru udubljavanje u studij. Ova je ekskurzija dala svima poticaj da studiraju korisnu i zanimljivu nauku o biljnim zajednicama. Ekskurzija je bila dobro organizirana i sve se odvijalo prema planu. Posebnu su pažnju posvetili ovoj ekskurziji predsjednik i potpredsjednik KNO-a Otočac, te predsjednik KNO-a Udbina. Ing. Ivan Žukina PRIMJENA ZAKONA O TAKSAMA U ŠUMARIJI (Odobrenja za sječu šume i takse) Državni sekretarijat za poslove narodne privrede FNRJ pod brojem 6243 ^ ´23. IX. 1954. g. izdao je objašnjenje o tome koje takse treba naplatiti na odobrenje za sječu drva kao i za žigosanje drva, koje vrše nadležni državni organi preko određenih stručnih šumarskih službenika. Ovo pitanje nije nikako bilo jasno već je što više isti Državni sekretarijat izdavao ranije tumačenja koja su u suprotnosti s pomenutim objašnjenjem pa su stoga i stavljena van snage kako ne bi dolazilo do zabune i nepravilnosti na terenu. Prema tome objašnjenju Državnog sekretarijata od privatnih vlasnika se u pravilu ne naplaćuje nikakova taksa za izdavanje odobrenja za sječu drva iz njihovih vlastitih šuma kao i za druge radnje u vezi s izdavanjem takovih odobrenja. A evo zašto. Državni sekretarijat za poslove narodne privrede FNRJ smatra da je odredbom općeg zakona o šumama propisano da će država vršiti nadzor nad šumama na teritoriju FNRJ i to bez obzira u čijoj su svojini t. j . državnoj, zadružnoj ili privatnoj. |