DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Osnivanje šumskog gospodarstva »Dalmacija« 1950. god. znači i početak radova na uređivanju šuma u Dalmaciji uopće (1940. god. rađeno je na uređivanju državnog šumskog posjeda na Mljetu, ali gospodarska osnova nije zvršena). Radovi na uređivanju tekli su postepeno, t. j . započelo se s manjim površinama na otočiću Šćedru (kod Hvara), te u predjelu Šakanj Rat na zapadnom dijelu otoka Korčule. Tek povećanjem stručnog osoblja (inženjerima i tehničarima) 1953. god. započeto je sa sistematskim uređivanjem, i to u okolini Zadra (kompleks općenarodnog posjeda od Nina do Zemunika i Sukošana u površini od cea 12.000 ha). Terenski dio rada na tom suvislom kompleksu je završen, te je štoviše prosječeno i 154 km prosjeka. Najveći dio vremena na tom kompleksu utrošen je na omeđašenju. A omeđašenje je i jedini posao službe uređenja šuma u 1954. godini, a prema propisima »Uredbe o organima i postupku za raspravljanje odnosa nastalih uzurpacijom zemljišta općenarodne imovine « (Narodne novine br. ,8 1954.) taj bi se rad morao svršiti tokom 1954. i 1955. godine. Da bi se taj posao svršio u tom roku bilo bi potrebno 188 stručnjaka-tehničara i isto toliko instrumenata, dok ih danas radi 14 s 5 instrumenata! Stoga se nameće potreba produljivanje danog roka za najmanje dvije godine. Iako se danas i na području Dalmacije naplaćuje i pašarina i drvarenje tek 5 od 14 šumarija mogu pokriti izdatke upravnih troškova svojim prihodima, a o pokriću ostalih troškova vlastitim sredstvima, pa ni dotacijama vlastitih sredstava NO kotara, nema ni govora. Znači, da je danas potrebno šumsku privredu dotirati iz republičkih, pa i saveznih sredstava, a osobito radove na obnovi kraških šuma. Na. području zaštite šuma u prvom je redu presuđivanje prijava za šumsku štetu, a zatim naplaćivanje dosuđenih šteta. Broj prijava za šumsku štetu (sječa drva i paša) presuđenih i naplaćene odštete iznosi: Bro j prijav a Visin e štet e u Din Godina podnijetih presuđenih ukupna naplaćena 1951. 4.505 1.295 1,285.000 186.000 1952. 9.715 5.369 17,074 000 1,488.000 1953. 9.713 8,477.000 2,396.000 U 1954. godini postupak kažnjavanja nešto je ubrzan, ali još ne zadovoljava. Kako su lugarski srezovi vrlo veliki, to jedan dio šteta nije ni registriran niti je pronađen krivac, a opsegu štete pogoduje i današnji srazmjerno niski odštetni cjenik. U problematici organizacionih pitanja izvještaj naglašava potrebu povećanja stručnog osoblja (inženjera, tehničara, pa i lugara), jer danas u Dalmaciji na 1 inže. njera u operativi otpada cea 24.000 ha površine (naprama 9.500 ha za Hrvatsku). Na 1 lugara otpada prosječno 1800 ha državne i 700 ha privatne šume. Za poboljšanje lugarskog kadra neophodno je potrebno podizanje zgrada — lugarnica, kako bi se lugar mogao postaviti ne samo iz rodnog, nego i drugih krajeva. U diskusiji sudjelovalo je 16 učesnika savjetovanja i to narodni zastupnici (njih 7), podsekretar J. B i 1 i ć, poljoprivredni stručnjaci (3) i šumarski (5). U diskusiji dotaknut je veći broj problema istaknutih u referatu, usvajajući ih uglavnom u cijelosti. Za likvidaciju koza izjasnili su se svi narodni zastupnici, iako neki traže, da to bude postepeno. Isto tako i za smanjenje potrošnje drveta, ali uz istodobno osiguranje drugog ogrjevnog materijala. Kotar Šibenik u tom pravcu već poduzima i konkretne mjere, te će ove godine iz svojih sredstava financirat s po 13.000 dinara kupnju nekoliko stotina štednjaka (7.000 dinara daju sami kupci), a predviđa da će na taj način kroz 3—4 godine na područje svog kotara nabaviti oko 7000 štednjaka (Šibenik i inače pokazuje mnogo razumijevanja za potrebe šumske privrede, te za pošumljavanje svake godine daje i vlastita sredstva, pored republičkih dotacija). Podvučena je potreba školovanja lugara, ali i angažiranja općine, odnosno budućih komuna na neposrednoj zaštiti šum e od šumskih šteta. U diskusiji je podvučena i |