DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Njegova će introdukcija u sastojine sa svrhom, da se izazovu epizootije kod štetnika, bili samo onda uspješna, ako kod ovih postoji predispozicija, a uvjeti za razmnožavanje virusa i održanje njegove viralentnosti budu povoljni. Virusi se kod insekata obično nalaze u inkluzijama sferičnog ili poliedričnog oblika (odatle ime poliedrija). Inkluzivni materijal nije infekciozan. To svojstvo pripada samo virusnim partikulama. Virusi su specifični. Tako na pr. virusi, koji su patogeni za gubara nemaju djelovanja na borova četnjaka i obrnuto. Godine 1947. Bergold je uspio izolirati poliedre iz gusjenica. Francuski istraživač Vago izolirao je poliedre gusjenica borovog četnjaka. Za dobivanje poliedara on je upotrebio masno tkivo i traheje, koje ih obično najviše sadrže. Taj materijal pomješa se sa vodom, napravi se kaša, a onda sa 5—6 puta sadržaj sedimentira gravitacijom, a zatim centrifugom (do 3.000 okretaja u min.). Na dnu epruvete nakon centrifugiranja ostaje bijela masa poliedara. Suspenzija poliedara se liofilizira (stavi se pod niski pritisak i na veoma nisku temperaturu), i ostavi na hladno mjesto i u tami. Na taj način se sačuva virulentnost dugo vremena. Francuzi Grison i Vago izvršili su koncem 1958. god. pokus suzbijanja borova četnjaka patogenim bakterijama i virusima. Pokus je izvršen nedaleko Bordeaux-a kod mjesta Caudos. Tu se nalazi na maloj površini kultura vrste Pinus caribea, sa kojim se ovdje vrši pokus aklimatizacije. Od poliedara, koji su bili priređeni na prije opisani način i hermetički zatvoreni u ampule napravi se suspenzija u vodi, a zatim se pomoću Pasterova atomizera tretiraju stabla, koja su bila napadnuta od borova četnjaka. Gusjenice su bile u 2. i 3. stadiju. U isto vrijeme i na isti način tretirana su stabla sa patogenim bakterijama (Bacillus cereus var. Alesti T. i V.). Nakon 24 sata pretraživale su se gusjenice s obzirom na sadržaj bakterija, dok se sadržaj virusa može ustanoviti tek nakon nekog duljega vremena. Rezultati ovih pokusa nisu još objavljeni, ali je ovo veoma značajno spomenuti upravo s toga, jer su to prvi pokusi ovakve vrste u Evropi. U Americi su izvršeni slični pokusi i na taj način uspjelo se spriječiti zarazu borove pilatke (Neodiprion sertifer). Uspjeh ovih pokusa značio bi preokret u borbi protiv štetnika. Radi svoje specifičnosti virusne bolesti pogađale bi samo štetnike i ne bi predstavljale u isto vrijeme i opasnost za korisnu entomofaunu. Nema sumnje, da bi i sa ekonomskoga gledišta ovaj način borbe bio poželjan, jer bi troškovi iznosili kud i kamo manje od onih kod kemij skih metoda. A n d r o i ć SAVJETOVANJE O PROBLEMATICI ŠUMARSTVA DALMACIJE 22. studenoga 1954. god. održano je u Splitu savjetovanje o »problemima i perspektivi razvitka šumarstva Dalmacije«. Inicijator ovog savjetovanja je Pododbor za šumarstvo i drvnu industriju Odbora za privredu Sabora NRH, pa je savjetovanjem i rukovodio predsjednik ovog pododbora narodni zastupnik A. Domandžić . Savjetovanju su prisustvovali i predstavnici republičkog Sekretarijata za privredu i to podsekretar J. Bilić i načelnik Uprave za šumarstvo ing. A. Lovrić. S područja Dalmacije sudjelovali su narodni zastupnici: predsjednici i. o. NO kotara, upravitelji šu39 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 42 <-- 42 --> PDF |
marija, stručnjaci šumarskog inspektorata u Splitu, Šumarskih instituta (splitskog L zagrebačkog), Srednje šumarske škole i Instituta za jadranske kulture. Do sada nije bilo takvog savjetovanja, jer su istom pored stručnjaka (i službenika) aktivno sudjelovali i predstavnici naroda. Osnovica za raspravljanje postavljene teme bio je referat šumarskog inspektorata u Splitu. U tom je referatu problematika dalmatinske šumske privrede raščlanjena na slijedeće probleme: 1. opskrba pučanstva ogrjevom i građom, 2. ispaša na kršu, 3. pošumljavanja i melioracija krša, 4. uređivanje šuma i rad na likvidaciji uzurpacija, 5. finansiranje šumarstva na kršu, 6. zaštita šuma, 7. neka organizaciona pitanja. U uvodu prikazana je organizacija šumarstva u Dalmaciji od 1945 god. ovamo, te statistika šUma. Smatram korisnim i potrebnim u prvom redu registrirati najvažnije podatke ovog referata, budući da slični nisu uopće objavljivani. Prema podacima inventarizacije šuma iz 1947. godine šume i šumsko zemljište zauzima 70% cjelokupne površine Dalmacije ili 784.673 ha. Na šume općenarodne imovine otpada 564.460 ha ili 72°/o, a ostatak t. j . 220.213 ha su šume privatnika. Po obraslosti stanje je slijedeće: Visoke šume 29.925 ha Niske šume 76.678 ha Srednje šume 23.908 ha Šikare 220.432 ha Makija 112.200 ha Goleti 321.530 ha Značajno je, da od ukupne površine visokih i srednjih šuma na privatni sektor otpada preko 50% (27.823 ha), od niskih gotovo 50%> (34.924 ha), dok na šikare i goleti samo po cea 33% (88.086 ha šikara i 69.370 ha goleti). Drvni fond računa se sa 7,000.000 m3 i prirast s 469.000 m:). Godišnji etat se cijeni na 98.000 m3. Na privatni sektor otpada 44% drvnog fonda i prirasta, a gotovo 60% etata. Dakle šume privatnog sektora su Znatno bolje nego one općenarodne. Nasuprot godišnjem etatu od 98.000 m:! stoji godišnja potreba od cea 670.000 m3 od čega 614.000 m3 otpada na neposredne potrebe stanovnika, a samo 56.000 m3 na obrt, industriju i rudarstvo,. Prema tome disproporcija između produktivnosti današnjih dalmatinskih šuma i današnje potrošnje je vrlo velika. A kao bitnu karakteristiku toj disproporciji treba uzeti i činjenicu, da ona rezultira iz potreba sela, dakle naselja, od kojih je mnogima praktički i nemoguće podmirenje ogrjeva na drugi način osim iz lokalnih izvora. Navedena površina opterećena je i pašarenjem gotovo jednim milijunom raznovrsne stoke, jer je današnje brojno stanje stoke slijedeće: konja 26.108 kom. mazgi i mula 9.163 kom. magaradi 40.917 kom. goveda 80.428 kom. ovaca 653.406 kom. koza 103.804 kom. svinja 52.721 kom. time, da je pretežnom broju te stoke pašarenje po kršu jedina krma. Na obnovi šuma od 1945. do 1953. god. učinjeno je slijedeće: pošumljavanje je izvršeno na 7.671 ha (na 329 radilišta), melioracija jednostavnom zabranom paše na 16.996 ha šikara, resurekcionom sječom na 14.438 ha, te popunjavanjem na 190 ha prorjeđenih sastojina (šikara). Za pošumljavanje utrošeno je 181,800.000 efektivnih dinara, ali troškovi po 1 ha uspjele površine iznose oko 80.000 dinara današnje vrijednosti (ne računajući režijske troškove). Troškovi melioracije iznose 45,445.000 dinara, od čega gotovo 33 milijuna je vrijednost dobrovoljnog rada, odnosno rada koji je naplaćen korištenjem posječenog drvnog materijala. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Osnivanje šumskog gospodarstva »Dalmacija« 1950. god. znači i početak radova na uređivanju šuma u Dalmaciji uopće (1940. god. rađeno je na uređivanju državnog šumskog posjeda na Mljetu, ali gospodarska osnova nije zvršena). Radovi na uređivanju tekli su postepeno, t. j . započelo se s manjim površinama na otočiću Šćedru (kod Hvara), te u predjelu Šakanj Rat na zapadnom dijelu otoka Korčule. Tek povećanjem stručnog osoblja (inženjerima i tehničarima) 1953. god. započeto je sa sistematskim uređivanjem, i to u okolini Zadra (kompleks općenarodnog posjeda od Nina do Zemunika i Sukošana u površini od cea 12.000 ha). Terenski dio rada na tom suvislom kompleksu je završen, te je štoviše prosječeno i 154 km prosjeka. Najveći dio vremena na tom kompleksu utrošen je na omeđašenju. A omeđašenje je i jedini posao službe uređenja šuma u 1954. godini, a prema propisima »Uredbe o organima i postupku za raspravljanje odnosa nastalih uzurpacijom zemljišta općenarodne imovine « (Narodne novine br. ,8 1954.) taj bi se rad morao svršiti tokom 1954. i 1955. godine. Da bi se taj posao svršio u tom roku bilo bi potrebno 188 stručnjaka-tehničara i isto toliko instrumenata, dok ih danas radi 14 s 5 instrumenata! Stoga se nameće potreba produljivanje danog roka za najmanje dvije godine. Iako se danas i na području Dalmacije naplaćuje i pašarina i drvarenje tek 5 od 14 šumarija mogu pokriti izdatke upravnih troškova svojim prihodima, a o pokriću ostalih troškova vlastitim sredstvima, pa ni dotacijama vlastitih sredstava NO kotara, nema ni govora. Znači, da je danas potrebno šumsku privredu dotirati iz republičkih, pa i saveznih sredstava, a osobito radove na obnovi kraških šuma. Na. području zaštite šuma u prvom je redu presuđivanje prijava za šumsku štetu, a zatim naplaćivanje dosuđenih šteta. Broj prijava za šumsku štetu (sječa drva i paša) presuđenih i naplaćene odštete iznosi: Bro j prijav a Visin e štet e u Din Godina podnijetih presuđenih ukupna naplaćena 1951. 4.505 1.295 1,285.000 186.000 1952. 9.715 5.369 17,074 000 1,488.000 1953. 9.713 8,477.000 2,396.000 U 1954. godini postupak kažnjavanja nešto je ubrzan, ali još ne zadovoljava. Kako su lugarski srezovi vrlo veliki, to jedan dio šteta nije ni registriran niti je pronađen krivac, a opsegu štete pogoduje i današnji srazmjerno niski odštetni cjenik. U problematici organizacionih pitanja izvještaj naglašava potrebu povećanja stručnog osoblja (inženjera, tehničara, pa i lugara), jer danas u Dalmaciji na 1 inže. njera u operativi otpada cea 24.000 ha površine (naprama 9.500 ha za Hrvatsku). Na 1 lugara otpada prosječno 1800 ha državne i 700 ha privatne šume. Za poboljšanje lugarskog kadra neophodno je potrebno podizanje zgrada — lugarnica, kako bi se lugar mogao postaviti ne samo iz rodnog, nego i drugih krajeva. U diskusiji sudjelovalo je 16 učesnika savjetovanja i to narodni zastupnici (njih 7), podsekretar J. B i 1 i ć, poljoprivredni stručnjaci (3) i šumarski (5). U diskusiji dotaknut je veći broj problema istaknutih u referatu, usvajajući ih uglavnom u cijelosti. Za likvidaciju koza izjasnili su se svi narodni zastupnici, iako neki traže, da to bude postepeno. Isto tako i za smanjenje potrošnje drveta, ali uz istodobno osiguranje drugog ogrjevnog materijala. Kotar Šibenik u tom pravcu već poduzima i konkretne mjere, te će ove godine iz svojih sredstava financirat s po 13.000 dinara kupnju nekoliko stotina štednjaka (7.000 dinara daju sami kupci), a predviđa da će na taj način kroz 3—4 godine na područje svog kotara nabaviti oko 7000 štednjaka (Šibenik i inače pokazuje mnogo razumijevanja za potrebe šumske privrede, te za pošumljavanje svake godine daje i vlastita sredstva, pored republičkih dotacija). Podvučena je potreba školovanja lugara, ali i angažiranja općine, odnosno budućih komuna na neposrednoj zaštiti šum e od šumskih šteta. U diskusiji je podvučena i |