DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 33 <-- 33 --> PDF |
vidi i po njihovim godovima. Uputno je stoga izvađati vještačka pošumljavanja po svršetku vegetacionog mirovanja, osobito ljetnog, jer je onda veoma čest vrući i vlažni južni vjetar, koji donosi jesenske ekvinokcijalne kiše. Ovi četinjari su osobito važni u primorskim turističkim mjestima i sa estetsko-uresnog i klimatskog gledišta, jer pošumljeni i parkirani predjeli najviše privlače turistički svijet. Turizam predstavlja za cjelokupno naše Primorje glavno vrelo prihoda, a za narodnu privredu uopće vrlo važnu granu. Dakle neizravne, kolektivne, koristi koje sredozemski četinjari daju u primorskim turističkim mjestima, daleko su veće od izravnih. Slika 1 Kulture alepskog bora kod Makarske. — Foto: Ing. J. Marčić Stoga težište kraškog pitanja Primorja, na kopnu i po otocima, mora i dalje biti na pitanju turizma budući da je to naša vrlo važna grana privrede, kojoj moramo poklanjati svu svoju brigu i pažnju. U tu svrhu počelo se je već svršetkom prošlog stoljeća, a kasnije nastavilo, vještačkim pošumljavanjem Primorja, i otada potječu sve one lijepe šumice duž naše obale u neposrednoj blizini poznatih naših ljetovališta (si. 1.). Osim toga ovi četinjari, osobito čempres, veoma su važni i za podizanje živih obrambenih zidova, zaštitnih pojasa proti buri i ostalim nepovoljnim vjetrovima. Ako posadimo čemprese u guste redove, okomito na smjer vladajućeg vjetra, možemo lako spriječiti ili barem umanjiti njegovo štetno djelovanje, četinjari su važni i kao obrambeni zid proti posolici (morskoj prašini), osobito pinj i alepski bor. Već je dakle prošlo pola stoljeća otkada se je počelo pošumljavanjem dalmatinskog krša, tako da sada raspolažemo dovoljnim iskustvom u tom |