DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 32 <-- 32 --> PDF |
LITERATURA 1. M i r o v, N. T.-W a n g, T. H.-H a a g e n-S mit, A. J.: Chemical composition of gum turpentines of pines: A Report on Pinus strobus, P. cembra, P. taeda, P. radiata and P. virginiana. Amer. Pharm. Ass. Sc. Ed. Vol. XXXVIII. No 7, July 1949. 2. Mirov, N. T.: The terpenes (in relation to the biology of genus Pinus). Ann. Review of Biochemistry, 1948. ÜBER EINIGE PHYSIKALISCH-CHEMISCHEN GRUNDZÜGE DES HARZES VON PINUS STROBUS, L. UND P. PEUCE, Grisebach Es sind angeführt vergleichende Angaben über das Harz (Tafel 1), Kolophonium (Tafel 2) und Terpentinöl (Tafel 3) der Pinusarten P, strobus, L. und P. peuce, Grisebach. Das Kolophonium des Pinus strobus, L. hat den Schmelzpunkt zw. 63—65° C, die Säurezahl 164, wogegen das Kolophonium von Pinus peuce, Grisebach den Schmelzpunkt zw. 42—43° C, die Säurezahl 129 hat. Das Terpentinöl beider Arten hat links Polarisation bei: Pinus strobus (a) g" = — 0,75° bis — 15°9´ Pinus peuce (a) ?? = — 13°33´ bis — 29°26\ SAOPĆENJA SREDOZEMNI ČETINJARI NA DALMATINSKOM KRŠU Veoma malo je samoniklih sredozemskih četinjara na dalmatinskom kršu, a ti su: Pinus halepensis (alepski bor), Pinus Pinea (pinj ili pitomi bor) i Juniperus (borovice). Ovi četinjari nalaze se i van Dalmacije, uz obalu i na brežuljcima sredozemskog vazdalelenog područja. Od udomaćenih sredozemskih četinjara najvažniji je Cupressus sempervirens (obični čempres) i Pinus Pinaster ili P. maritima (primoi´ski bor). Svi ovi četinjari dolaze u obzir kod vještačkog pošumljavanja krša. Sredozemski četinjari su osobito značajni za vazdazeleni pojas. Oni se razlikuju od četinjara u montanom pojasu i po tome, što su glavni proizvodi prvih: plod (Pinus Pinea), smola (osobito Pinus Pinaster), štavila (Pinus halepensis i drugi) i drvo za gorivo; dakle slično kao i kod tropskih četinjara. Osim toga alepski i primorski bor daju veoma dobru treslovinu, koju naši ribari upotrebljavaju za bojenje mreža, da bi bile otpornije i trajnije. Razmjerno daju veoma malo građevnog drva i to kao sporedni proizvod (rovno drvo, drvo za brodogradnju i t. d.). Jedna je iznimka obični čempres, koji daje gusto, tvrdo i u dobrim prilikama trajno drvo kao glavni proizvod. Kod četinjara u montanom pojasu, kao i kod onih u unutrašnjosti, u zaleđu, glavni je proizvod građevno drvo. Kako je poznato, na Jadranu dolazi zimi do mirovanja vegetacije zbog niskih temperatura, a ljeti do ponovnog mirovanja zbog pomanjkanja vode. Ovom značajnom podneblju prilagodili su se i sredozemski četinjari, što se |