DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 28     <-- 28 -->        PDF

naime da ima godina u kojima su klimatske prilike bile povoljne za masovnu
pojavu štetnika, a do nje ipak nije došlo. To bi nam se u slučaju borovog
četnjaka dogodilo ako bi gledali 1946 god. samu za sebe. Međutim imajući
u vidu dulji niz godina lako je zaključiti da je za vrijeme kulminacije u
1945 godine došlo do pogoršanja genetske konstitucije populacije, što je
imalo za posljedicu da su došle do izražaja recesivna, letalna i ostala genetski
uslovljena svojstva koja su decimirala broj individua. Ne smijemo zaboraviti,
da su u tom slučaju i regulatorni faktori (paraziti i predatori) postali
brojni, pa su i oni pridonijeli smanjenju broja štetnika.


Mi smo uzeli u razmatranje grube podatke o klimi (godišnja odstupanja),
jer se u našim slučajevima ova odstupanja slažu sa odstupanjima u
prvim periodama, iako u stvarnosti nisu svi slučajevi tako jednostavni.
Prije svega treba biti na čistu, što je klimatski povoljna godina za neku
vrstu štetnika? Da bi se ovo odredilo, potrebno je znati njegovu ekološku
valenciju, pa zatim odrediti kritički stadij i kritično vrjeme, t. j . stadij i
vrijeme, kada je insekt najosjetljiviji na faktore otpora okoline. To je vrijeme
često puta veoma kratko, pa poslije toga vremena mogu nastupiti i
loše klimatske prilike, a zaraza se više ne može spriječiti. Vidimo, dakle,
od kolike je važnosti za uspješno suzbijanje štetnika odrediti one faktore,
koji uvjetuju masovnu pojavu.


Pored ovih istraživanja treba izvršiti i druga istraživanja koja su važna
kako za tumačenje masovne pojave tako i zbog mogućnosti njenog sprečavanja.
Vidjeli smo da ima problema koje ne možemo riješiti niti jednom
metodom borbe već se moramo orijentirati na uzgojne mjere. U tom pogledu
od neobične je važnosti ispitati utjecaj hrane na razmnažanje štetnih
insekata. Biotički potencijal ovisan je o vrsti hrane (Schmidt 1954). Kod
izvjesnih biljaka ili drveća njegova je vrijednost minimalna, i za takove
vrste drveća dotični štetnik ne predstavlja opasnost. U ovakvim slučajevima
treba doći do izražaja suradnja između stručnjaka na polju uzgoja
i zaštite šuma, za stvaranje onakovog tipa sastojina koji će pored ostalih
uslova ispuniti i uslov rezistentnosti protiv epidemija.


Zaključak:


1. Na temelju dosadašnjih vlastitih istraživanja kao i istraživanja
drugih autora, može se reći, da su klimatske prilike onaj primarni faktor,
koji je odlučan za masovnu pojavu većeg broja štetnih insekata, uz pretpostavku,
da postoji obilje hrane, koja im stoji na raspoloženju i da je
biotički potencijal toliko velik, da gustoća populacije može u nekoliko godina
dostići veoma veliku vrijednost.
2. Vrijednost ordinate, koja predstavlja na gradacionoj krivulji gustoću
populacije, dostiže tim veću vrijednost, što je dulji niz godina, koje
sukcesivno slijede jedna iza druge, a koje su povoljne za razvoj i širenje
štetnika, što je veći biotički potencijal nekog štetnika, to je uz spomenute
uvjete potreban manji broj godina, da vrijednost gustoće populacije dostigne
svoj maksimum.
3. Kod ocjene uloge klimatskih uslova za masovnu pojavu štetnika
moramo imati u vidu dulji niz godina. Ima slučajeva, kada jednu godinu