DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 27     <-- 27 -->        PDF

i 1953 god. Na temelju ove komparacije mogli smo donijeti veoma važne
zaključke.


U 1945 god. gustoća populacije (a o ovoj uvijek ovisi da li će u šumi
doći do epidemije ili ne) dostigla je svoj maksimum. Negativna odstupanja


L. k. f.-a počela su već u 1942 god. t. j . 3 godine prije maksimuma zaraze.
Jednogodišnja odstupanja pokazala su se u 1949 i 1953 god. dakle u godinama
kada gradaciona krivulja također pokazuje intenzivniju pojavu četnjaka,
što znači da povoljne klimatske prilike uz uvjet da je dovoljan početni
broj individua (the initial number) mogu imati za posljedicu jači
intenzitet zaraze u istoj godini. Pokazalo se također da je vrijednos t
amplitude na gradacionoj krivulji funkcija broja
klimatskih povoljnih godina, koje su uzastopce slijedile
prije kulminacije. U našem primjeru amplituda je najveća
u 1945 god., upravo zato što su za štetnika klimatski povoljne godinesukcesivno
slijedile počam od 1942 godine.
*> uoaisnja odstupanja Langovog kišnog faktora


+60 "


od srednjaka 1892*1953


+40


+ 20
5redr90


~20


-40


Slika 2 Godišnja otstupanja Laugovog (u %) kišnog faktora od srednjaka 1892—1953\.


Iz našega primjera vidi se još jedna činjenica. Poslije 1945 god. slijede
još dvije godine sa klimatski povoljnim uslovima za četnjaka, a intenzitet
gustoće populacije se ipak smanjio. To nam dokazuje da je za početa k
gradacije uslov jedna ili više klimatskih povoljnih
godina, ali da kod prestanka zaraze i neki drugi faktori
imaju odlučujuću ulogu. Ovo ne potvrđuje samo primjer
borova četnjaka već i primjeri gubara (Kovačević-Sehmidt) kod kojega je
prvenstveno poliedrija uzrok naglog opadanja zaraze. Budući virusna oboljenja
nastupaju kod individua koja zato imaju predispoziciju smatramo
da pored egzogenih i endogeni faktori (među koje spada i genetska konstitucija
individua ili cijelih populacija) mogu igrati veliku ulogu kod prestanka
masovne pojave.


Hoćemo li dakle ocijeniti pravu vrijednost koju imaju klimatske prilike
za gradacije štetnika, ne smijemo ih promatrati izolirano u pojedinim
godinama, jer bi nas to moglo dovesti do pogrešnih zaključaka. Vidjeli bi