DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 24 <-- 24 --> PDF |
O NEKIM UZROCIMA GRADACIJA ŠTETNIH INSEKATA I VAŽNOST NJIHOVA POZNAVANJA ZA ZAŠTITU ŠUMA Ing. Milan Androić, Zagreb M M asovna pojava štetnih insekata bila je predmet ozbiljnih proučavanja mnogih entomologa u prošlosti. 0 uzrocima masovne pojave postoji nekoliko teorija. Teorija biocenotske ravnoteže tumači masovnu pojavu poremetnjom ravnoteže, koja je dotada vladala između štetnika i njegovih neprijatelja. Mišljenje, da su klimatske prilike uzrok masovnoj pojavi, zastupali su mnogi autori (Bodenheimer, Blunck, Janisch, Zwölfer, Friederichs, Vajda i dr.). Periodicitet masovne pojave tumačio je Eidman n prerazmnažanjem štetnika, koji su si time pogoršali životne uvjete uslijed pomanjkanja hrane i životnog prostora. Schwerdtfege r (1941) je postavio poznatu teoriju gradocena prema kojoj bi masovna pojava bila rezultanta djelovanja specifičnih endogenih i egzogenih (biotskih i abiotskih) faktora. Endogenim faktorima, koji su svojstveni pojedinim vrstama štetnika pridaje Mohr s i Fran z veliko značenje. Danas se sve više naglašuje uloga, koju igra genetska konstitucija cijelih populacija bilo za sposobnost razmnažanja i održanja na životu pojedinih vrsta, bilo za njihovu dispoziciju prema virusnim i ostalim oboljenjima, koja u prirodi prouzrokuju epizootije odnosno masovno ugibanje štetnika. U svakom slučaju uzroke masovnih pojava štetnika treba tražiti u kompleksnom sistemu faktora, koji ustvari predstavljaju dinamički sistem u prostoru i vremenu. Upravo u toj dinamičnosti leži poteškoća da se na bilo koji način odredi kvantitativna vrijednost pojedinih faktora, što bi nam omogućilo da postavimo prognozu kada će nastupiti masovna pojava, ili da ocjenimo koliko neki od tih faktora mogu poslužiti u borbi protiv štetnika. A upravo to i jest ono što zanima ne samo entomološke stručnjake, već i sve one, koji imaju u produkciji ekonomske gubitke zbog štetnih insekata. To su u prvome redu poljoprivrednici i šumari. Zaštita šuma kao nauka, možemo reći otišla je daleko naprijed ispred njene primjene u praksi. Naši stručnjaci uočavaju opasnost često puta kada je već prekasno i traže represivne mjere tamo gdje one više ne mogu imati uspjeha. Ne pretjerujemo ako kažemo da se u praksi ne posvećuje dovoljno pažnje zaštiti šuma ne zbog toga što bi se njoj pridavala manja važnost ispred ostalih grana šumarske djelatnosti, već stoga što se ne poznaju dovoljno sve mjere za efikasnu zaštitu šuma. Tomu pridonaša još i činjenica da smo u mnogim pitanjima zaštite šuma kod današnjeg stanja nauke daleko od njihova rješenja, a naročito se ovo tiče mogućnosti apliciranja nekih bioloških i represivnih metoda borbe protiv štetnika. Ova posljednja činjenica ukazuje da su u šumarstvu preventivne mjere mnogo važnije od represivnih i da se najveći propusti čine upravo u domeni preventivnih mjera. Zato imamo veliki broj primjera iz naše šumarske prakse. Argyresthia . fu n del l a izazvala je ove i prošlih godina ugibanje cijelih sastojina jele u Gorskom Kotaru. I ako je ova pojava u proučavanju možemo već sada reći da su šume prebornoga tipa, kao i mješovite sastojine dale mnogo veći otpor ovome štetočini. To je i razumljivo kada uzmemo u obzir da su krošnje stabala u prebomoj šumi mnogo bolje razvijene od onih u sastoiinama tipa jednodobne šume. Gubitak iglica, koji je za jelu kad pređe određenu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 25 <-- 25 --> PDF |
granicu (više od 10%) uvijek katastrofalan zbog njene slabe regeneracione sposobnosti, lakše podnose stabla, koja imaju jači asimilacioni aparat. U rukama je dakle šumara da formira onakova stabla koja će biti najotpornija. Uzgajivač šuma kod osnivanja sastojina i poslije kod primjene uzgojnih mjera mora voditi računa o svim onim faktorima koji bi mogli da dovedu do epidemija u šumi t. j . do masovnog ugibanja stabala. Instruktivan je i primjer naših slavonskih šuma. Ugibanjem brestovih stabala došle su ove šume u nenormalno stanje. To ugibanje nismo zasada u mogućnosti spriječiti. Nenormalno stanje se podržava i svake godine stvara se na novim sastojinama. Trajno prekinuti sklop u većini srednjodobnih sastojina degradira šumsko tlo, i stanje iz godinu u godinu postaje sve gore. Ne upuštamo se ovdje u pitanje koji su primarni uzroci ugibanja brijestova o čemu je pisao Vajda , ali se postavlja pitanje da li uporno podržavanje sastojina u starom sastavu vrsti drveća ima svoje opravdanje. Uz nemogućnost apliciranja represivnih mjera ne bi li se trebalo orijetirati na uzgojne mjere, koje bi dale bolje rezultate? Ne tvrdimo da u mnogim slučajevima ne ćemo morati pribjeći represivnim mjerama koje mogu biti uspješne. Represivne mjere dolaze kao rezultat temeljitog proučavanja s jedne strane biološko-ekoloških momenata štetnika, a s druge strane fizikalno-bioloških kvaliteta sredstava za suzbijanje. Nedovoljno proučeni problem ovoga načina borbe može prouzročiti više štete nego koristi kako je to za borova i hrastova četnjaka utvrdio francuski istraživač B i 1 i o 11 i. Biocenotski kompleks, vrijeme i tehnika tretiranja moraju biti temeljito istraženi. Taj posao iziskuje mnogo truda i vremena, a do rezultata se dolazi u mnogo slučajeva putevima koji laicima nisu pristupačni i shvatljivi (Escherich). Studij biološke metode borbe, izazivanje umjetnih epizootija bakterijama i virusima dostigao je već taj stepen, da se na taj način već uspjelo suzbiti neke šumske štetnike (Diprion sertifer u Americi). Do potpunog uspjeha u borbi protiv štetnika pomoću patogenih bakterija i virusa trebat će još dosta toga istražiti, a ta istraživanja se nadopunjuju sa sličnim istraživanjima na polju humane medicine. Bez obzira na metode suzbijanja u svakom slučaju potrebno je poznavati uzroke masovnoj pojavi i faktore koji dovode do njenog prestanka. Iako se uglavnom znade da je svaka masovna pojava štetnika sa velikim biotičkim potencijalom uslovljena obiljem hrane, povoljnim klimatskim uslovima i za vrstu pozitivnom genetskom konstitucijom populacije, ipak postoje za svaku vrstu specifični momenti koji igraju odlučnu ulogu za masovnu pojavu štetnika te vrste. Hrana je bez sumnje faktor bez kojega te pojave ne može biti. Klimatski uslovi i genetska konstitucija populacije su ona dva faktora o čijem stupnju koincidencije ovisi intenzitet masovne pojave, i u čijem uzajamnom djelovanju treba tražiti uzroke periodičnosti te pojave. Ti faktori spadaju u domenu reduktivnih faktora nasuprot parazitima i predatorima koji u biocenotskom kompleksu imaju više regulatornu ulogu. Rijetko su paraziti i predatori onaj reduktivni faktor koji je sposoban da dokrajči jednu zarazu, jer su oni brojčana funkcija domadara, te im maksimum gustoće populacije vremenski pada iza maksimuma gustoće populacije štetnika. Ovo se događa naravski onda ako je biotički potencijal parazita ili predatora manji od biotičkog potencijala štetnika, a u većini slučajeva je tako. Teoretski bi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 26 <-- 26 --> PDF |
istina, oni ipak dostigli i prestigli gustoću populacije štetnika, ali se uvijek treba računati na hiperparazit-e i ostale faktore koji reduciraju i broj parazita. Uistinu imamo malo primjera gdje bi paraziti sami mogli dokrajčiti masovnu pojavu štetnika. što se tiče klime, većina autora (Bodenheimer, Escherich, Janisch, Eidmann, Schwerdtfeger i dr.) se slaže da su klimatski uslovi primarni i odlučujući faktor za nastanak i prestanak masovne pojave štetnika. Ova tvrdnja ne gubi svoju važnost niti novim koncepcijama o ulozi genetskih faktora u gradacijama štetnika, štoviše, ustanovilo se, da su ova dva faktora u uzajamnoj ovisnosti i da je klima zapravo onaj selektivni faktor, koji eliminiranjem najslabijih individua u genetskom smislu regulira genetsku konstituciju populacija. 200 Broj zapredaka 180 160 !\ 140 120 100 30 60 40 ?.0 Slika 1 Gradaciona krivulja borova četnjaka od 1945—1953. god. (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) Naša istraživanja gradacija borova četnjaka (Cnethocampa pityocampa) dali su nam za naše tvrdnje lijepi primjer. Ovisnost intenziteta gustoće populacije o klimatskim prilikama koje su izražene Langovim kišnim faktorom evidentna je ako kompariramo gradacionu krivulju (si. 1) borova četnjaka sa odstupanjima Langovog kišnog faktora od srednjaka. Ta odstupanja prikazali smo grafički na slici 2. Uzeli smo godišnja odstupanja za srednjak od 1892—1954 god., a jednaka su se odstupanja pokazala u svim periodama koje smo odredili prema stadijima biološkog razvoja četnjaka. Gradaciona krivulja pokazuje, da je napad četnjaka dostigao jači intenzitet u onim godinama u kojima su ta odstupanja negativna. To su 1945, 1949 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 27 <-- 27 --> PDF |
i 1953 god. Na temelju ove komparacije mogli smo donijeti veoma važne zaključke. U 1945 god. gustoća populacije (a o ovoj uvijek ovisi da li će u šumi doći do epidemije ili ne) dostigla je svoj maksimum. Negativna odstupanja L. k. f.-a počela su već u 1942 god. t. j . 3 godine prije maksimuma zaraze. Jednogodišnja odstupanja pokazala su se u 1949 i 1953 god. dakle u godinama kada gradaciona krivulja također pokazuje intenzivniju pojavu četnjaka, što znači da povoljne klimatske prilike uz uvjet da je dovoljan početni broj individua (the initial number) mogu imati za posljedicu jači intenzitet zaraze u istoj godini. Pokazalo se također da je vrijednos t amplitude na gradacionoj krivulji funkcija broja klimatskih povoljnih godina, koje su uzastopce slijedile prije kulminacije. U našem primjeru amplituda je najveća u 1945 god., upravo zato što su za štetnika klimatski povoljne godinesukcesivno slijedile počam od 1942 godine. *> uoaisnja odstupanja Langovog kišnog faktora +60 " od srednjaka 1892*1953 +40 + 20 5redr90 ~20 -40 Slika 2 Godišnja otstupanja Laugovog (u %) kišnog faktora od srednjaka 1892—1953\. Iz našega primjera vidi se još jedna činjenica. Poslije 1945 god. slijede još dvije godine sa klimatski povoljnim uslovima za četnjaka, a intenzitet gustoće populacije se ipak smanjio. To nam dokazuje da je za početa k gradacije uslov jedna ili više klimatskih povoljnih godina, ali da kod prestanka zaraze i neki drugi faktori imaju odlučujuću ulogu. Ovo ne potvrđuje samo primjer borova četnjaka već i primjeri gubara (Kovačević-Sehmidt) kod kojega je prvenstveno poliedrija uzrok naglog opadanja zaraze. Budući virusna oboljenja nastupaju kod individua koja zato imaju predispoziciju smatramo da pored egzogenih i endogeni faktori (među koje spada i genetska konstitucija individua ili cijelih populacija) mogu igrati veliku ulogu kod prestanka masovne pojave. Hoćemo li dakle ocijeniti pravu vrijednost koju imaju klimatske prilike za gradacije štetnika, ne smijemo ih promatrati izolirano u pojedinim godinama, jer bi nas to moglo dovesti do pogrešnih zaključaka. Vidjeli bi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 28 <-- 28 --> PDF |
naime da ima godina u kojima su klimatske prilike bile povoljne za masovnu pojavu štetnika, a do nje ipak nije došlo. To bi nam se u slučaju borovog četnjaka dogodilo ako bi gledali 1946 god. samu za sebe. Međutim imajući u vidu dulji niz godina lako je zaključiti da je za vrijeme kulminacije u 1945 godine došlo do pogoršanja genetske konstitucije populacije, što je imalo za posljedicu da su došle do izražaja recesivna, letalna i ostala genetski uslovljena svojstva koja su decimirala broj individua. Ne smijemo zaboraviti, da su u tom slučaju i regulatorni faktori (paraziti i predatori) postali brojni, pa su i oni pridonijeli smanjenju broja štetnika. Mi smo uzeli u razmatranje grube podatke o klimi (godišnja odstupanja), jer se u našim slučajevima ova odstupanja slažu sa odstupanjima u prvim periodama, iako u stvarnosti nisu svi slučajevi tako jednostavni. Prije svega treba biti na čistu, što je klimatski povoljna godina za neku vrstu štetnika? Da bi se ovo odredilo, potrebno je znati njegovu ekološku valenciju, pa zatim odrediti kritički stadij i kritično vrjeme, t. j . stadij i vrijeme, kada je insekt najosjetljiviji na faktore otpora okoline. To je vrijeme često puta veoma kratko, pa poslije toga vremena mogu nastupiti i loše klimatske prilike, a zaraza se više ne može spriječiti. Vidimo, dakle, od kolike je važnosti za uspješno suzbijanje štetnika odrediti one faktore, koji uvjetuju masovnu pojavu. Pored ovih istraživanja treba izvršiti i druga istraživanja koja su važna kako za tumačenje masovne pojave tako i zbog mogućnosti njenog sprečavanja. Vidjeli smo da ima problema koje ne možemo riješiti niti jednom metodom borbe već se moramo orijentirati na uzgojne mjere. U tom pogledu od neobične je važnosti ispitati utjecaj hrane na razmnažanje štetnih insekata. Biotički potencijal ovisan je o vrsti hrane (Schmidt 1954). Kod izvjesnih biljaka ili drveća njegova je vrijednost minimalna, i za takove vrste drveća dotični štetnik ne predstavlja opasnost. U ovakvim slučajevima treba doći do izražaja suradnja između stručnjaka na polju uzgoja i zaštite šuma, za stvaranje onakovog tipa sastojina koji će pored ostalih uslova ispuniti i uslov rezistentnosti protiv epidemija. Zaključak: 1. Na temelju dosadašnjih vlastitih istraživanja kao i istraživanja drugih autora, može se reći, da su klimatske prilike onaj primarni faktor, koji je odlučan za masovnu pojavu većeg broja štetnih insekata, uz pretpostavku, da postoji obilje hrane, koja im stoji na raspoloženju i da je biotički potencijal toliko velik, da gustoća populacije može u nekoliko godina dostići veoma veliku vrijednost. 2. Vrijednost ordinate, koja predstavlja na gradacionoj krivulji gustoću populacije, dostiže tim veću vrijednost, što je dulji niz godina, koje sukcesivno slijede jedna iza druge, a koje su povoljne za razvoj i širenje štetnika, što je veći biotički potencijal nekog štetnika, to je uz spomenute uvjete potreban manji broj godina, da vrijednost gustoće populacije dostigne svoj maksimum. 3. Kod ocjene uloge klimatskih uslova za masovnu pojavu štetnika moramo imati u vidu dulji niz godina. Ima slučajeva, kada jednu godinu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 29 <-- 29 --> PDF |
slijedi za razvoj štetnika više povoljnih godina, a da masovne pojave nema. Naročito ovo vrijedi za godine, koje slijede kulminaciju. U tim je godinama pogoršana genetska konstitucija populacije, koja je uz veliki broj prirodnih neprijatelja onaj faktor, koji drži gustoću populacije na niskom nivou. 4. Uslijed toga, što nismo u mogućnosti utjecati na najvažnije faktore, koji uslovljuju masovnu pojavu, t. j . na klimatske prilike i genetsku konstituciju populacije, moramo se orijentirati na preventivne mjere: stvaranje i podržavanje onakvih šumskih sastojina (s obzirom na uzgoj i vrstu drveća), koje će štetnicima i bolestima pružiti najjači otpor. LITERATURA: 1. .Androi ć (M): Borov četnjak gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.) Biološko-ekološka studija. Disertacija. 1954. 2. Bibliott i (E): Difficultes rencontrees dans la determination des periodes d´intervention contre les Processionaires du Chene et du Pin. Revue de Pathologie vegetative et d´Entomologie agricole de France. Tome XXXI. Sasc. 2. 1952. 3. Escheric h (K): Die Forstinsekten Mittelenropas. Band III. Berlin 1931. 4. Fran z (J): Über genetischen Grundlagen des Zusammenbruches einer Massenvermehrung aus inneren Ursachen. Zeitschrift für angew. Entomologie. Bd. 31 Heft 2 1950. 5. Kovačevi ć (Ž): Značenje poliedrije za masovnu pojavu nekih insekata. Zaštita bilja br. 23 1954. 6. Schmid t (L): Utjecaj hrane na razvoj gubara. Disertacija 1953. 7. Schwerdtfege r (F): Die Waldkrankheiten. Berlin 1944. 8. Vajd a (Z): Uzroai epidemijskog ugibanja brijestova. Glasnik za šumske pokuse br. 10 1952. R 6 sum e SUR QUELQUES FACTEURS OCCASIONNANT LES GRADATIONS DES INSECTES NUISIBLES ET LTMPORTANCE DE CONNAITRE CES FACTEURS POUR LA PROTECTION DES FORETS. Apres avoir donne und bref apercu sur les theories des gradations des insectes nuisibles, l´auteur donne un expose de ses propres recherches en comparant la courbegradologwue de la Processionnaire du Pin aux conditions climatiques, exprimees par le facteur pluvial de Lang. La densite de la plus grande population prend place dans les annees ou la deviation de la moyenne du facteur pluvial de Lang se montre positive. Aussi on a pu constater que valeur de l´amplitude sur la courbe gradologique montrant I´intensite de I´apparition de Cnethocampa pityocampa Schiff., depend du nombre des annees successives ayant les conditions favorables avant la culmination. C´est le climat qui conditionne la progradation, mais pour l´arret de l´infestation il y a encor d´autres facteurs qui jouent un role decisif. Dans le cas ou toutes les methodes applicables se sont montrees inefficaces, l´auteur propose l´introduction de especes d´arbres nouvelles. La choix des especes se basant sur les recherches du potentiel biotique doit etre faite en collaboration etroite avec les specialistes du domaine de la sylviculture. |