DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 22 <-- 22 --> PDF |
perutki gorskog jasena, zapravo pronaći osnovne razlike koje među njima postoje. To osnovno razlikovanje biće za našu praksu svakako najvažnije. U navedenom radu istakao sam da su osnovne karakteristike perutki poljskog jasena u tome, što u njima sjemenka zahvaća preko polovine same perutke, za razliku od sjemenke u perutki gorskog jasena, koja u pravilu, seže samo do, ili ispod polovine same perutke. Naravno, sjemenka je u perutki smještena pri osnovi, spljoštena je i završava (spram vrha perutke) klinoliko. Kod većeg broja sjemenki (perutki), ako se dakle radi u materijalu za sjetvu, ova karakteristika, odnosno razlika u dosezanje sjemenke u perutki, može biti dovoljna i sigurna. Međutim, postoji još jedna, možda sigurnija razlika, a ona počiva na obliku osnove same perutke, odnosno sjemenke (jer i jedna i druga imaju zajedničku osnovu). Kod poljskog jasena osnova je uvijek više ili manje klinolika (zašiljena spram dolje!), dok je kod gorskog jasena uvijek više ili manje zaobljena, odnosno zaokružena. Priloženi crtež (slika 6), rađen prema materijalu iz naših predjela, najbolje će prikazati te razlike. Na lijevoj strani crteža nalaze se perutke poljskog (gornji red — lokalitet Trebišnjica u Hercegovini, srednji red — Bojana u Crnoj Gori i donji Gostilj kod Skadarskog Jezera), a na desnoj perutke gorskog jasena (gornji red — lokalitet Konjic u Hercegovini; srednji Sarajevo i donji Višegrad na rijeci Drini). Kao što se jasno iz crteža može vidjeti, osnove perutki poljskog jasena su klinolike, dok su one kod gorskog jasena ovalne. Iako se i iz crteža može uočiti da vrh perutke kod poljskog jasena završava najčešće zašiljeno (od čega je i nastao naziv »oxycarpa«), a kod goskog zatupljeno i skoro uvijek i usječeno, ipak je to razlika, koja zbog polimorfnosti perutki, osobito ovih kod poljskog jasena, ne mora uvijek da stoji. U navedenom radu o poljskom jasenu nalazi se i karta areala poljskog jasena u Jugoslaviji (str. 445). Toj karti treba dati još i slijedeći komentar. Prema jednoj karti vegetacije stare Srbije koju je nedavno objavio Dr. B. Jovanović * proizlazi da se areal poljskog jasena u Srbiji može protegnuti i na jedan dio poriječja rijeke Kolubare (vjerovatno sve tamo do Valjeva), zatim vjerovatno i uz rijeku Pek, od ušća do Kučeva. Već su mi raniji podaci iz okoline Vrnjačke Banje dozvoljavali da areal protegnem i na jedan dio područja oko zapadne Morave, ali je to na navedenoj karti omaškom izostalo. Prema tome na karti su potrebne samo sitnije dopune, kao što je to navedeno, za područje Srbije. Da li su jaseni koji se nalaze u polju kod Vranjske Banje poljski ili neki drugi, ne mogu još kazati, jer su se na moja pitanja i traženje materijala za determinaciji, drugovi sa tamošnjeg terena oglušili. Za praksu je svakako važno pitanje kako se poljski jasen vlada u kulturama. Premda ću koristiti susretljivost uredništva Šumarskog lista i o ulozi i značenju poljskog jasena u našem šumarstvu napisati nešto više, ovaj put želim samo da istaknem da se poljski jasen vrlo dobro pokazao u kulturama oko Ohridskog Jezera. Naravno, odgovarajuće stanište, a to su podvodni tereni, u najmanju ruku oni sa visokom podzemnom vodom, zatim odgovarajući klimat, su osnovni uvijeti. * Vidi: Dr. B. Jovanović: O šumama Srbije početkom XIX veka. — Posebna izdanja Srpskog Geografskog Društva. Sv. 32, Beograd 1954. Pp. 17—35. Karta na str. 24. |