DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 77 <-- 77 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA MILORAD MILOŠEVIć-BREVINAC: Proizvodnja i prodaja katrana u Studeni« Sve što je bilo na koji način u vezi sa šumom i šumskom privredom privlači našu pažnju danas više možda nego ikad ranije: šuma je danas kod nas ne samo objekat racionalne eksploatacije već i sistematskog kultivisanja kome je cilj da poprimi ono što je u ranijim decenijama uništeno i upropašćeno nerazumnom eksploatatorskom požudom, te da šumama, obnovljenim i osposobljenim za normalnu reprodukciju, nanovo da odgovarajuće značajno mesto u našem privrednom i ekonomskom životu. Kada se prešlo na plansko i ekonomsko gazdovanje šumama morao se učiniti kraj mnogim neracionalnim ili za savremene privredne potrebe nedovoljno racionalnim oblicima eksploatacije šume i šumskih proizvoda. Jer naša šuma nije stradala ili još i danas ne strada samo od nemilosrdne upotrebe drveta kao ogrevnog materijala, već i od preživelih i zastarelih štetnih oblika korišćenja drveta radi šumskih nuzprodukata. Knjiga koja je pred nama pretstavlja privredno-etnografsku monografiju o studeničkoj veštini vađenja zasmoljenog iverja iz živog borja. Ova prastara i primitivna veština, za razliku od drugih postupaka dobijanja katrana, zaista zaslužuje jedno detaljno ispitivanje i proučavanje s obzirom na činjenicu da pretstavlja najracionalniji primitivni oblik korišćenja borovog drveta čije su prednosti, recimo´, u odnosu na zlatiborsko-polimski postupak u tome što decenijama produžuje život boru, dok ovaj drugi način nanosi šumskoj privredi neprocenjive štete uništavajući šumske komplekse borovog drveta. Prema tome, ova tehnika vađenja odnosno dobijanja katrana interesantna je za pisca i čitaoca iz dva razloga: kao specifični etnografsko^proizvodni anahronizam, kao arhaični oblik jednog proizvodnog procesa u kome se ogleda vanrednö tehnološko poznavanje materijala i koji pretstavlja, u primitivnim patrijarhalnim uslovima, punu i prirodnu, kroz stoletno iskustvo izvedenu adaptaciju proizvodnog procesa postojećim elementima i raspoloživom saznanju odnosno poznavanju građe. I, sa druge strane, kao redak oblik primitivnog smolarenja pri kome se ne uništava živa sila dragocenog borja i za koga je otuda i moguća izvesna evolucija u savremenim uslovima proizvodnje. Pisac nam detaljno i plastično, sa svim pojedinostima koje zaslužuju našu pažnju, opisuje najpre čitav prethodni proces pripreme za dobijanje katrana, pa onda sam postupak i tehnička sredstva, alatke, oruđa, posude, sa svim izrazima i pojmovima u originalnoj boji domaće terminologije. U ovim odeljcima o tehničko-tehnološkom procesu dobijanja i prihvatanja katrana sažeto je vekovno iskustvo naroda ovoga kraja. A do njega se nije lako dolazilo. Jer, to pisac odmah naglašava, pečenje katrana je naporan i težak posao koga se pojedinac prihvata samo u slučaju nužde. Otuda je razumljivo što je u samom tehnološkom procesu, pri oskudnim i ograničenim sredstvima primitivne tehnike, mogla da se izvrši evolucija sasvim skoro beznačajna u pogledu olakšanja tehnike proizvodnje. Ali, i pored toga, katranisanje se uporno održavalo. Ono je ostavilo samo dopunski oblik privređivanja, ali istovremeno i vrlo zahvalan način da se sasvim sigurno dođe do dobiti. Koliko je bilo unosno^ bavljenje, makar i samo u dopunskom obliku privređivanja, ovom proizvodnjom pokazuje činjenica da su se njive kupovale iz borja, kako kažu meštani, i da je katran uvek bio skupnji od žita. Zahvaljujući tim okolnostima, kod stanovištva ovoga kraja razvio se vremenom jedan specifičan skoro kultni odnos prema borovoj šumi. Studeničani svoje zasmoljene borove nežno zovu »muznicama« i ni za živu glavu ne bi dozvolili da im se poseku ili ma kako oštete njihove borove šume i zabrani. |