DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Za razliku kod švedskih instituta saradnici svih pomenutih instituta u Danskoj su šumarski inženjeri, učenici Visoke škole u Kopenhagenu. Ing. B. Marić LITERATURA 1. M. Näslund: The Forest Research Institute of Sweden, Its work and Organization, Stokholm 1953 2. Th. Streyffeld: The Forests of Sweden, Stokholm 1938 3. F. A. O.: Research in Forestry and Forest Products, Rome 1953 4. H. Jonsson: The Swedish Forest Tree Breeding Association, Upsala 1950 5. T. Amborg and G. Hadders: The Society for Practical Forest Improvement (FOTOGRAFIRANJE U BOJAMA MOŽE I ŠUMARIMA DOBRO DOĆI U napisu »Fotografska snimanja šuma i šumskih objekata« (Šumarski list br. 7/8—1953. g.) bilo je govora o snimanju »crno-bijelim« filmom uopće, s naročitim osvrtom na snimanja šumskih objekata. Tamo su iznesena neka praktična uputstva u pogledu samog postupka kako na terenu tako i u laboratoriju (osvjetljenja, eksponaže, diafragme, razvijanja, kopiranja snimaka i t. d.). Svrha toga napisa sastojala se s jedne strane u tome, da se mlađem šumarskom naraštaju u svom glasilu pruže najpotrebniji početni elementi, koji bi ga uvjerili da se i najprostijim fotografskim aparatom (često i običnom Box-kamerom) mogu pri odgovarajućem osvjetljenju postići dobre fotografije, a s druge strane da se o toj svakom šumaru u nauci i praksi toliko potrebnoj vještini što češće piše i raspravlja. Drugovi na terenu imaju mogućnosti da snimaju šumske objekte rijetke historijske i naučne vrijednosti, oni su u stanju da uspjele fotografije raznih šumskih predjela objelodane i iznesu uz to razna svoja zapažanja i stečena iskustva, kao i sve odnosne elemente (vrst i jačinu (osjetljivost) filma, vrijeme snimanja, način osvjetljenja, duljinu eksponaže, veličinu diafragme, eventualno upotrebljene filtere i sunčane blende i t. d.) Takovi podaci mogli bi biti drugima od neprocjenjive koristi i spriječiti ih više puta, da ne upropašćavaju dragocjeni fotografski materijal koji se još uvjek dosta teško- nabavlja. Najnovijom uredbom o organizaciji šumarske službe, gdje šumarije fungiraju kao osnovne gospodarske jedinice, pružena je direktna mogućnost pravovremenog osiguranja potrebnih novčanih sredstava u te svrhe. U takovoj perspektivi osvrnućemo se u ovom napisu na snimanje u bojama s razloga, što usavršavanja u samom filmu, u postupku razvijanja i reprodukciji, u proizvodnji razmjerno jeftinih projekcionih aparata provedena poslijednih godina omogućuju čak i nesigurnom amateru fotografu da u koloru snimi prirodnu stvarnost i da u prigodnoj projekciji transparenta pruži i drugima prijatno iznenađenje i ugodnu zabavu. Nije čudo što se danas sve češće pojavljuje kolorfilm, bilo da se izrađuju samo slike u boji ili transparenti u boji, koji se mogu projicirati na platno ili gledati kroz osmatračku ploču ili posebne aparate (View-Master, Stereoscope). Fotokamera koja služi za obična »crno-bijela« snimanja može redovito da posluži i za fotografiranje u bojama. Za projiciranje transparenta na platno uobičajena je 35 mm kamera. Međutim tajna dobro uspjelih kolorfotografija sastoji se u osobitom daru opažanja i u ispravnom osvjetljenju, u njegovu obimu, smjeru svjetla i bojama, koje se sa predmeta odrazuju na kameru. Snimanje crno-bijelim filmom pruža amateru znatnu širinu postupka, te u aktuelnoj reprodukciji može fotograf da korekturom u velikoj mjeri ispravi greške eksponiranja. Kad se pak radi i snima sa kolorfilmom, okvir je za eventualne greške mnogo manji. Stoga je preciznost osvjetljenja (eksponaže) od velike važnosti za uspješan rad, a za to su po 607 |