DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 54     <-- 54 -->        PDF

kraj napada štetnika brže strada onda su po srijedi kod toga još neki drugi
uzroci, a ne samo štetnik.


Da je napad štetnika u drvo katkada strogo vezan na fiziološko stanje
drveta uz utjecaj nekih drugih faktora dokazuje kao jedan naročiti primjer
hrastov krasnik (Agrilus biguttatus) koji napada isključivo samo
fiziološki oslabljene hrastove. Ako u jednoj šumi imade mnogo takvih stabala
onda će napad hrastovog krasnika biti vrlo jak, ali ako u šumi nema
fizioloških oslabljenih stabala štetnik ni u kojem slučaju neće napasti zdrava
stabla.


Zaključak


Iz naprijed iznešenog kratkog razlaganja mogli bismo za sada povući
ove zaključke:


čempresov krasnik je u prvom redu štetnik čempresa i cedra, a može
napasti još i tuju i borovicu. Budući da taj štetnik napada u prvom redu
starija oštećena, a manje fiziološki oslabljena i mlada stabla, treba pitanju
pojave tog štetnika posvetiti veću pažnju i proučiti njegovu ekologiju radi
daljnjeg uzgoja cedra i čempresa.


Suzbijanje tog štetnika pretstavlja jedan problem, jer osim mehaničkog
uništavanja zaraženog drveća nema zasada druge efikasnije metode,
kojom bi ga se moglo suzbiti.


S obzirom na to da naročito kod starijih stabala napad može potrajati
dugo, pa da se posljedice napada manifestiraju u sušenju vrhova i otpadanju
iglica, i budući da je štetnik posvuda u Primorju i Dalmaciji raširen
mislimo da se ne mora pristupiti odmah uništenju zaraženih stabala, jer bi
u današnjim prilikama bilo vrlo teško naći nezaražena stabla. Radi tog?
treba da šumarski i entomološki stručnjaci pristupe proučavanju svih bioloških
momenata, koji uvjetuju pojavu tog štetnika i prema tome uzgojnim
i profilaktičnim mjerama pristupe sprečavanju jače pojave čempresovog
krasnika.


ŠTA NAM POKAZUJE PRVA REVIZIJA UREĐAJNIH ELABORATA?


Ing-. Nikola Eić


Uvod


G
G
odine 1953. sarajevska taksacija izvršila je prvu reviziju uređajnih elaborata,
koji su posljednji puta sastavljeni 1935. i 1936. godine. Ovom
revizijom obuhvaćene su gospodarske jedinice.


1. žep — Kuštravica
2. Gornja Krivaja
3. Donja Krivaja (dio)
Zašto ovu reviziju od 1953. god. nazivamo prvom, kada su ove gospodarske
jedinice uređivane i 1911. te 1922. odnosno 1923 godine?
Ova prva dva uređivanja t. j . 1911. i 1922/23. nisu vršena na isti
način niti po istim principima kao što je to vršeno 1935/36. i 1953. god.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Zbog toga smatramo 1935/36. god. kao prvo uređivanje ovih gospodarskih
jedinica, jer je rađeno na isti način kao i 1953. god.


Do godine 1935. bilo je po mome mišljenju dosta lutanja i neizvjesnosti
u načinu uređivanja naših bosanskih šuma. Budući da se ovdje radi o uređivanju
prebornih šuma to nije nikakvo čudo, da su se one tek u to vrijeme
počele uređivati na savremeniji način. Možemo zahvaliti okolnostima, da
su u to vrijeme neki naši stručnjaci počeli prenositi metode uređivanja prebornih
šuma iz švicarske, koja je u to vrijeme, a i danas po svoj prilici
najdalje otišla na proučavanju i uređivanju tih šuma.


Kako znamo, danas u naprednom svjetskom šumarstvu naglo se dolazi
do spoznaje, da je preborna šuma i preborno gospodarenje pretežno gospodarski
tip budućnosti. Ovo gospodarenje je upravo kao stvoreno specijalno
za naše bosanske prilike, gdje se u velikoj većini radi o brdskim šumama
na strmim terenima i apsolutno šumskim tlima, te odgovarajućim vrstama
drveća.


Pojam i značaj Krivajinog Bazena


Navedene 3 gospodarske jedinice sačinjavaju takozvani »Krivajin
Bazen«.
To je jedan od najpoznatijih, najvećih, najkompaktnijih i najvažnijih
šumskih područja naše države.


Mislim, da gotovo nema šumara u našoj zemlji, koji ne bi znao za Krivajine
područje i za pređuzeće drvne industrije »Krivaja«. Ovo pređuzeće promjenilo je
mnogo vlasnika, a sjedište i naziv te renome na drvnom tržištu — ostao je uglavnom
isti. Smatramo, da ne će biti na odmet, ako ovdje ukratko ponovimo kratki historijat
ovoga područja i ovoga preduzeća.


Godine 1899 osnovano je u Zavidovićima javno trgovačko društvo: Bosanska
šumska industrija »Aissler i Ortlieb«, koje je sa državnim erarom sklopilo dugoročni
ugovor za eksploataciju Krivajskog područja.


Godine 1925 likvidiralo je gornje pređuzeće i osnovano novo pod imenom »Krivaja
A. D.«. Ovo je pređuzeće prestalo sa radom 1933 godine i palo pod stečaj.


Godine 1934 raskinut je ugovor sa ovim preduzećem, kome je na čelu bio F.
Regenstreif. Poslije toga ovo pređuzeće prešlo je u vlasništvo bivše Jugoslavije, a od
Oslobođenja 1945. godine ono opet radi pod imenom »Krivaja« i danas je najveće
naše socijalističko pređuzeće drvne industrije u FNRJ.


Teške milione kubika drveta dalo je ovo šumsko područje. Sama firma »Krivaja
« imala je ugovor na godišnje 300.000 m3 drveta. Iza Oslobođenja ovo područje
je davalo godišnje i preko milijon m3 drveta.


Pilana u Zavidovićima imala je ranije 24 puna gatera, a danas ih ima
nešto manje, ali sječa drveta se stalno penjala te je nedavno dostigla svoj
vrhunac i ono se sada spušta na niže. Radi velike ekonomske važnosti,
a sa druge strane radi velike preiskorištenosti drveta u ovome bazenu —
mi smo ´ovdje pristupili reviziji uređajnih elaborata i to prvi put od 1935.
god. baš u ovom području.


Kakvo je stanje šumske površine i šumskog fonda — vidjećemo
kasnije. Ovo je upravo i cilj ovoga izlaganja, da se brojčano dokaže stalno
i naglo opadanje šumovitosti i šumskog fonda u našim šumama. Kasnije
izlaganje će nam pokazati, da mi u buduće moramo budno paziti na potencijal
naših šuma te već sada moramo preduzeti ozbiljne korake ne samo za
sprečavanje smanjenja šuma, nego za njegovo ozdravljenje i poboljšanje.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Značaj i korist uređivanja šuma


Ova dva uređivanja šuma t. j . 1935/36. i 1953. god. imala bi daleko
veću korist i značaj, da su se u međuvremenu vodile propisne evidencije
šumskog gospodarstva, a naročito evidencije sječa. Ti bi podaci dali dragocjene
koristi — ali nažalost gotovo ništa nije bilo od te evidencije.


Velika je naša mana, da ovome neobično važnom poslu još nismo pridavali
potrebnu pažnju. Pored toga ratne prilike prošlog rata — prekinule
su svaku evidenciju sječa i pravilno gospodarenje. Slične prilike neminovni,
rezultiraju par godina iza rata. Ukratko rečeno — mi danas nemamo ni
približne orijentacije šta je od 1935. god. na ovamo dalo ovo šum. područje.
Prema tome ne možemo znati ni valjanost bivših uređajnih elaborata, jer
mi znamo šta je područje po uređajnom elaboratu trebalo dati, a ne znamo
šta je stvarno dalo.


Da smo imali dobru evidenciju sječa mi bismo za ovih 17—18 god.
razmaka između oba uređivanja — ipak približno znali koliki nam je bio
prirast u ovim šumama. Ovo bi bila neka vrsta »Kontrolna Metoda« uređivanja.
Najvažniji faktor uređivanja šuma — prirast — još nam je uvijek
velika nepoznanica. Mi bi ga ovdje — kako rekoh — barem približno ustanovili
i to po poznatoj formuli.


Prema tome naš najvažniji cilj revizije uređajnog elaborata — približno
ustanovljenje prirasta — potpuno je promašen. Mi sada možemo
samo uporediti stanje šumskih površina i šum. fonda I. i II. uređivanja.
I ove cifre će nam dati dragocjene podatke t. j . podatke stalnog opadanja
šumovitosti i količine šum. fonda.


Vidjećemo i odnos po vrsti drveta. Međutim nepotpuno ćemo moći
uporediti postotak učešća drv. masa po deblj. razredima, jer smo kod prvog
uređivanja imali jedne debljinske razrede (pet deblj. razreda: 10!—22 cm:
24—34; 36—54; 56—80 cm i iznad 80 cm), a kod drugog uređivanja druge
debljinske razrede, t. j . takozvane dekadne (6 deb. razreda: 10—20; 22—30;
32—40; 42—50; 52—60 i iznad 62 cm). Ovi prvi deblj. razredi po našem
mišljenju bili su prikladniji za konkretne prilike od onih drugih. Kod priležećih
grafikona (si. 1—4) — nekako sam preračunao nove na stare deblj.
razrede, kako bi ih mogao međusobno uporediti.


Stanje i upoređenje uređajnih podataka kod oba uređivanja


Da bismo mogli što jasnije vidjeti stanje šum. površina i drvnog fonda
te da bismo ih mogli uporediti kod oba uređivanja mi ćemo ovdje tabelarno
prikazati stanje tih uređajnih podataka. Zatim ćemo u si. 1—4 — grafički
prikazati stanje šum. fonda za gospodarsku jedinicu žep — Kuštravica,
gdje je razlika između I. i II. uređivanja najveća.


Krivulje ovih grafikona masa nemaju poželjnu pravilnu binomnu
(zvonoliku) formu stanja drvnih masa ovih šuma. One su doduše po obliku
slične u sva 4 grafikona, ali su površine (odnosno mase) koje one pokrivaju
sve manje i manje.


U ostale obrasle površine spadaju šumske kulture i šikare. U ostale neobrasle
površine spadaju čistine, krš — golet i uzurpacije. Jedino u D. Krivaji nisu uvrštene
uzurpacije, jer su neznatne. Dio D. Krivaje, koji se ovdje tretira, predstavlja šume
sa desne strane rijeke Krivaje ove gosp. jedinice. Lijeva strana se radi 1954. godine.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Gosp.jed. ZEP-KUSTRAVICA
Krivulje drvnih masa
Po 1 ha visokih šuma
Mj.1 ma -5 m/m2


Stanje 1935 god Stanje 1953god
393 m3/ha 313 mVha


I II III IV v III
dt(io-22) (?4-3^
Sl i
(36 - 54) (56-60) 82 — c m
SI.2


KRIVULJE DRV. MASA


Po 1 ha ukupne površine


Mj. 1m* = 5 m/m2


Stanje 1935 god. Stanje 1953 god.
327m3/ha 236 m Vha




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Iz ove tabele I. se vidi sledeće:


1. Razlika u ukupnoj površini
šumskog zemljišta za sve
3 gosp. jedinice (obraslo i neobraslo)
iznosi ovdje — 528 ha
ili 1% obzirom na stanje II. uređivanja
(1953. god.) t. j . na
štetu stanja novog uređivanja.
Ova razlika je nastala djelomice
radi toga što su površine mjerene
na kartama vrlo sitnog mjerila
t. j . 1 : 25.000 i polarnim planimetrom,
koji nije idealan za precizno
mjerenje površina, a djelomice
radi toga što su već neke
bivše uzurpacije prešle u vlasništvo
uzurpanata. Uzevši sve ovo
u obzir, razlika u površini za svega
1% potpuno je zadovoljavajuća.
2. Razlika u obrasloj površini
iznosi ukupno 2.833 ha ili
7% i to na štetu stanja u 1953.
god. Ova cifra je poražavajuća
i ona nam jasno govori, da se površina
šuma ovdje smanjila za
7% od prvog do drugog uređivanja.
Ovo je česta pojava kod naših
šuma a u drugim krajevima
je još znatno i veća. Nije onda
nikakvo čudo što su navodno šume
NRB i H za posljednjih 50
god. površinski smanjene za oko
30°/o. Sa drvnim fondom stvar
je još i gora — kako ćemo
kasnije vidjeti.
3. Razlika u površini paljika
iznosi ovdje ukupno 3.483 ha.
t. j . njih je za ovoliko više u
1953. god. nego 1935. god. Postotak
porasta paljika iznosi
ovdje 650%. Ovim ciframa ne
treba komentara. Mogu napomenuti,
da je ovolika izgorjela površina
bila pretežno 1946. god.
Nije tu samo kriva takozvana
»viša sila« — nego je krivo još
ratno i poslijeratno vrijeme, gdje


ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 59     <-- 59 -->        PDF

597




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 60     <-- 60 -->        PDF

još sve stvari nisu bile postavljene na svoje mjesto. Kod pažljivog
čuvanja šuma ne mogu se dešavati ovako veliki požari. Nažalost svaki rat
i njegove posljedice — najviše se odražavaju na šumama.


II. Stanje šumskog fonda (vidi tabelu II)
Da bi nam stanje šum. fonda (drvnih masa) po jedinici površine bilo
još jasnije mi ćemo u tabeli III. prikazati i stanje masa po 1 ha i to za cjelokupnu
šumsku površinu (obraslo i neobraslo), jer tabela II daje podatke
prosecno za površinu visokih prebornih šuma u kojima je procjenjivana
drvna masa. U istoj tabeli III. prikazaće se i razlike u šum. fondu za oba
uređivanja po 1 ha.


III.
Stanje šumskog fonda prosecno za ukupnu površinu i razlike
u šumskom fondu za oba uređivanja Tabela III.
Razlika u šum. fondu Prosečna drvna maSa po 1 ha


I. i II. uređivanju cjelokupne površine m3
Gospodarska


jedinica
3


Ukupno m
Razlika


u°/o Stanje 1935/6 Stanje 1953


+ ili —
+ ili Žep
— Kuštravica — 1,502.292 - 29»/„ 327 236 — 91


Gornja Krivaja — 35.456 - 17» 187 185 — 2


Donja Krivaja — 881.890 - 26% 211 159 — 52


Ukupno Prosecno — 2,419.638 - 20% 240 193 — 47


Iz tabele
II. i III. opažamo sledeće činjenice:


1. Razlika u šum. fondu iznosi ukupno 2,419.638 ms ili 20°/o na štetu
stanja u 1953. god. iako se ovdje radi o stalno korištenoj šumi, a ne prašumi.
Najveću razliku pokazuje gnsp. jedinicu žep—Kuštravica (jer je najviše
izgorjela), a najmanju Gor. Krivaja.


Ako uzmemo, da je gornja masa umanjena za 17 god. onda izlazi, da
je to smanjenje bilo godišnje 142.352 m3. Ovome moramo još dodati godišnji
prirast koji ovdje po elaboratu prosecno iznosi oko 140.000 m3. Prema
tome ukupno godišnje smanjenje drvne mase iznosilo je ovdje oko 283.000
m3 ili za 17 god. 4,811.000 m:i. Međutim mi smatramo, da je iskorišteno
mnogo više drveta, a to znači da je prirast prije manji nego veći od stvarnoga,
jer smo ga mi računali u 1935. i 1936. godini na bazi jednodobnih
visokih šuma, a u 1953. god. po približnim podacima za preborne šume po
uputstvima iz 1937. god.


Kako sam već naveo — nisu samo požari krivi za stalno opadanje obrasle
šum. površine i šum. fonda, nego na svaki način i u prvom redu neuredne
i prekomjerne sječe naših šuma.


598




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Naše je mišljenje, da je ovdje div. zaliha trebala ostati uglavnom ista
kao što je bila 1935. god. jer je ta zaliha uglavnom bila onakva kakva treba
da se nalazi u prebornim šumama.


2. Razlika u sječivoj masi iznosi ovdje za 10 god. (dužinu ophodnjice)
1,623.00 m3 ili godišnje oko 162.000 m3 na štetu stanja u 1953. god. Ovo je
posljedica znatnog smanjenja drv. zalihe. Ako uzmemo današnju vrednost
drveta na panju prosečno oko 4.000 Din. po lm 3 — onda šteta nastala
zbog smanjenja etata iznosi godišnje 162.000 X 4.000 = cea 650,000.000
ili za uređaj no razdoblje od 10 god. oko šest i pol milijardi dinara. Ovo je
velik gubitak za našu nacionalnu privredu, pogotovu ako se uzme u obzir,
da ovo područje iznosi svega oko J/ij površine šuma BiH, te da je stanje
u drugim predjelima još mnogo gore.
3. Omjer smjese pojedine vrste drveta ostaje gotovo isti u ovom uređajnom
razdoblju — što je vrlo povoljna činjenica, jer smo inače navikli
da se taj omjer stalno smanjuje na štetu četinjara, a u korist bukve. Ovaj
omjer smjese inače nije zadovoljavajući obzirom na % učešća četinjara,
koji ovdje iznosi 46°/o jele i smrče te 13% b. i c. bora, t. j . ukupno 59%.
Taj omjer smjese trebao bi u ovom području da iznosi 70—80% u korist
četinj ara.
Dakle omjer se nije pokvario za ovih 17—18 godina, ali se nije ni popravio
kako bi to šume ovog područja biološki i gospodarski trebale imati.


4. Zanimljivo je da je stanje ukupnog tečajnog (prosječnog periodic
nog) prirasta gotovo isto kod oba uređivanja i ako su podaci za taj prirast
računati na razne napred navedene načine.
Zaključak


Konačno možemo zaključiti, da su napred navedene brojke neminovno
-dokazale, da se kod nas rapidno smanjuje stanje obraslih šumskih površina
i drvne zalihe. Ovo prouzrokuje teške materijalne gubitke, a drvna
industrija i nehotice sama siječe granu na kojoj sjedi t. j . sama — možda
i nesvjesno, postepeno ali sigurno uništava sirovinsku bazu iz koje se
snabdj eva.


Izgradnja sve više novih fabrika za preradu drveta, a naročito za hemijsku
preradu — traži i sve više sirovina. Hoćemo li mi i u bliskoj budućnosti
moći snabdjeti ova postrojenja sa potrebnim sirovinama, ako ovako nastavimo
sa smanjivanjem šum. fonda? Ne ćemo. Cilj pravoga i urednog šum.
gospodarenja jeste da postignemo što veći i bolji prirast a prema tome
i etat. Budemo li i nadalje ovako gospodarili — ne ćemo to nikako postići.


Krajnje je vrijeme, da pogledamo stvarnosti u oči, da podignemo renome
naše struke, da upregnemo sve stručne snage, da se stanje naših
šuma postepeno popravlja, a ne da se kvari. Ovo od nas traže novi kapaciteti
prerade drveta, naši nacionalno ekonomski interesi i interesi mnogobrojnog
našeg radništva, koje radi i živi od rada na polju šumarstva. Ne
zaboravimo, da ma koliko mi izgradili naših fabrika i električ. centrala, da
će se i pored toga veliki dio našeg nacionalnog dohotka morati dobivati iz
šumske privrede, a veliki dio naših narodnih masa naročito u NRB i H da
će stalno biti upućen na rad u šumi da bi si mogao osigurati svoju egzistenciju.


Pored te čisto materijalne koristi postoje još razne na prvi pogled
nevidljive ali daleko važnije koristi, koje nam daju naše šume. Te koristi




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 62     <-- 62 -->        PDF

su: blagotvorno djelovanje šuma na klimu, na vodni režim, na zaštitu tla
i objekata, na turizam i t. d.


Na kraju bih zaključio da treba imati stalno na umu napred navedene
poražavajuće cifre obzirom na stalno opadanje količine naših šuma i na
velike i nenadoknadive koristi, koje nam daje ta naša šuma. Više šuma -bolji
život zajednici, manje šuma — slabiji i sve teži život zajednici.


SAOPĆENJA


FLORENTINSKI GLOG U SRBIJI


Prije 60 godina je botaničar Živoj in J. Jurišić napisao u Nastavnik
u — List profesorskog društva. Knj. 5. Sv. I—VI. na str. 417. — Beograd, 1894
članak pod ovim naslovom »Crataegus florentina Zucc. (D. C. P r o d r.
2 p. 628 n. 23), novo drvo za floru Srbije«.


Tekst članka je slijedeći:
»Osrednje granato drvo, rede veliki a razgranat šib, kore po deblu sivo-pepeljave,
a na granama mrke sa sivim tačkama. Lišće naizmenično na podugačke drške stavljeno,
po obliku jajasto a pri dnu nešto malo srcasto, obodom isečeno u kratke režnjeve,
koji su nejednako zupčasti; ozgo je jasno zeleno, glatko, retko pri osnovi nerava
nešto dlakavo, a ozdo je belo kušljavo. Zalisci podugački, linearni, rutavi i lako opad-
Ijivi. Cvetovi su skupljeni u granatu gronju, a stoje na dugačkim i maljavim peteljkama.
Priperci crveni i opadljivi stoje pri osnovi peteljaka, a dužinom su ovima ravni.
Čašica je sa kratkom cevi zvonasta, obodom isečena u lancetaste a suvraćene kriške,
koje su duže od čašicine cevi. Kruničini listići su beli, pri osnovi maljavi, vrhom
ćeli ili plitko rovašeni, a od čašice su 2—3 puta duži. Prašnici su veličinom podjednaki
sa kruničinim listićima, prašni konci su glatki a prašnice duguljaste. Stubića ima 5,
i oni su dužinom ravni prašnicima ili od njih nešto duži, pri osnovi vunasti, žigovi su
sopasto zatupasti. Plod je petooka eliptična koštunica sa slatkom a duboko ulublj´enoni
oplodnicom, koja zrenjem od zelenožućkaste postane bledo-crvena.


Raste na Gorici više Niša, a cveta u aprilu (1888. godine).
O čemu se ovdje radi? Crataegus florentina Zucc. (D. C.) je vrlo rijetka biljka.
U Italiji dolazi samo u Etruriji (Toskana) i na Gorici kod Niša. Ovaj disjuncirani
areal je nastao po svoj prilici na umjetni način. U davna vremena za rimskog carstva
Niš je bio veliki politički i kulturni centar. Sigurno su rimski činovnici ili legionari prenesu
ovaj glog u Niš, gdje su ga zasadili, da bi sačuvali uspomenu na rodni kraj.
Stanište na Gorici kod Niša odgovara ovome glogu, te se razmnaža iz sjemena.
Naprijed citirani članak napisao je naš poznati srednjoškolski profesor i botaničar,
koji je bio jedan od osnivača Muzeja srpske zemlje, gdje je bio prvi kustos
botaničkog odjela. Osnovao je Srpsko botaničko društvo. Proučavao je floru Srbije,
Makedonije, Bosne i Bugarske i napisao o tome nekoliko naučnih radova.
Članak prof. Jurišića svakako je interesantan primjer introdukcije egzota. Dobro
bi bilo, da jedan naš dendrolog izvrši provjeru na terenu o staništu Crataegus floren
tina Zucc. (D. C).
Dr. J. Kovačević