DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 49 <-- 49 --> PDF |
\ CEMPRESOV KRASNIK — BUPRESTIS CUPRESSI GERMAR — ŠTETNIK ČEMPRESA I CEDRA NA JADRANSKOM PRIMORJU Dr. Željko Kovačević U U našem Primorju i na otocima naročito su interesantna dva tipična drveta: čempres i cedar. Nalazimo ih obično solitarno ili u manjim skupinama u parkovima i vrtovima, ali ne dolaze u šumskim sastojinama. Čempers je zastupan kod nas sa oba varijeteta Cupressus sempervirens V. pyramidalis´ i v. horisontalis, a cedar sa vrstama CedruS deodafa, liban: i atlantica. Ove dvije vrste drveća se kod nas mnogo cijene radi svoga izgleda kog čega se piramidalni čempres ističe svojim vitkim uzrastom, a cedar svojom lijepom krošnjom. Mnoge uprave šumarija i parkova nastoje u posljednje vrijeme da posade što veći broj cedrova, dok za čempres postoji Čempresov krasnik manji interes. To nastojanje spomenutih uprava i stručnjaka ometa u izvođenju u priličnoj mjeri bojazan od čempresovog krasnika, koji je tipičan štetnik tih dvaju rodova drveća. Na čitavom području Mediterana, pa štaviše, u Bosni i u Bugarskoj, pa i na Krimu poznat je kao štetnik u deblu čempresa i cedra čempresov krasnik — Buprestis cupressi Germar. To je kornjaS iz familije krasnika — Buprestidae. Čempresov krasnik je kornjaš crne boje, ali pokazuje na pokrilju slabi tamni plavkasti metalni sjaj, dok je na trbuhu bakrenasta sjaja. Na vratnom štitu nalaze se dvije glatke sjajne crne točke u prednjem dijelu i dvije uz stražnji rub vratnog štita, a pored toga i u sredini toga štita nalazi se jedna duguljasta glatka pruga. Inače je površina vratnog štita sitno punktirana. Pokrilje je proviđeno uskim uzdužnim prugama, a međuprostori tih pruga su sitno punktirani. Između mužjaka i ženki postoje neke morfološke razlike. Tibija prednjih nogu kod mužjaka ima vidljivi urez, koji završava jednim šiljkom i |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 50 <-- 50 --> PDF |
nosi na gornjoj strani dva zupca. Kod ženka nema tog ureza već postaje samo dva zupca. Frontalni dio glave je kod mužjaka žut i ima dvije u gornjem dijelu spojene crne okrugle pjege, dok je kod ženke glava crna. Na pokrilju u predjem dijelu u blizini samog ruba nalazi se na svakoj strani po jedna žutkasta crtičasta mrlja, a iza ove po jedna slabije vidljiva žuta mrlja. Kod ženke su te mrlje slabije, a stražnje se vide slabo ili opće ne postoje. U veličini tijela postoje kod spolova također razlike, mužjak je dugačak nešto preko 2 cm, a ženka preko 2,5 cm. U prsnoj širini ženka ima oko l(Kmm, a mužjak 7 mm. Poprečni prerez kroz drvo čempresa zaraženo u jakoj mjeri ličinkama čempresovog krasnika Ličinka je kao kod svih krasnika bjeložute boje, u području glave znatno šira nego u srednjem i stražnjem dijelu. Odrasla ličinka postizava duljinu tijela preko 4 cm. 0 čempresovom krasniku literatura je prilično oskudna. Najtočniji opis samog kornjasa daje poznati koleopterolog Obenberg e r, koji ujedno govori o njegovom ra.sprostranjenju, dok ga inače u našoj literaturi spominju Novak i Kovačevi ć. Točnije podatke o njegovoj štetnosti nismo pronašli. Novak napominje da ga je našao osim na čempresu i cedru još i na tuji (Thuja ori entails) i borovici (Juniperus macroearpa). Na drugim rodovima četinj 3-Ca taj štetnik ne dolazi. S obzirom na njegovu učestalu pojavu na cedru i čempresu potrebno je, da se na njega na ovom mjestu osvrnemo. Kornjaši čempresovog krasnika pojavljuju se kod nas od konca svibnja do polovice srpnja. Dakle u isto vrijeme kad se javljaju i drugi kra |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 51 <-- 51 --> PDF |
snici, kao na pr. žilo gr iz i hrastov prstena r, koji su također u primorju vrlo česti i štetni, ženka nakon kopulacije odlaže svoja jaja na koru odnosno pukotine debla. Ličinka se zavlači u drvo gdje pravi nepravilne hodnike, koji idu obično u smjeru godova, a rjeđe prema sredini drveta. Kasnije buši hodnik vertikalno i smješta se na rubu drveta ispod kore i na onim mjestima, gdje je drvo oštećeno. Na takvim mjestima nala (Uzdužni presjek kroz drvo čempresa) zimo najviše izlaznih otvora. Ovi otvori su obično 15 mm široki i 7 mm visoki u gornjem dijelu gotovo ravni, a u doljnjem gotovo udubljeni po čemu se vrlo lako razlikuje izlazni otvor krasnika i strizibube, jer ova ima okrugli otvor, širina hodnika, gdje se nalazi odrasla ličinka odnosno kukuljica iznosi oko 15 mm, a dužina mu je oko 5 cm. Hodnici su ispunjeni pilovinom. Razvoj ličinke traje redovno 2 godine, kornjaši izlaze napolje treće godine. čempresov krasnik odnosno njegova ličinka napadaju u prvom redu ozlijeđena stabla, ali ova mogu biti inače potpuno zdrava. Prema našim |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 52 <-- 52 --> PDF |
opažanjima koja vršimo u Primorju već nekoliko godina upućuju nas na konstataciju, da taj štetnik u manjoj mjeri napada fiziološki oslabljena stabla, već traži za svoj napad ozlijeđena mjesta na zdravom stablu. Kakvu ulogu u pogledu napada krasnika na cedar i čempres ima klima, sastav tla nije nam dovoljno poznato, ali mislimo da i tlo u stanovitoj mjeri uvjetuje napad čempresovog krasnika. Prema našim opažanjima ovaj krasnik u prvom redu napada starija stabla, dok je napad na mlađim stablima mnogo rjeđi, čempresov krasnik ponaša se slično kao i strizjbuba velika, koja napada samo starija stabla hrastova. Važno je napomenuti da napad ličinke ovog krasnika ne dovodi u većini slučajeva brzo do djelomičnog ili potpunog sušenja stabla već isto nastupa tek kada je drvo kroz veći broj godina napadnuto i kada su ličinke načinile veliki broj hodnika. Ova činjenica stoji u uskoj vezi sa načinom oštećivanja debla, od strane ličinke. Ličinka ulazi kroz koru u drvo, načini jedan hodnik kraći ili dulji prema srži drveta i zatim buši širi hodnik vertikalno. Odrasli kornjaš provuče se kroz hodnik, kojim je ušla ličinka u drvo i izađe napolje na onom mjestu, gdje je ličinka ušla u drvo. Zbog toga što ličinka krasnika buši vertikalne hodnike, a kose odnosno horizontalne samo kod ulaza i izlaza, to ona ne prekida kod svoga bušenja provodno i tvorno staničje i prema tome ne nastupa u jačoj mjeri prekid u kolanju sokova. Zbog te činjenice do sušenja grana i vrhova, te otpadanja iglica dolazi tek onda kada je drvo bilo napadnuto od velikog broja krsnikovih ličinaka i kada je provodno i tvorno tkivo u jačoj mjeri oštećeno. Zbog toga ne možemo kroz veći broj godina primjetiti napad štetnika ako ne pregledamo mjesta, gdje je štetnik izašao iz drveta, jer drveće zadržava i unatoč napada svoje zelenilo. Kod naših istraživanja naišli smo na ovakve slučajeve napada: 1. Cedar ili čempres stari 60—80 godina u jačoj mjeri napadnuti od štetnika, ali zeleni i bez ikakvih znakova sušenja; 2. stari cedar ili čempres gube iglice, vrh se suši; 3. mladi cedrovi ili čempresi na oko zdravi, zeleni, ali napadnuti od krasnika. Kod nekih nema na kori nikakvih ozlijeda niti bušotina, ali kad drvo presječemo unutrini se nalaze ličinke. Napad po vanjskim znacima nije ustanovljen, jer se nalazi u početnoj fazi; 4. Mlada stabla čempresa ili cedra fiziološki oslabljena propadaju, ali nisu napadnuta od krasnika, premda se u neposrednoj blizini nalaze i zaražena stabla. Iz naprijed navedenog možemo zaključiti, da čempresov krasnik može napasti fiziološki oslabljena, oštećena ili stara stabla, ali isto tako mogu stradati i zdrava stabla. Osim toga napad na drveće može uslijediti jednako kod solitarnih stabala kao i kod onih u skupinama. Te činjenice otežavaju poduzimanje mjera suzbijanja, koje su i onako teško provedive. Prema svemu što smo dosada ustanovili o tom krasniku njegova pojava kod nas predstavlja jedan prilično kompleksan problem. Čempresov krasnik je u prvom redu štetnik samoga debla, a rjeđe ga nalazimo u debljim granama. Za suzbijanje takvih štetnika nepostoje za sada nikakva kemijska sredstva, već samo mehanička borba. Nauka doduše ide i u tom pogledu naprijed, ali odgovarajući rezultati još nisu postignuti. Ka>j efikasna mjera uzima se uklanjanje zaraženih stabala i spaljivanje. Ta mjera je samo djelomična, jer kad bismo htjeli potpuno uništiti čempresovog krasnika primjenom sjekire onda bi morali u isto vrijeme m |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 53 <-- 53 --> PDF |
zaraženom i ugroženom području iskrčiti sva postojeća stabla i grmove čempresa, cedra, tuje i borovice. Ali ni tom mjerom nebi za budućnost osigurali spomenuto drveće od napada krasnika, jer bi sigurno bilo s kojeg kraja uslijedio naknadno napad tog štetnika. Treba imati u vidu i to, da je čempresov krasnik na Mediteranu autohtona vrsta, a takove se mogu, ako su štetne, suzbijati, ali ne uništiti. Kod provađanja mehaničke borbe protiv čempresovog krasnika treba voditi računa i o samim staništima gdje se nalaze zaražena ili ugrožena stabla, te u interesu cjelokupnosti stanovitih parkova i zelenih površina povesti računa i o uzgojnoj, fitocenološkoj i fitosanitetskoj strani. Naglim zahvatom stvaramo u prirodi u svakom slučaju poremetnju o kojoj treba ite kako voditi računa sa uzgojne strane o čemu imadu da kažu svoju riječ uzgajači. U ovom času možemo samo tvrditi da sa sjekirom nećemo riješiti pitanje pojave čempresovog krasnika. Kadgod se radi o šumskim sastojinama ili o parkovima treba u prvom redu voditi računa o faktorima koji čuvaju biotičku ravnotežu, pa i u onim slučajevima gdje imamo na dispoziciju odgovarajuća kemijska sredstva nesmijemo ispustiti iz vida biotičke faktore. Biološka metoda suzbijanj? štetnika nije nikada tako uočljiva i stvarna kao mehanička i kemijska, ali svaki onaj faktor koji nam pomaže bilo umjetno bilo prirodno biološki u borbi protiv štetnika pruža nam s vremenom veću i sigurniju korist od univerzalnog sredstva, koje momentano vrlo efikasno djeluje. S obzirom na današnje stanje i zaraženost cedrova i čempresa u Primorju i Dalmaciji mi nismo u mogućnosti da preporučimo bilo kakvu radikalnu mjeru za suzbijanje čempresovog krasnika, ali smatramo da smišljena primjena mehaničke mjere suzbijanja tog štetnika će biti u stanju da postepeno napad svede na snošljivu mjeru. U prvom redu treba misliti na to da se ovdje radi ponajviše o drveću u parkovima i vrtovima kod čega tehnička upotreba drveta dolazi manje u obzir. Ako je drvo staro i napadnuto treba ga ukloniti i spriječiti da se iz srušenog drveta izvuku kornjaši, Ako to nismo učinili onda prijeti opasnost da će iz ležećeg stabla postepeno izlaziti kornjaši i zaražavati nezaražena stabla. Kod poduzimanja mehaničkih mjera suzbijanja odnosno uklanjanja zaraženih stabala postavlja se pitanje da li je potrebno u ovom slučaju u isto vrijeme odstraniti na zaraženom području sva zaražena stabla da se tako spriječi daljnje širenje štetnika. Drveće koje se suši, koje je oslabljeno, izbušeno i puno pukotina treba svakako posjeći i spaliti, ali zelena na oko zdrava stabla mogla bi i ako su zaražena stanovito vrijeme ostati, jer ona neće služiti za širenje štetnika koji napada samo ona stabla koja mu fiziološki odgovaranju. U prilog ovome što smo iznijeli navesti ćemo još dva primjera iz prakse. Svima šumarskim stručnjacima je poznat štetnik velik a hrastov a strizibuba . Vjerojatno mnogi i to znadu, da u zagrebačkom parku u Maksimiru nema ni jednog starijeg hrasta, koji nije napadnut od tog štetnika, a ipak ti zaraženi hrastovi već godinama stoje na istom mjestu i postepeno propadaju. Pitamo se kako bi izgledao Maksimir kada bi jednim zamahom posjekli sve zaražene hrastove u tom parku. Hrast izdrži desetke godina iako je napadnut od strizibube, a čini se da to u dobroj mjeri vrijedi i za čempres i cedar u vezi sa napadom krasnika. Ako drveće |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 54 <-- 54 --> PDF |
kraj napada štetnika brže strada onda su po srijedi kod toga još neki drugi uzroci, a ne samo štetnik. Da je napad štetnika u drvo katkada strogo vezan na fiziološko stanje drveta uz utjecaj nekih drugih faktora dokazuje kao jedan naročiti primjer hrastov krasnik (Agrilus biguttatus) koji napada isključivo samo fiziološki oslabljene hrastove. Ako u jednoj šumi imade mnogo takvih stabala onda će napad hrastovog krasnika biti vrlo jak, ali ako u šumi nema fizioloških oslabljenih stabala štetnik ni u kojem slučaju neće napasti zdrava stabla. Zaključak Iz naprijed iznešenog kratkog razlaganja mogli bismo za sada povući ove zaključke: čempresov krasnik je u prvom redu štetnik čempresa i cedra, a može napasti još i tuju i borovicu. Budući da taj štetnik napada u prvom redu starija oštećena, a manje fiziološki oslabljena i mlada stabla, treba pitanju pojave tog štetnika posvetiti veću pažnju i proučiti njegovu ekologiju radi daljnjeg uzgoja cedra i čempresa. Suzbijanje tog štetnika pretstavlja jedan problem, jer osim mehaničkog uništavanja zaraženog drveća nema zasada druge efikasnije metode, kojom bi ga se moglo suzbiti. S obzirom na to da naročito kod starijih stabala napad može potrajati dugo, pa da se posljedice napada manifestiraju u sušenju vrhova i otpadanju iglica, i budući da je štetnik posvuda u Primorju i Dalmaciji raširen mislimo da se ne mora pristupiti odmah uništenju zaraženih stabala, jer bi u današnjim prilikama bilo vrlo teško naći nezaražena stabla. Radi tog? treba da šumarski i entomološki stručnjaci pristupe proučavanju svih bioloških momenata, koji uvjetuju pojavu tog štetnika i prema tome uzgojnim i profilaktičnim mjerama pristupe sprečavanju jače pojave čempresovog krasnika. ŠTA NAM POKAZUJE PRVA REVIZIJA UREĐAJNIH ELABORATA? Ing-. Nikola Eić Uvod G G odine 1953. sarajevska taksacija izvršila je prvu reviziju uređajnih elaborata, koji su posljednji puta sastavljeni 1935. i 1936. godine. Ovom revizijom obuhvaćene su gospodarske jedinice. 1. žep — Kuštravica 2. Gornja Krivaja 3. Donja Krivaja (dio) Zašto ovu reviziju od 1953. god. nazivamo prvom, kada su ove gospodarske jedinice uređivane i 1911. te 1922. odnosno 1923 godine? Ova prva dva uređivanja t. j . 1911. i 1922/23. nisu vršena na isti način niti po istim principima kao što je to vršeno 1935/36. i 1953. god. |