DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 46 <-- 46 --> PDF |
klassen zu 10 cm. Um den Formenreichtum der Plenterbestände besser zu kennzeichnen, empfielt der A. die Einführung eines neuen Indikators: die Strukturklasse, welche durch die istärkste Durchmesserklasse des Plenterbestandes charakterisiert wird. Die Bonitierung nach Baum, bsw. nach Bestandeshöhen gibt in Plenterw. sehr unverlässliche Resultate. Bei der Ertragrechnung für konkrete Betriebsklasse muss man die Richtlinien der langfristigen Planung der Entwicklung der Forst u. Holzwirtschaft berücksichtigen. NEKE KARAKTERISTIKE BUSIN A (CISTUS L.) Ing. Dušan Jedlowski ^ elimo da u kratkim crtama iznesemo neke morfološke karakteristike Zplodova bušina kako bi se olakšala determinacija pojedine vrste iz tog roda ukoliko ne raspolažemo cvijetom i lišćem. Kako je poznato, bušini su vrlo rasprostranjeni vazda zeleni grmovi u području sredozemnih šuma. Susreću se po otocima i duž naše obale, a na primorskim masivima dolaze do 350—450 m pojedinačno ili u skupinama stvarajući jastučaste grmove visine do 1 m koji dobro akumuliraju tlo. Obilnije su zastupani na otvorenijim mjestima, u degradiranoj makiji i na napuštenim poljoprivrednim tlima. Bušini su neobično otporni na dugotrajnu sušu i niske temperature. Bujno cvatu i obilno fruktificiraju. Zadržat ćemo se na tri vrste koje su najviše rasprostranjene: Ijepivi bušin ili divlji pelin, kaduljasti bušin i obični bušin, rasula ili bablja šumica. Ljepivi bušin (Cistus monspeliensis L.): a) časka, b) plod, c) plod u uzdužnom presjeku, d) sjemenka, e) i f) oblik dlačica (Orign.) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ljepivi bušin (Cistus monspenliensis L.) Listovi časke ovog bušina dugački su od 0.8 do 1.2 cm svjetlo kestenjaste boje sa izrazitim paralelnim rebrima (si. la). Vanjska strana listova časke obrasla je rijetkim, dobro vidljivim linearnim dlakama dužine 0.6 do 2 mm (si. le). časka je pri dnu gušće obrasla. Isto tako je obrasla i stapka. Topolac (si. 1 b i c) puca na 5 dijelova, gladak je i tamno kestenjast. Sadrži 10 do 25 nepravilno jajolikih sjemenki veličine 1 mm (si. Id). Sjemenke su obavijene žutom ljuskom, koja je kod zrelog sjemena nepravilno mrezasto naborana. U vodi ljuska nabubri i lako se skida. Sjemenka je tvrda i bez ljuske sjajno kestenjaste boje. Jedan kg sadrži 1,07.000 neispranih sjemenki.* Kaduljasti bušin (Cistus salviaefalius L.) časka kaduljastog bušina (si. 2a) je otvoreno žućkaste boje. Listovi časke srcolikog su oblika zadignutih rubova u donjem dijelu, dužine od 1 do 1.3 cm i s vanjske strane obrasli sa 4 do 5 zvjezdastih dlačica na 1 mm2 (si. 2e) koje nisu vidljive prostim okom. Unutrašnja strana listova časke je gola, ali prema periferiji rijetko obrasla zvjezdastim dlačicama ili čupercima. Glavna rebra su slabije vidljiva nego kod ljepivog i običnog bu- Kaduljasti bušin (Cistus salviaefolius L.): a) časka, b) plod, c) plod u uzdužnom presjeku, d) spomenka, e) i f) oblik dlačica Origin. šina. Stapka je obrasla sitnim zvjezdastim dlačicama. Tobolac (si. b i c) puca na 5 dijelova, kestenjaste je boje i rijetko obrastao linearnim dlakama. Sadrži 16 do 60 sjemenki, obično oko 50. Sjemenke su tvrde, velike 1 mm, ovalne i tamne boje (si. 2d). Tanka ljuska oko sjemenke je sitno mrezasto naborana. Sjeme bez ljuske je crno. U jednom kilogramu ima 1,008.000 sjemenki. * Sjeme opisanih bušina sabrano je 15. VII. 1954., a vagano 5. VIII. 1954. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Obični bušin (Cistus villosus L.) Listovi časke su otvoreno žućkasto kestenjasti sa dobro vidljivim paralelnim rebrima. Dužina listova časke običnog bušina varira od 1—1.5 cm (si. 3a). Vanjska strana je gusto obrasla sitnim zvjezdastim i dugačkim linearnim dlačicama (si. 3e i f). Unutrašnja strana listova časke je redovno gola ili rijetko obrasla prema periferiji. Stapka je svjetložutosivo € / d c Obični bušin (Cistus villosus L.): a) časka, b) plod, c) plou uzdužnom presjeku, d) sjemenka, e) i f) oblik dlačica (Orign.) maljava sa dugačkim dlakama u čupercima. Tobolac (si. 3b i c) puca na 5 dijelova (rijeđe na 4) i gusto je obrastao dlakama dužine 0.5 do 2 mm, koje mu daju srebrenastu svjetlosivozelenu boju. Tobolac sadrži 40 do 150 tvrdih sjemenki crvenkastokestenjave boje. Sjemenke su višebridne, nepravilno prizmatičkog oblika (si. 3d) obavijene vrlo tankom žutom ljuskom. Jedan kilogram sadrži 1,142.000 sjemenki. |