DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 12 <-- 12 --> PDF |
TABELE DRVNIH MASA ZA POLJSKI JASEN (FRAXINUS ANGUSTIFOLIA VAHL) Dr. ing. Milenko Plavšić U U našoj šumarskoj literaturi imamo do sada objavljene tri vrste lokalnih tabele za kubiciranje stabala poljskog jasena. Prvi je sastavio tabele drvnih masa za poljski jasen Mark o vi c (12). To su jednoulazne tabele. Izrađene su na temelju materijala iz nizinskih šuma, koje se nalaze kod Lipovljana, Jasenovca i Trstike. Daju drvnu masu stabala iznad debljine od 4 cm. Nisu razlučene na bonitetne razrede. Druge je tabele drvnih masa za poljski jasen izradio Emrovi ć (3). Te su tabele dvoulazne. Kao ulazi služe promjer u prsnoj visini i totalna visina stabala. Materijal za izradu tabela potječe s područja posavskih šuma fakultetske šumarije u Lipovljanima. Daju masu krupnog drveta iznad 7 cm debljine. (Derbholz.) Treće je tabele za kubiciranje stabala poljskog jasena sastavio Milojkovi c (13). Objelodanjene su iste godine kad i tabele E m r o v i ć a. Te su tabele također dvoulazne. Daju drvnu masu stabala iznad debljine od 3 cm. Milojkovi c donosi i dvoulazne tabele za kubiciranje samo debala poljskog jasena. Materijal za sastav tabela potječe iz šuma s područja ravnog Srijema. Na izradu je navedenih tabela spomenute autore potakla činjenica, da u domaćoj i stranoj šumarskoj literaturi nisu postojale posebne tabele drvnih masa za poljski jasen. No osim toga od utjecaja je bila i važnost, koju ima poljski jasen u našim šumama. U nizinskim šumama uz rijeke: Savu, Dravu i Dunav poljski jasen predstavlja vrijednu i važnu vrstu drveća pogotovu otkada se suši brijest. U tim šumama on zauzima znatne površine. Tako prema Beniću (1) površina šuma poljskog jasena iznosi samo u NR Hrvatskoj i AP Vojvodini oko 54.280 ha. U vrijeme, dok još nisu postojale spomenute tabele, kubicirao se poljski jasen na temelju tabela za hrast. Primjenom tih tabela dobivali su se prosječno oko 18% veći rezultati zbog malodrvnosti jasena, kao što se to vidi iz rezultata donijetih u ovoj radnji. (Tabela 3). Međutim i pored toga što kod nas već postoje tri vrste tabela za kubiciranje poljskog jasena, pristupio sam izradi novih tabela. Te su nove tabele sastavljene na bazi dva ulaza i to: boniteta stojbine (visinskih) i promjera u visini prsiju. Uzrok, da sam pristupio izradi tih tabela je slijedeći: 1. što mi tih vrsta tabela nemamo za poljski jasen; 2. jer smatram, da su za uređivanje šuma te tabele pogodnije, nego dvoulazne na bazi totalne visine stabala i prsnih promjera. Primjena je njihova jednostavnija i ekonomičnija, jer otpada izmjera velikog broja visina i crtanje visinske krivulje za svaku pojedinu sastojinu, a to znatno snizuje troškove uređivanja; 3. utvrđivanje je prirasta odnosno materijalnog uspjeha proizvodnje na bazi tih tabela mnogo jednostavnije, a mogli bismo reći i točnije (materijalno knjigovodstvo), nego na bazi tabela s dva ulazna: visinom i promjerom. Što se tiče točnosti utvrđenih kubatura drvnih masa po jednim i drugim tabelama, u tome pogledu ne postoje znatne razlike, kao što se to vidi iz rezultata donesenih u ovoj radnji, a pogotovu, kada se primjenjuju na više stabala odnosno sastojina. Upotreba je tabela za kubiciranje na bazi boniteta stojbine i prsnog promjera jednostavna, jer se najčešće već okularnom procjenom visina i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 13 <-- 13 --> PDF |
prsnih promjera stabala može ocijeniti u koji će se bonitet svrstati sastojina. Ali, ako postoji u tome pogledu sumnja, dovoljno je izmjeriti samo nekoliko visina jačih debljinskih stepena, pa da se utvrdi bonitetni razred sastojine. Ako uporedimo te tabele s tabelama drvnih masa, koje su izrađene u nizovima — tarifama (:Alganove, Schaefferove, Lear-Spieckerove i t. d.:), tada u visokim regularnim šumama imaju one prema njima prednost prilikom utvrđivanja materijalnog uspjeha proizvodnje (bilanciranja). Naime, u visokim regularnim šumama mogu sastojine u toku života prelaziti iz jednog utvrđenog niza u druge nizove (tarife), a time se gubi na kontinuitetu primjene istog niza, te takva situacija otežava utvrđivanje materijalnog uspjeha proizvodnje. Nasuprot tome, tabele drvnih masa sastavljene u nizovima imaju tu prednost, da daju točnije rezultate, jer su obično visinski razredi (»bonitetni razredi«) kod njih uži. No te razlike nisu znatne, kako se vidi iz rezultata donijetih u ovoj radnji. No moramo istaći, da primjena tabela u nizovima zahtijeva vrlo intenzivno gospodarenje (evidenciju) i dovoljno dobrog stručnog kadra, jer se može dogoditi, da u gospodarskim jedinicama gotovo svaki odsjek (sastojina) ima svoj niz. Tabele drvnih masa na bazi boniteta i prsnog promjera nazivaju se v našoj stručnoj literaturi jednoulaznim tabelama. Držim, da taj naziv nije ispravan i da ne odgovara stvarnosti. Da se mogu stabla ili sastojina kubicirati pomoću tih tabela potrebno je utvrditi bonitet, kojem pripadaju, a zatim prsne promjere. Dakle, kako vidimo i one kubiciraju na temelju dva ulaza. Opis objekta Zbog štednje s prostorom donosimo samo kratak opis objekta, koji je služio za sastav novih tabela za kubiciranje stabala poljskog jasena. Taj objekt bile su sastojine gospodarske jedinice »Posavske šume« fakultetske, šumarije u Lipovljanima. One predstavljaju tipične nizinske slavonske šumo u poplavnom području rijeke Save. Podignute su prirodnim putem. Nadmorska visina iznosi u prosjeku 96 metara. Površina je cea 5.500 ha. Ekološki uslovi, koji su neobično važni za razvoj šuma, za tu gospodarsku jedinicu su ovi: Klima. Prema podacima meteorološke postaje Novska, koje mi je stavio na raspolaganje prof. Vajda , iznosi prosječna godišnja količina oborina 875 mm. Podaci se odnose za vrijeme od 1925. do 1939. god Srednjs je godišnja temperatura ll´35n C. Ona je utvrđena na temelju aritmetske sredine podataka meteoroloških stanica Zagreba i Broda. (Zagreb srednja godišnja temperatura za vrijeme od 1872. do 1953. god. 11´3° C, a Broda srednia godišnja temperatura 11´4° C za vrijeme od 1904. do 1944. i 1946, do 1953.). Prema podacima meteorološke postaje u Lipovljanima bila je u 1952. god. količina oborina 706 mm, a srednja godišnja temperatura 11´6° C S obzirom na te podatke ovaj kompleks pripada kontinentalnoj klimi, H s obzirom na razmjenu vode humidnoj klimi, što se vidi iz Langovog kišnog /875 mm \ faktora. On iznosi 77 U-—= r n ~) , a god. 1952. za Lipovljane 61. Ti kišni < 11 oo" L> / faktori prema Schuchtu i Langu (17) označuju humidnu klimu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Izneseni podaci odnosno klima od značajnog su utjecaja, kako isti&? Schucht (17), na daljnji važan ekološki faktor, a to je tlo. Tlo. Osim iznesenih podataka na tlo snažno utječu u »Posavskim šumama « šumarije Lipovljani i poplave rijeke Save. Tla su u tim šumama mogu podijeliti uglavnom, prema Z. Gr a č an in u (7), u tri tipa. Prvi tip su podzoli. Njih čine grede, koje se nalaze izvan područja periodičnih poplava. Reakcija tla je kisela u cijelom profilu. Taj tip tla ima manji sadržaj humusa u Ax podhorizontu, nego odgovarajući slojevi drugog i trećeg tipa. Drugi tip čine minero-organogena močvarna tla. Ta su tla izvrgnuta periodičkim poplavama. Voda dugo ne stagnira. Tu spadaju i pliće mikrođepresije, u kojima poplavna i oborinska voda dulje stagnira nego na drugim dijelovima toga tipa. Sadržaj humusa u horizontima je veći nego kod prvog tipa. Reakcija profila je u površinskom sloju slabo kisela, a dublji su horizonti slabo alkalični. Treći tip tala čine minero-organogena močvarna tla, u kojima oborinska ili poplavna voda dugo stagnira. To su dublje depresije. Kod tog tipa ima najviše humusa u A, podhorizontu u poređenju s ostalim tipovima. Hidrogenezija je ovdje najjača, a zabareni horizonti počinju već od površine. Sastojine gospodarske jedinice »Posavske šume«, karakterizirane ukratko opisanim ekološkim uslovima, sastavljaju fitocenozu, koju je I. Horva t (8) opisao pod nazivom Querceto-genistetum elate. Ta fitocenoza nije još ni do danas minuciozno obrađena. Provodeći opsežna istraživanja u čistim i mješovitim sastojinama nailazio sam na vrlo zanimljive zajednice stabala i prizemne flore. Tako sam za vrijeme tih istraživanja utvrdio u nizinskim šumama Lipo vi j ana tri jasenova tipa, koji su posljedica opisanih ekoloških prilika. Prvi tip čine mješovite sastojine jasena, hrasta i brijesta s podstojnirn grabom, koji može ući i u dominantnu etažu, ako se slabo gospodarilo. Taj se tip sastojina nalazi na suhim tlima, gredama odnosno na prvom tipu tala( podzolima). On se prema izlaganju I. Horva t a (8) približava asocijaciji Querceto-carpinetumu. Ova j ti p mogl i bism o nazvati obzirom na jasen, jasenov suhi tip. Drugi tip predstavljaju mješovite sastojine jasena, hrasta i brijesta. Graba u njima nema. Mjesto njega dolazi često joha. U taj tip spadaju i čiste jasenove sastojine u plićim depresijama sa svojom specifičnom prizemnom florom. Ovaj tip sastojina dolazi na vlažnijim tlima. Ta su tla izložena periodičkim poplavama, a spadaju u drugi tip tala, na kojima voda dugo ne stagnira. Ovaj tip sastojina mogli bismo nazvati, imajući naumu jasen, jasenov vlažni tip. Treći tip čine čiste jasenove sastojine u dubljim depresijama sa svojom specifičnom prizemnom florom. Tu se javlja uz jasen obično i vrba. Tla toga tipa jasenovih sastojina pripadaju trećem tipu tla. Ta j ti p mogl i bismo nazvati jasenov mokri tip. Kad sam pristupio određivanju bonitetnih razreda stoj bine u tim šumama za poljski jasen na bazi srednje sastojinske visine i starosti, u I. bon. razred su ušli prvi i drugi jasenov tip. Od tipova tla samo prvi i drugi tip. U II. bon. razred ušao je samo drugi tip jasenovih sastojina, a od tipova tla drugi tip. Zanimljivo je istaći, da u »Posavskim šumama« Lipovljana nisu u drugi bonitetni razred ušle sastojine suhog tipa, t. j . one, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 15 <-- 15 --> PDF |
koje sadrže grab. Sve te sastojine su došle u prvi bonitetni razred. Uzroke tome stanju iznijet ćemo u drugoj radnji. U III. bon. razred su došle samo sastojine trećeg ili mokrog jasenovog tipa, koje se nalaze u dubljim depresijama ili na tlima trećeg tipa. 0 tim tipovima jasenovih sastojina i bonitetnim razredima vodio sam računa prilikom svih istraživanja, pa tako i prilikom izrade ovih tabela. Metoda rada i sastav tabela Ovaj je rad na izradi tabela dio opsežnih istraživanja u sastojinama poljskog jasena. Tekao je na ovaj način. Najprije je bilo izabrano deset sastojina na I., dvije na II. i jedna na III. bonitetnom razredu staništa, na temelju podataka gospodarske osnove iz 1931. godine. Najveći broj sastojina sam uzeo na I. bon. raz., jer od ukupne obrasle površine gospodarske jedinice »Posavske šume« otpada na taj bon raz. oko 92%. Na I. bon. raz. su došle u obzir mješovite i čiste sastojine jasena ii svim dobnim razredima. Na II. bon. raz. dvije sastojine starosti oko 70 godina, a III. bon. raz. rijetka sastojina u šumskom predjelu Osmanovo polje starosti oko 35 godina. Da utvrdim, da li stvarno jzabrane sastojine pripadaju bonitetnom razredu označenom u gospodarskoj osnovi, uporedio sam njihove srednje sastojinske visine s podacima iz prihodnih tabela za jasen od Wimmenauera (19), koje sadrže podatke samo za I. i II. bon. razred. Sastojine su pripadale obzirom na svoju starost i srednju sastojinsku visinu području, koje predstavlja I. odnosno II. bon. razred. U tima sastojinama iztraživao je Beni ć neka fizička svojstva srži i bijeli poljskog jasena. S njime u zajednici izabrana su u svakoj sastojini po 5 do 6 stabala glavne sastojine, koja su svojim dimenzijama odgovarala srednjem stablu. Stabla su posječena i provedena je visinska analiza na bazi sekcija dugih 220 met. Na I. bon. razr. analizirano je 54, na II. 12, a na III. 6 jasenovih stabla glavne sastojine. Prilikom analiza vodio sam računa o stablima iz čistih i mješovitih sastojina poljskog jasena. U visinskim rasnim krivuljama nije međutim bilo nekih značajnijih razlika. Na bazi svih tih analiza nacrtano su tri visinske rasne krivulje, koje definiraju tri bonitetna razreda stoj bine (visinska) za poljski jasen, zastupana u »Posavskim šumama« fakultetske Šumarije Lipovljani. Te su krivulje, kada se uporede s krivuljama nacrtanim iz prihodnih tabela Wimmenauera, mnogo položeni je. U mlađim su sastojinama nizinskih šuma Lipovljana visine više, nego što pokazuju Wimmenauerove tabele, a u starijim su niže. Nakon što su na opisani način utvrđeni bonitetni razredi pristupio sam izmjeri totalnih visina jasenovih stabala u čistim i mješovitim sastojinama. U obzir su došla stabla s prsnim promjerom od 10 cm na više. Izmiera je provedena na 77 sastojina različitih starosti. Visine su mjerene Blume- Leissovim i Kristenovim hipsometrom. Blume-Leissovim hipsometrom izmjerene su visine u 18 sastojina. U 4 sastojine mjerene su visine na oborenim stablima s vrpcom. U ostalim sastojinama izmierene su visine Kristenovim hipsometrom, jer nisam više raspolagao s Blume-Leissovim. Sastojine su poslije izmjere visina stabla uvrštavane u pojedine bonitetni razrede stoj bine na temelju njihove starosti i srednje sastojinske visine. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Na taj je način utvrđeno, da I. bon. raz. pripada 38 sastojina, II. bon. raz. 29, a III. bon. razr. 10 sastojina. Nakon toga su sastojine sa svojim visinama (visinskim krivuljama) razvrstane na temelju starosti u pojedine dobne razrede širine 10 god., da se utvrdi utjecaj starosti na visine sastojina. Najmlađa sastojina imala je 37 godina, a najstarija 114 godina. Prilikom proučavanja toga pitanja utvrdio sam, da na I. bon. raz. kod sastojina poljskog jasena iznad 65 go dina nema starost znatnijeg utjecaja na visine stabala. Za sastojine na II. bon. raz. takvo stanje nastupa već nakon 55 godina. Na I. bon. razr. izmjerene su visine jasenovih stabala u 17 sastojina starosti do 65 godina, a u 21 sastojini iznad te starosti. Na II. bon. räzr. izmjerene su visine stabala u 11 sastojina starosti do 55 godina, a u 18 sastojina iznad te starosti. Sastojine su osim toga grupisane i obzirom na prikazane jasenove tipove. U I. i II. bon. raz. za svaki pojedini jasenov tip (u III. bon. raz. postoji samo jedan tip) nacrtana je, na bazi svih izmjerenih visina za dotični tip i bon. raz. zajednička visinska krivulja. No, iako su se visinske krivulje pojedinih jasenovih tipova nalazile unutar područja određenog bon. razr., ipak je među njima postojala razlika. Na II. bon. raz. je ta razlika između jasenovih tipova jača nego na I. bon. razredu. Na bazi varijaciono-statističke obrade došao sam do zaključka, da ti tipovi, iako im se visine razlikuju, ne predstavljaju samostalne kolektive obzirom na svoje visine, nego da se mogu zajedno kumulirati. Rezultate tih obračuna donosim u drugoj radnji (14). Nakon toga pristupio sam konstrukciji visinske krivulje sastojina za I., II. i III. bon. razred. Krivulje su izravnane računsko-grafičkim putem na bazi težina, kako to opisuje Bruce-Schumacher (2). Zbog velike množine izmjerenih visina bilo je potrebno minimalno izravnanje. Rezultate izračunatih i izravnanih visina donosim u tabeli 1. Iz danih podataka vidimo, da na I. i III. bon. raz. postoji znatna nepravilnost u visini stabala od prsnog promjera 10 do 18 cm, a na II. bon. raz. od prsnog promjera 10 do 16 cm. Uzrok te nepravilnosti treba tražiti u činjenici, što najveći broj stabala iz tih debljinskih stepenova pripada potisnutim stablima. Kao takva ona su imala nepravilan tok razvoja, a taj se očitovao i na njihovim visinama. Zbog toga kod konstrukcije visinskih krivulja nisu njihove visine uzimane u obzir, nego su se visinske krivulje nacrtale obzirom na smjer, koji su definirale visine stabala ostalih debljinskih stepenova. Ispravnost ovakvog postupka za gore navedene debljinske stepene opravdale su visine stabala mladih sastojina iz šumskog predjela Vrbo viti Jarak, koja su se pravilno razvijala. Isto takav je postupak proveden na I. bon. raz. sa visinama stabala u dibeljinskim stepenovima od 58 do 64 cm. Konstruiravši visinske krivulje sastojina za L, II. i III. bon. raz. pristupio sam izradi tabela drvnih masa za te bonitete na bazi tih visinskih krivulja i drvnogromadnih tabela od Emrovića (3).1 Osim toga izračunane su i oblikovisine za svaki pojedini konitetni razred i debljinski stepen. Rezultate donosim u tabeli broj 2. 1 Izravnanje visina provedeno je na centimetre. Na temelju tih izravnanih visina određene su drvne mase stabala za pojedine prsne promjere na 4 decimale. Nakon toga je provedeno zaokruženje visina na decimetre, a drvnih masa na 3 decimale. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Drvne mase za pojedine debljinske stepene, koji ne sadrže podatke za visine dobivene su grafičkom ekstrapolacijom. Tabele daju drvnu masu bez panja. Za visinu panja uzeto je, da iznosi jednu trećinu prsnog promjera. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 18 <-- 18 --> PDF |
558 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 19 <-- 19 --> PDF |
557 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 20 <-- 20 --> PDF |
KONTROLA TABELA Novo izrađene tabele ispitivane su na terenu, da se dobije uvid, s kojom točnošću kubiciraju. Ispitivanje je provodilo Šumsko gospodarstvo Poijoprivredno- šumarskog fakulteta i autor. Ono se nastavlja dalje. Tabele su do sada ispitivane na 158 oborenih stabala iz 5 sastojina I. bon. razreda. Dvije su sastojine bile čiste a tri mješovite. Starost sastojina se kretala od 47 do 110´ godina. Oborena su stabla kubicirana metodom sekcionisanja. Sekcije su bile različite duljine od 1 do 4 metara. Duljina sekcija zavisila je o pravnosti debla i o padu promjera. Izmjerena je drvna masa s korom do 7 cm debljine. Donosimo rezultate te izmjere i rezultate dobivene na bazi: Emrovićevih, Markovićevih, Schwappachovih i novih tabela, grupjsane po debljinskim razredima, zbog komparacije. Tabela br. 3 Debljinski razred cm 10—20 21—30 31—40 41—50 51 — 60 61 — 70 Ukupno Broj izmjerenih stabala 2 38 58 42 15 3 158 Izmjerena drvna masa m3 0-37 24´06 72-74 91-10 49-88 11-08 249-23 Drvna masa po novim ta 3 0-38 23´70 74-92 92-09 50-17 13´35 25461 belama u m Razlika prema izmjerenoj + 2-6 — 1-5 + 3-0 + ri + 0-6 + 20-5 + 2-2 drvnoj masi u °/0 Drvna masa po tabelama 3 0´41 2373 71´54 89-14 49-11 12-94 246-87 Emrovića u m Razlika prema izmjerenoj + 10´8 — 1-4 — 16 — 2-2 — 1-5 + 16-8 — 095 drvnoj masi u °/0 Drvna masa po tsbelama 3 0´35 21-81 67-32 80-24 — — 16972 od Markovića u m Razlika prema izmjerenoj — 5´4 — 9-3 — 7-5 — 119 — — — 99 drvnoj masi u °/0 Drvna masa po tabelama za 0-45 27-41 83-54 106´61 5992 1607 29400 hrast od Schwappacha u m3 Razlika prema izmjerenoj + 21-6 + 13-9 + 14-08 + 17-0 + 20-1 + 45-0 + 180 drvnoj masi u °/0 Iz gornjih podataka izlazi da najbolji ukupni rezultat daju Emrovićeve tabele. Nadalje vidimo, da nove tabele kubiciraju s nešto većim rezultatom od stvarnog. Pogreška je kubiciranja na ukupnoj drvnoj masi + 2,2%, što potpunoma zadovoljava. Najveća je pogreška na ispitivanom materijalu u deblj. raz. od 31—40 cm, a iznosi 3%. 558 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Što se tiče greške od 20,5% u deb. raz. od 61—70 cm, ona je posljedica, izmjere samo triju stabala, koja su osim toga imala vrlo jak pad promjera (vrlo malodrvna stabla) i nenormalne krošnje. Ako se ispuste iz računa rezultati tog debljinskog razreda, onda bi preostali ispitivani materijal bio kubiciran po novim tabelama samo s pogreškom od -f- 1,3%. Emrovićeve tabele daju u tom slučaju pogrešku od — 1,8%. Vrlo niske rezultate daju tabele Marko vica. Ispitivani materijal kubiciraju s pogreškom od —9,9%. Ta je pogreška ustvari još nešto veća, jer one daju drvnu masu iznad 4 cm debljine. Iz gornjih podataka vidimo, da nastaju znatne pogreške (oko -\- 18%), ako se za kubiciranje stabala poljskog jasena upotrebe tabele za hrast od Schwappacha. Zbog toga te tabele ne bi smjele više doći do primjene za kubiciranje poljskog jasena. Podatke novih tabela uporedio sam i s podacima Alganovih i Schaefferovih tabela (16). Tom sam prilikom utvrdio, na bazi jednakosti drvnih masa u debljinskom stepenu od 45 cm, da podacima I. bon. raz. odgovara uglavnom 13. niz (tarifa), podacima II. bon. raz. 10. niz, a podacima III. bon. raz. 7. niz. No kod toga treba imati na umu, da Schaefferove tabele daju totalnu drvnu masu. Nizovi iz Alganovih tabela, utvrđeni na bazi jednakosti drvnih masa a debljinskom stepenu od 45 cm, ne odgovaraju kao Schaefferovi podaci. Uzrok je tome taj, što se podaci Schaefferovih tabela baziraju na položenijim visinskim krivuljama, kakve ima upravo poljski jasen, a podaci Alganovih tabela na strmijim visinskim krivuljama. Donosimo zbog komparacije podatke Schaefferovih i novih tabela. Tabela br. 4 Debljinski stepeni cm 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 Schaefferovu m3 niz JV2 13 0,17 0,3 0,6 0,9 1,2 1,6 2,1 2.6 3,2 3,8 4,5 I. bonitetni razred Drvna masa u m3 0,135 0,290 0,519 0,816 1,187 1,622 2,117 2,666 3,264 3,934 4,635 Schaefferovn m3 niz N° 10 0,15 0,30,5 0,7 1,0 1,4 1,8 2,2 2,7 — — II. bonitetni razred Drvna masa u m3 0,127 0,269 0,464 0,712 1,017 1,375 1,794 2,250 2,760 — — Schaefferovu m3 niz Ns 7 0,12 0,2 0,4 0,6 0,9 1,2 1,5 1,9 — — — III. bonitetni razred Drvna masa u m3 0,116 0,240 0,408 0,616 0,868 1,164 1,505 1,888 — — — Iz gornjih je podataka vidljivo, da je slaganje najslabije kod I. bon. razreda. Uzrok tome je visinska krivulja sastojina poljskog jasena za I. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 22 <-- 22 --> PDF |
bon. raz., jer je ona nešto strmija od one, koja bi odgovarala Schaefferovom 13. nizu. Osim toga na bazi danih podataka moglo bi se zaključiti, da svaki od navedenih bon. razreda obuhvaća zonu od 3 Schaefferova niza. Izmjerena stabla kubicirao sam i na bazi Schaefferovih tabela. Budući da je to bio materijal s I. bon. raz., za koji je pretpostavljeno da obuhvaća 12., 13. i 14. niz iz Schaefferovih tabela to sam kubisao sva stabla po podacima za navedene nizove. Uz uvjet da sva stabla pripadaju samo 14. nizu. dobiva se drvna masa od 269,58 m3; pogreška prema stvarnoj masi iznosi -|- 8,2%. Uz isti takav uvjet iznosi masa prema 13. nizu 256,47 m3 ili 4- 2,9% više, a po 12. nizu 248,87 m3 ili za —1,4% niže od stvarne drvne mase. Podaci dobiveni na temelju 13. niza ne razlikuju se mnogo od podataka dobivenih po novim tabelama za I. bon. raz. (razlika je -4- 0,7%). Ispitivanom materijalu koji pripada I. bon. raz., odgovarao bi obzirom na cjelokupnu kubaturu najbolje niz, koji bi se nalazio između 12. i 13. niza Schaefferovih tabela. Ova je komparacija provedena uz pretpostavku, kao da podaci Schaefferovih tabela daju drvnu masu iznad 7 cm debljine, a da sva stabla potječu iz jedne, a ne iz više sastojina. Nove sam tabele ispitivao kako kubiciraju pojedine sastojine I. bon. raz. u uporedbi s Emrovićevim tabelama. Ispitivanje je provedeno na 15 sastojina, i to: 6 mješovitih i 9 čistih, koje su potjecale iz svih dobnih razreda (od 37 do 110 god.). Visinske krivulje bile su izravnane na već spomenuti način, a kubiciranje je provedeno po debljinskim stepenima širine 2 cm. Razlike u dobivenim kubaturama po Emrovićevim i novim tabelama kretale su se od —2,2% do-4-3,4%. četiri sastojine dale su negativnu razliku, koja je iznasila od —0,4% do — 2,2%. Jedanaest sastojina kubicirano je s pozitivnom razlikom od -4- 0,6% do -4- 3,4%. S tom najvećom razlikom od 3,4% kubicirana je sastojina starosti 37 godina i masom na primjernoj plohi od 36 m3. Kod najvećeg broja sastojina kretala se razlika između + 1,5% do + 2,8%. U ukupnoj masi svih 15 sastojina iznosila je razlika -f- 1,1%. Dobiveni rezultati zadovoljavaju. Zaključujući ovu radnju smatram za dužnost, da se zahvalim Odboru za fakultetske šume, koji je materijalno omogućio izradu ovih tabela. Direktoru ing. J. Radoševiću, koji mi je stavio na raspolaganje visine stabala iz nekih sastojina kao i podatke za kontrolu tabela. Visine je mjerio ing. Z. Gudek, a izmjeru oborenih stabala ing. B. Prpić. Osim toga se zahvaljujem ing. P. Pačiću i F. Ibrahimpašiću aps. šumarstva, koji su mi pomagali na terenu i u Zavodu prilikom izradbe tabela. LITERATURA 1. Beni ć R.: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena. Dizertaeija 1953. u štampi. 2. Bruce-Schumacher: Forest Mensuration, London 1942. 3. Emrovi ć B.: Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen, »Šumarski list« 1953. 4. Emrovi ć B.: O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogromadnih tablica (tarifa), »Šumarski list« 1953. 5. Fukare k P.: Raširenje poljskog ili lučkog jasena, Godišnjak biološkog instituta, Sarajevo 1948. 560 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 23 <-- 23 --> PDF |
6. Fukare k P.: Poljski jasen (fraxinus angustifolia Wahl), Dizertacija (u štampi). 7. Gračani n Z.: Pedološka istraživanja staništa poljskog jasena (Frax. angustifolia Wahl) u Lipovljanima. Rukopis. 1952. 8. H or vat L: Biljno sociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse br. 6, Zagreb 1938. 9. Klepa c D.: Uređajne tablice, »Šumarski list« 1953. 10. L a er-S p i e c k e r: Massenberechnungstafeln zur Ermittlung von Vorrat u. Zuwachs von Waidebeständen, Frankfurt a. M., 1951. 11. Levakovi ć A.: Dendrometrija, Zagreb 1922. 12. M a r k o v i ć L j. : Beleške iz Slavonskih šuma, »Šumarski list« 1931. 13. Milojkovi ć D.: Istraživanja oblika i zapremine belog jasena (Fraxinus «xcelsior) u ravnom Sremu, Glasnik br. 6 Beograd 1953. 14. Plavši ć M.: Prilog komparativnim istraživanjima u mješovitim i čistim sastojinama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl (u štampi). 15. Proda n M.: Messung der Waldbeständen, Frankfurt a. M, 1949. 16. S c h a e f f e r L.: Tarifs rapides et tarifs lents, Revue f orestiere francaise, 1949. 17. S c h u c h t F.: Grundzüge der Bodenkunde, Berlin 1930. 18. Š u r i ć S.: Tabele masa von Laer-Spiecker, »Šumarski list« 1953. 19. Wimmenauer : Wachstum und Ertrag der Esche, Algemeine Forst u. Jagd-Zeitung, Frankfurt a. M. 1919. ZUSAMMENFASSUNG In dieser Arbeit sind die Derbholzmassentafeln der Feldesche der I. der II. und der III. Standortsklasse dargestellt. Die Daten der genannten Tafeln stammen aus den Wäldern der Fakultätsforstverwaltung Lipovljani der Universität in Zagreb (Agram). Die Richtigkeit dieser Tafeln wurde von Verfasser an geschlagenen Bäumen kontroliert. Sie kubizieren mit einem Fehler von + 2,20/0. PROBLEM NJEGE MLADOG NARAŠTAJA U PREBORNIM ŠUMAMA J. Šafar U U brzani razvitak narodne privrede i društvenih potreba u našoj zemlji zahtijeva, da se povećava proizvodnja u šumama. Redovito namirivanje potreba pak uvjetuje, da se što više učvršćuju temelji za potraj nost proizvodnje. Taj uvjet razmjerno je lako postići u visokim šumama sastojinskog gospodarenja, jer u takvim šumama debljinski razredi stabala odnosno dobni razredi raspoređeni su na odvojenim površinama. Naprotiv u stablimičnom gospodarenju t. j . u šumama prebornog tipa, stabla različitih debljina, visina i starosti nalaze se nepravilno izmiješana na istoj površini, pa se potrajnost prihoda mnogo teže može regulirati. U vezi s reguliranjem potrajnosti je i problem podizanja i njege podstojnih stabala te zastarčivanje stabala u prebornim šumama. Stoga ćemo ovdje ukratko raspraviti ova pitanja: 1. potrajnost prihoda s obzirom na podizanje mladog naraštaja; 2. razvitak podstojnih stabala; 3. međusoban odnos stabala u mladiku; 4. njega mladog naraštaja. |