DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Iz te tabele vidimo, da godišnji prirast po hektaru u odsjeku 67/a doseže iznos od 11,9 m3 smrčevine, ne uzimajući u obzir najtanja i najdeblja stabla u sastojini. Izmjerili smo, dakle, gotovo jednako visok prirast kao i siovenj gradska taksacija! Po šušteršićevi m smo tablicama (»Cenitev po debelinskih razredih in tablice«, Ljubljana 1950., str. 50.) ocjenili u odsjeku 67/a tečajni godišnji prirast od 11,4 m/3ha. Taj je obračun donesen u tabeli 10. Odsjek 67/a gospodarska jedinica »MISLINJA« Tabela br. 10 Debljinski razred Drvnapo masa smrče hektaru Postotak prirasta Godišnji prirast po hektaru cm m3 010 m3 10—20 91 4 4 400 21—30 198 3´0 594 31—40 63 2-1 132 41—50 7 16 o-ii Ukupno 359 3-17 11-37 Prema Schwappachovi m prirasno-prihodnim tablicama (Mali šumarsko-tehnički priručnik, I. dio, Zagreb 1949, str. 196), 55-godišnja smrčeva sastojina na II. bonitetu prirašćuje 11,2 m3 godišnje po hektaru. Frapantno podudaranje izmj erenih prirasta (11,5 m3/ha i 11,9 m3/ha)sa ocjenjeni m prirastima (11,4 m3/ha ili 11,2 m3 /ha) govori u prilog šušteršićevi m tablicama postotka prirasta za jednodobne sastojine. Napomena : Ističemo, da izmjereni, odnosno ocjenjeni prirast, treba pravilno tretirati! Od 11 m* prirasta po hektaru u odsjeku 67/a može doći u obzir za realizaciju samo jedan dio toga prirasta (jedna trećina do jedna polovina)! Prema tome kod obračuna etata međuprihoda valja u tom slučaju računati sa cifrom od oko 3—5 m3 drvne mase po hektaru godišnje (vidi o tome detaljnije u »Šumarskom listu« br. 9—10 od 1953., str. 373. do 385.: »Nekoliko formula za intenzitet sječe«). Pored toga treba imati pred očima, da je odsjek 67/a prva generacija smrče. U ostalim sastojinama, s drugom generacijom smrče, prirast je daleko manji. Zbog toga se danas u Sloveniji osjeća jaka tendencija, da se smrčeve monokulture na Pohorju pretvore u prirodnije oblike šuma. ZAKLJUČAK Uspoređujući Schaefferove i Alganove tarife (8) s jednoulaznim drvnogromadnim tablicama u Jugoslaviji, konstatirali smo dosta veliko podudaranje, šurićev e jednoulazne drvnogromadne tablice za jelu, bukvu i bor (15) odgovaraju Alganovim tarifama. Emrovicev e jednoulazne drvnogromadne tablice za hras t (4) podudaraju |