DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 52 <-- 52 --> PDF |
kako to činimo kod primjernih pruga. Bušit će se sva stabla, koja padnu u takve primjerne pravce (vizure). Razmak primjernih pravaca (vizura), kao i njihova ukupna duljina, zavisi od toga koliko stabala želimo izbušiti u dotičnoj parceli. Zato treba najprije utvrditi broj izvrtaka, koji ćemo po prilici uzeti u toj parceli (vidi prethodnu točku). Nakon toga valja utvrditi koliko stabala padne prosječno u jednu vizuru određene duljine. Ako na pr. u jednu vizuru duljine od 100 metara padne prosječno oko 5 stabala debljih od 175 cm prsnog promjera, onda bi duljina vizura, t. j . primjernih pravaca, trebala iznositi oko 3 km, da bi na njima mogli izbušiti oko 150 stabala. Kad znamo ukupnu duljinu vizura — na pr. 3 km — onda ćemo na nacrtu dotične parcele povući olovkom nekoliko paralelnih ekvidistantnih pravaca tako, da im ukupna duljina iznosi po prilici 3 km. Primjerni pravci (vizure), koje smo trasirali na nacrtu, prenose se na teren, ali ih nije potrebno obilježavati, nego im se određuje samo početna točka i smjer. Za taj je posao najpraktičnija- Besardov a busola, pomoću koje se određuje smjer pravca (vizure), koji je definiran prorezima na poklopcima spomenute busole. Sa svakog stabla (bez obzira na njegov vanjski izgled i bez obzira na njegovo zdravstveno stanje), koje je deblje od 17´5 cm prsnog promjera, a koje je palo u vizuru, izbušit će se u prsnoj visini po jedan izvrtak dug oko 3 cm bez kore. U mladim sastojinama mogu se bušiti stabla od 12´5 cm prsnog promjera na više. U brdskom terenu buše se stabla s gornje strane, t. j . onako kako je to uobičajeno kod mjerenja prsnih promjera. Ü nizinskim šumama ne treba se držati određenog smjera prilikom bušenja stabala, štoviše, poželjno je, da se stabla ne buše uvijek sa iste strane. Kod bušenja treba paziti na to, da svrdlo ide u stablo okomito na njegovu uzdužnu os (vidi fotografiju 1). KAKO ANALIZIRATI IZVRTKE ? Analiza izvrtka sastoji se u tome, da se na njima izbroje godovi na 2´5 cm duljine počevši od kore. To se čini tako, da se na izvrtku od kraja završenog posljednjeg (najmlađeg) goda odmjeri 25 cm i da se na toj duljini izbroje godovi. Broj godova na izvrtku duljine od 2´5 cm oz n a č i 1 i smo sa (n) (vidi sliku 2., na kojoj (n) iznosi 7´5 god.). ffTiniRll"TlilKTlKil 25 cm SL 2 Ako zadnji god nije završen, t. j . ako bušimo stabla za vrijeme vegetacijske periode, onda ćemo odmjeriti 25 cm od završenog pretposljednjeg goda i na duljini od 25 cm izbrojiti godove, kako je to prikazano na slici 3, na kojoj je (n) = 11 god. Za olakšanje analize izvrtaka dobro dolaze specijalna užljebljena ravnala sa polumilimetarskom podjelom (vidi sliku 4) kakve izrađuje tvornica »M e r i 1« u Slovenj Gradecu. ,462 |