DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Zbog toga nalazimo vjerovatno i u Hayek-ovom Prodromusu (23.) kao područje rasprostranjenja poljskog jasena na Balkanskom Poluotoku navedena samo Bugarsku, Dobrudžu, Trakiju i Joniju (Grčku), dok za njegovo rasprostranjen je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini stavlja znakove pitanja. 0 prisutnosti poljskog jasena u priobalnim šumama jadranskog primorja i na nekim lokalitetima unutar kopna imamo međutim priličan broj sigurnih i tačnih podataka već u starijoj botaničkoj literaturi. Prve podatke o nalazu poljskog jasena na našoj teritoriji objavio je botaničar D. Hir e (24.) još 1880, pronašavši ga u dolini Drage kod Sušaka u Hrvatskom Primorju. Taj svoj nalaz, u kojemu je poljski jasen označio nazivom Fr. rostrata Guss. var. emarginata Strobl, Hire je publicirao na nekoliko mjesta, davši mu tako širok publicitet. Osim toga on je nalaz poljskog jasena objavio i u »šumarskom listu« (25.), a u stranim šumarskim časopisima (vidi Thümme n 26.) nije ovaj »značajni nalaz treće vrste jasena « promakao. Poslije H i r c a, poljski jasen u Hrvatskom Primorju našao je na nekoliko mjesta oko Novog Vinodola i Bakra i mađarski botaničar V. Borbas (27.). Borbas smatra da je ova »Fr. rostrata južna i paralelna forma od Fr. excelsio r-a« i da od »F r. o x y c a r p a i oxyphyll a odstupa po sivosmeđim, a ne crnim (!) pupovima«. Prema Ro s s i-u (28.), Hir e u treba nadalje pripisati otkriće poljskog jasena i na Grobničkom Polju kod Majura, zatim u Vinodolu uz korito Vinodolke kod Triblja. Ross i (29.) je nadalje naveo i jedno stanište »u Banovini na Tešnjaku kod Hrastovice« koje se kasnije nije moglo potvrditi. Slijedeći podatak o poljskom jasenu na našoj teritoriji odnosi se na dolinu rijeke Neretve. Tu je još 1890. godine švedski botaničar S. M u rbec k (30.) našao poljski jasen kod manastira žitomišljića blizu čapljine u Hercegovini. Taj podatak potvrdili su kasnije A. Pichle r (31.), a posebno K. Mal y (32.) navodeći uz nove lokalitete (Mostarsko i Hutovo Blato) i tamošnji narodni naziv »lučki jasen ili vodeni jasen« za razliku od Fr. Ornu s L. — »crnog ili brdskog jasena«, koji je tu vrlo obična i česta vrsta na kršu. Također imamo jedan dosta stari podatak o poljskom jasenu sa teritorije Crne Gore. Tamo ga je našao talijanski botaničar A. B a 1 d a c c i (7.) kod Drušića blizu Crnojevića Rijeke i naveo ga pod nazivom F r. excelsior var. rostrata Guss. Ovaj podatak, kojega su tačnost kasnije potvrdili i drugi kotaničari (černjavsk i 33.) doveo je nepotrebno u sumnju češki botaničar Rohlena (34.) povezavši taj Fr. rostrata Guss. sa ermm jasenom. Podrobnijim istraživanjima na terenu pokazalo se, da su i stariji naši kotaničari kao na pr.: Visiani, Alschinger, Tomassini i drugi, pa također i P o s p i c h a 1 obilježavajući Fr. excelsior u Istri, Primorju i Dalmaciji imali pred sobom poljski jasen. Visian i (35.) navodi Fraxinus excelsior u Dalmaciji, a za njega stavlja narodni naziv »jassen polski« (što odmah ukazuje da se ne radi tu samo o gorskom jasenu) i to za područje Velebita, Svilaje, Mosora, Biokova, ali također i »circa Macarsca, Vergoratz, Imotski et in insula Veglia«. |