DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 123 <-- 123 --> PDF |
Smjelo napustiti dosadašnje šablone i postaviti na svojim zabranama dovoljna oglednih polja, da bi se eksperimentom potvrdili teoretski osnovi boljih metoda po šumljavanja! Osim ovog značenja za daljnje radove na melioracijama degradiranih kraških površina, ova ekskurzija imat će bitnog utjecaja na šumsko-uređajne radove, koji se sada vrše na području Dalmacije. Naime, dosadašnju šablonsku podjelu na šumsko privredna područja unutar dalmatinske šumsko-privredne oblasti, koja nema nikakve osnove, trebat će svakako zamjeniti takvom podjelom, koja se zasniva na načelima nauke o biljnim zajednicama, t. j . koja polazi od rasprostranjenja pojedinih šumskih zajednica. Osim toga kod propisivanja osnova za gospodarenje sa šumama u ovoj oblasti kao i melioracija, bilo putem uređajnih elaborata ili putem privremenih uput stava, trebat će svakako pridržavati se načela utvrđenih i raspravljenih na ovoj ekskurziji. Ing. Ante Radovčić DOMAĆI STRUČNI LISTOVI ŠUMARSTVO — Beograd U 2. broju 1954. donosi članke: Ing. N. Prokopljević : Problemi društvenog plana šumarstva za 1954. godinu. — Ing. M. Maksimović : Primena metode klopki za otkrivanje gubara u šumama. — Tehn. M. Đurčić : Neka. zapažanja kod smolarenja crnog bora. U 3. broju 1954. su članci: Ing. D. Simeunović : Prilog proučavanju i teoriskom objašnjenju kolektivnog upravljanja opštenarodnim (društvenim) šumama.— Dr. B. Jovanović: O šumama Srbije početkom XIX. veka. — Ing. Lj. Marković : O izboru veštačkog načina podizanja i obnove šuma u Srbiji. — Ing. M. G 1 iš i ć: Prilog poznavanju f itocenoza pitomog kestena u bukve u Bosni. U 4. broju 1954. sadržani su članci: Ing. M. Stamenković : Drvna industrija Jugoslavije u periodu između 1947 do 1953 godine. — Ing. K. M i 1 e v i ć i ing. D. Spas o vić: Suzbijanje obične borove zolje (Diprion pini L.) na Maljenu. — Ing. M. Jevtić : Obrazovanje stabla i formiranje krune kod rasađenih sadnica u rasadnicima. — Ing. S. St i lino vić: Iz ogleda razmnožavanja vučca (Lycium barbarum L.) odrvenjenim reznicama. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo U 3/4 broju 1954. su ovi članci: Ing. F. Alikalfić : Nekoliko momenata IZL šumarstva Sicilije. — Ing. M. Dučić : Opšti osvrt na šumarske prilike u SAD. — Ing. S. Đikić : Uređenje planinskih pašnjaka. — Ing. S. Grohovac : Pokusi razmnožavanja trstike Arundo donax nadzemnim dijelovima stabljike. — Ing. S. Ž akula : Organizacija šumarske službe u SAD. — Ing. B. Jovković : Melioracija degradiranih šuma u bazenu Jablanice. LES — Ljubljana Broj 1. 1954. ima članke: Ing. R. Cividini : O gradnji novih sušionica za rezanu, robu. — Ing. arh. N. Kralj : Pokućstvo kod nas i u svijetu. — Ing. L. Žumer : Evropski kongres za podizanje produktivnosti u šumskom gospodarstvu i .drvnoj industriji. — Ing. Z. Turk : Odjeci sa celjskog savjetovanja o drvnoj industriji. — Ing. K. ´Thiessen : Razvraćeni ili stlačeni zupci? — J. K.: Napredak u domaćoj proizvodnji oruđa za drvnu industriju. — D. Žehelj : Tehnika mazanja strojeva. — Ing. M. Slovnik : Poboljšajmo organizaciju radnog mjesta. 53S |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 124 <-- 124 --> PDF |
U 2/3 broju 1954. su članci: Ing. R. Ci vi din i: 0 gradnji novih sušionica za rezanu robu (svršetak). — Ing. L. Žumer : Može li Evropa računati sa drvom iz Sovjetskog Saveza? — Ing. O. Jug : Podizanje proizvodnje u drvnoj industriji — izlazak iz drvne krize u Evropi. — Ing. R. Ci vi d ini : O izgradnji prvih modernih sušionica za rezanu robu u Sloveniji. — L. Lep : Ljepila i njihova upotreba. — Ing. M. Slovnik : što misle poduzeća o odgoju drvnoindustrijskih tehničarua? CiOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana Br. 3 — 1954. donosi: Alojz Mušić : Nekoliko kritičnih i novih misli s područja pošumljavanja i melioracija. — Ivan Černe : Više pažnje šumskim prometnim sredstvima. — Savremena pitanja. Br. 4. — 1954. ima članke: Dr. R. Pipan : Uređivanje šuma u Sloveniji. — E. Pogačnik : 0 važnosti načela kod postavljanja gospodarske organizacije u šumarstvu. ŠUMARSKI PREGLED — SKOPJE Br. 2. — 1954. donosi članke: Ing. B. Grujoski : Perspektivni razvitak obnove šuma u NR Makedoniji prema predloženom 20-godišnjem planu (1953—1972) god.). — Prof. ing. Hans Em : Neki podaci o vrbama u NR Makedoniji. — S. Džekov : Skopski parkovi i njihova dendroflora. — Prof. ing. Hans Em: Dvadeset godina od smrti Nedeljka Košanina. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb Br. 3/4 — 1954. ima članke: V. Lončar : Mogućnosti izvoza drvnih proizvoda iz NR Hrvatske. — Ing. F. Štajduhar : Tehnički štetnik na bukovini. — Ing. R. Striki er: Fagoceluloze. — A. Gabričević: O upotrebi žičara u eksploataciji šuma. — Ing. F. Šulentić : Dostignuća kod prerade i upotrebe pojedinih vrsta drveta. STRANA STRUČNA LITERATURA ISTRAŽIVANJA ZA POVEĆANJE PLOVNOSTI OBLOVINE LIŠĆARA U SSSR-A (Prema Unasylva) Da bi se povećala plovnost oblovine lišćara, vršena su posljednjih godina razna Istraživanja. Tradicionalna metoda sastojala se u tome, da se oblovina poslije sječe ostavlja da se suši na zraku najmanje 6 mjeseci. Ali i pored toga što se sušenje vrši polagano i neravnomjerno, često su trupci i poslije 6 mjeseci sadržavali još mnogo vlage, da bi se bez gubitka mogli splaviti vodom. Kasnije se prešlo korištenju evaporacije lišća t. zv. biološkom sušenju. Ustanovljeno je, da površina krošnji od 60 m2 srednje debelih stabala transpirira za 24 sata kod jasena 8 kg, kod breze i topole 9 kg, bukve 5 kg, javora 4 kg, smreke 4 kg, bora i jele po 3 kg vode. I kad se prekine alimentacija vode putem korjena, lišće stabala i dalje evaporira tako, da vlažnost stabala može za kratko vrijeme biti reducirana. Oborena stabla ostave se 8—10 dana prije daljnje prerade pod lišćem, a za to vrijeme pri golim sječama smanji se težina za 150—200 kg po i m3 drveta. Pri prorednim sječama taj proces traje 30—45 dana. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Smanjenje težine u kg po kubiku drveta poslije 5, 10 i 15 dana sušenja svježe posječeno poslije 5 10 15 dana iznosi kod breze 950 kg 860 780 750 kg trepetljike 970 „ 870 780 750 „ smrče 850 „ 730 660 630 „ bora 860 kg 820 790 770 kg Rr M. Van Miegroet, Recherches sur la signification de quelques substances actives synthetiques pour la culture des plants forestiers. Communication no 2: L´influence de queliques substances actives synthetiques sur la croissance des semis du pin sylvestre (Utjecaj nekih aktivnih sintetskih tvari na rast mladih biljaka običnog bora). Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen, Jahrg. 104, no 4/5 — 1953., p. 137—154. Autorova su istraživanja imala za cilj, da odgovore na dva pitanja i to: 1. Može li se tretiranjem sjemena sa sintetskim aktivnim tvarima utjecati na kasniji razvitak mladih biljaka i 2. da li je taj utjecaj — ukoliko postoji — prolazne ili trajne naravi. Sjeme običnog bora močeno je 48 sati kod temperature 17° C i potpune tame u otopinama sintetskih aktivnih tvari, kod čega su upotrebljeni: 1. /S-alanin ili aminopropionska kiselina, 2. nikotinska kiselina, 3. amidonikotinska kiselina, 4. dl-a-amino-maslačna kiselina, 5. /S-indolil (3)-propionska kiselina, 6. indolil (3)-ocatna kiselina, 7. amidonikotinska kiselina i biotin i 8. a-naftilacetamid. Primijenjene su koncentracije A = 100 mg, B = 1 mg i C = 0,01 mg na 100 ccm destilirane vode. Kontrolni nizovi močeni su samo u destiliranoj vodi uz jednake ostale uvjete. Sjetva je izvršena u vegetacijske posude napunjene smjesom pijeska i treseta (1 :1). Kod jedne polovine izniknulih biljaka nakon šest sedmica, a kod druge nakon pet mjeseci, mjerena je visina, duljina glavnog korjena, ukupna duljina biljke i suha tvar. Rezultati su variaciono-statistički obrađeni. U poredbi s kontrolnim nizovima, gdje je sjeme bilo samo močeno u vodi, ispoljilo se vrlo različito djelovanje pojedinih aktivnih tvari. Dl-a-amino-maslačna kiselina i mješavina amido-nikotinske kiseline i biotina nisu imale nikakovo ili samo negativno djelovanje. Trajno pozitivno djelovanje na duljinu i masu korijenja, bez sporednih nepovoljnih simptoma imala je samo amino-propionska kiselina u srednjoj i slaboj koncentraciji (B i C). Pod utjecajem svih koncentracija nikotinske kiseline ubrzao se razvitak korijenja, ali je zato rast nadzemnih organa smanjen. Amido-nikotinska kiselina ubrzala je duljinski rast i prirast mase korijenja; visinski je prirast smanjen kod biljaka poraslih iz sjemena moČenog u jakoj koncentraciji (A). Kiselina /S-indolil (3)-propionska (koncentracije A i B), kiselina indolil (3)-ocatna (sve koncentracije i a-naftilacetamid (koncentracije B i C) pospješuju prolazno duljinski rast glavnog korjena. Masa korijenja povećava se pod utjecajem svih upotrebljenih koncentracija /S-indolil (3)-propionske i indolil (3) ocatne kiseline, te pod utjecajem dosta slabe (B) koncentracije a-naftilacetamida. Močenje sjemena u jakim koncentracijama ovih tvari djelovalo je na smanjivanje visinskog prirasta. Na temelju dobivenih rezultata autor zaključuje, da je veoma preporučljiva primjena- amino-propionske kiseline u koncentracijama od 1—0,01 mg na 100 ccm vode. Na drugom je mjestu nikotinska kiselina (A), koja ipak ponešto usporava visinski prirast. Kad se želi prije svega postići brzo zakorjenjivanje mladih biljaka, te kad se 535 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 127 <-- 127 --> PDF |
jenja šumskog drveća jako isušeni sloj, koji uz stvaranje spomenutog tvrdog sloja vrlo nepovoljno utječe na rast drveća . Uz brojne izvale drveća kojima je uslijed toga strunulo korijenje, te sušenje pojedinih stabala, šteta se povećala i tim, što se prirast stabala ostalih na rastu osjetljivo smanjio. Koliko iznosi to smanjenje prirasta, autor nije istražio. Iznoseći ovaj primjer, imamo namjeru da skrenemo pažnju na naše prilike u pogledu odvodnjavanja tala u području vrijednih nizinskih šuma. Ranijim neracionalnim odvodnjama nanesene su našem šumskom gospodarstvu velike štete. Novim radovima ove vrste ne bi se smjelo prići prije nego što se za svaki konkretni slučaj ne ustanovi kakove će oni imati poslijedice po područne šume. Treba ustanoviti, da li će moguće koristi, koje poljoprivreda predmjeva da će imati, biti manje od šteta, koje će nastati ako vrijedne šumske sastojine bezobzirnim odvodnjavanjem konačno posve propadnu. Naše šumsko-istraživačke institute čekaju na rješavanju tog problema opsežni radovi. Da spomenemo samo neke: utjecaj izgradnje odvodnih kanala na visinu razine donje vode u tlima razne fizikalne strukture; kako daleko od odvodnog kanala siže taj utjecaj ? Utjecaj opadanja razine donje vode na rast korijenja pojedinih vrsta drveća u tlima razne fizikalne strukture; utjecaj opadanja razine donje vode na rast i prirast pojedine vrste drveća; kakove sve štete na taj način mogu nastati u ugroženim sastojinama; ovisnost visine razine donje vode o stanju vodostaja u koritu najbliže rijeke, te o količini lokalnih oborina i t. d. Kako nam je poznato Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu dao je u Spačvi iskopati kanale za promatranje gibanja razine donje vode, te ima o tom podatke za nekoliko godina unazad, pa se nadamo, da će se taj rad sistematski dalje nastaviti i proširiti na čitav problem. Dr. ZLATKO VAJDA ERRATA CORRIGE! U broju 5—6/1954 u članku koji su napisali Grison i Biliotti pod naslovom »Gusjenice četnjaka i uslovi kemijske borbe protiv njih« greškom slagara potkrale su se u francuskom tekstu opisa slika slijedeće pogreške: Fig. 2 — umjesto »pouplement«, treba »peuplement« Fig. 5 — pod B) ispravni tekst glasi: — B) en trait pleine = le 11 avril k 14 heures 30 sur un arbre depourvu de feuilles (d´apres Seltzer) Fig. 6 — umjesto »correspodent«, treba »correspondent« mjesto »reelement«, treba »reellement« Fig. 7 — mjesto »axces«, treba »exces« Fig. 10 — mjesto »Palonnet, treba »Balonnet« . Fig. 12 — mjesto »Emeteurs fumidenes«, treba »Emetteurs fumigenes. Osim toga tekst pod slikom 11 odnosi se na sliku 14 i obrnuto. Dans le numero 5—6/1954 de cette Revue Particle »Chenilles processionnaires et les conditions de la lutte chimique« ecrit par Grison et Biliotti, contient dans les textes francais des legendes des figures les erreures typographiques, dont nous yfaisons le rectificatif: Fig. 2 — au lieu de »pouplement« il faut mettre »peuplement« Fig. 5 — il faut mettre: — B) en trait pleine = le 11 avril ä 14 heures 30 sur un arbre depourvu de feuilles (d´apres Seltzer) Fig. 6 — au lieu de »correspodent« ili faut mettre »correspondent« au lieu de »reelement« il faut mettre »reellement« Fig. 7 — au lieu de »axces« ili faut mettre »exces« Fig. 10 — au lieu de »Palonnet« il faut mettre »Balonnet« Fig. 12 — au lieu de »Emeteurs fumidenes« il faut mettre »Emetteurs fumigenes En outre la legende de la figure 11 s´applique ä la figure 14 et inversement. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 126 <-- 126 --> PDF |
ne nastoji trajno djelovati na njihov razvitak, mogu se primijeniti također amido nikotinska kiselina (B), /8-indolil (3)-propionska (C), indolil (3)-ocatna (B i C), te a-naftilacetamid (B). Ovaj posljednji ipak dolazi manje u obzir radi teže topivosti. Rezultati do kojih je došao autor u pogledu mogućnosti stimuliranja brzine razvoja korjenova sistema tretiranjem sjemena od posebnog su interesa radi primjene na terenima, gdje početkom ljeta dolazi do jakog sušenja površinskih horizonata tla, pa preživljavanje mladih biljaka uvelike ovisi o tome, da li se korjenov sistem do voljno razvio prije nastupa ljetne suše. Bili bi u tom pravcu korisni pokusi i sa dru gim vrstama, napose onim, koje dolaze u obzir za Krš. Ing. Zlatko Gračanin ERTRAGSRÜCKGANG UND BODENENTARTUNG INFOLGE GRUNDWASSERABSENKUNG, FORSTWISSENSCHAFTLICHES CENTRALBLATT, BERLIN 1951. Pri odvodnjavanju poljoprivrednih zemljišta gotovo redovno se ne uzimaju u obzir i biološke potrebe susjednih šuma, tako da se odvodnim kanalima trajno snizuje razina donje vode, i tlo pod šumom osuši, što uzrokuje potpunu izmjenu ekoloških prilika u kojima je ona uzrasla. Posljedica toga je biološko slabljenje takovih šuma, degradacija tla, opadanje prirasta, a u ekstremnim slučajevima sušenje pojedinih stabala kao i čitavih sastojina. Takvim postupcima nanosi se šumskom gospodarstvu velika šteta. Stoga držimo, da će biti korisno ukratko prikazati neke rezultate istraživanja objavljene po H. Jordanu. U dugotrajnoj praksi je dokazano, da su odvodnjavanja, izvršena po šumarskim stručnjacima, uvijek dala pozitivne rezultate, dok su rezultati takvog rada izvedenog po radnim zadrugama, poljoprivrednim ustanovama i si. bili po šumsko gospodarstvo nepovoljni i nanosili mu gotovo redovno veliku štetu. Štetan utjecaj odvodnjavanja tla po šumu, proučio je autor na posljedicama, koje su nastale, kada je god. 1936 u rajnskom ravničkom području sjev. Badena, u cilju odvoda visoke vode iskopan u pjeskovitom tlu 20 m široki i 5 m duboki kanal, koji je prolazio kroz tada 62 godišnju mješovitu sastojinu bora, brijesta, bukve, breze, graba i smreke. Posljedice opadanja razine podzemne vode očitovale su se 13 godina kasnije t. j . god. 1949. kada je oluja izvalila na površini od 30 ha veći broj stabala, sa drvnom masom od 150 m3. Ustanovilo se, da je vjetar borova i bukova stabla srušio, jer im je korijenje u dubini od 60—80 cm istrunulo. To je dalo povoda točnijem istraživanju, kojim se došlo do ovih rezultata: 1. Prokopom kanala prouzrokovan je pad razine donje vode za 150 do 70 cm, a prosječno 110 cm. Ustanovljeno je, da kod sniženja razine vode u kanalu za 148 cm, pada razina donje vode na mjestu udaljenom od kanala 100 m — za 114 cm, na udaljenost od 280 m — za 103 cm, na udaljenost od 460 m — za 96 cm, na udaljenost od 640 m — za 81 cm a na mjestu udaljenom 900 m — za 68 cm. Sa većom udaljenošću od kanala razina donje vode se diže dok ne dosegne zonu korjenja. Razina donje vode ne može se umjetno podići dovodom vode kanalom, čije je dno više od razine donje vode. 2. U dubini od 80—100 cm, t. j. u razini ranijeg vodostaja, nastao je uslijed isušenja pjeskovitog tla (koje sadrži tek 2,4% mulja i 0,8%> gline) 5—10 cm debeli sloj zemlje, tvrd kao laki beton, koji na razvoj korijenja djeluje ubitačno. Onemogući li taj sloj rast pretežnom dijelu korijenja, ono trune, olujni vjetar takvo drveće lako izvaljuje, ili se, ako ostaje na rastu, brzo osuši. Čim taj otvrdnuli sloj zemlja navlaži on omekša i postane drobiv. Ovakovo loše stanje u tlu pogoršavaju nastupi ekstremno suhih vegetacijskih perioda, osobito u progaljenim sastojinama sa prizemnim slojem gustog korova, koji crpi vlagu iz tla, a istodobno onemogućava da i onako rijetke i slabe oborine dospiju do tla. Jakim opadanjem razine donje vode, te pojačanom evaporacijom površinskog sloja tla i sprečavanjem pristupa oborina u tlo, stvara se u zoni kori |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 128 <-- 128 --> PDF |
OGLAS Rasadnik u Gospiću proizvodi sadnice bjelogorice i crnogorice te stablašice raznih vrsta i ukrasno grmlje. Za pobliže informacije obratite se šumariji Gospić, telefon br. 42. ŠUMARIJA GOSPIĆ OGLAS DRAŽBE Dana 14. listopada 1954. godine u 10 sati održat će se kod Šumarije Novoselec pismena dražba za niže navedene sječine, koje se nalaze na području Općine Ivanić — Kloštar, kotar Čazma. Količina tri Tehni Šumski Vrst Broj Isklična Prostor Udaljenost Do Željezničke stanice Ivanić-grad mekani put do željez - 2,5 km. TVRDA ničke sta kamion cesta — 4,0 km nice Opaska Kupac predaje prodavaocu 176´— prm. hrastovog ogrevnog drva izrađenog na putu u Sumi. i čko drvo -d predjel drva stabala cijena no drvo s korom ni3 3 m 1. 30, Hrast 329 433 138 3,458.517 MARČA 2. 31 Hrast 258 346 144 2,393 431 Kupac predaje prodavaocu 180 prm. hrastovog ogrevnog drva izrađenog na putu u Šumi. 1. Pismene ponude sa prilozima prema čl. 4 i 5 Pravilnika o provedbi Uredbe o prodaji drveta u šumi na panju putem javne dražbe (N. N. br. 39/53)., treba predati komisiji za dražbu kod šumarije Novoselec najkasnije 30 minuta prije početka dražbe. 2. Ponuđači polažu jamčevinu u iznosu od 5°/o na tekući račun Šumarije Novoselec broj 4441-T-53 kod Narodne Banke filijale u Ivanić Gradu. 3. Svaki odjel čini posebni objekt dražbe. 4. Rok sječe i izrade: do 15. I. 1955., a rok izvoza do 15. III. 1955. god. 5. Rok plaćanja: u dva jednaka obroka i to: prvi obrok u roku od 8 dana od obavjesti kupca, da je postao dostalcem, drugi obrok najdalje 15. XI. 1954. godine. 6. Ogrevno drvo imade kupac izraditi i izvesti na put u šumi i predati ga prodavaocu i to u odjelu 30—176 prm. hrastovog ogreva, a u odjelu 31—180 prm. hrastovog ogreva. 7. Ostali uvjeti dražbe kao i tehnička dokumentacija stoje zainteresiranim na uvid za vrijeme uredovnih sati u uredu šumarije. ŠUMARIJA — NOVOSELEC |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 129 <-- 129 --> PDF |
OGLAS DRAŽBE Dana 30. rujna 1954. god. u 10 sati održati će se kod Šumarije Pitomaca u Pitomači javna pismena dražba niže navedenih sječina: Naziv sječine i odjel Vrst drveta Broj stabala Drvna masa s korom tehničko m3 prostor, prm Isklična cijena Udaljenost sječine od željezničke stanice Opaska 1 Bilogora ODJ IV. Bukva Hrast Lipa 2 474 106 316 19 441 2,355.845 0,2 km do šum. pruge. 9 km šum. ptugom. Ugljenokopa Pitomaca do gl. stov. želj. stanice Pitomaca. Dostalac je dužan izraditi i predati prodavaocu 405 prm. ogreva A, B i C kl. sa 50; 50 bez naknade tr"oš izrade 2 Banov Brod VIII. Hrast Jasen Brijest 2 1133 466 123 73 662 3,180.586 5 km mekog puta do ceste JJitomača i 1 km ceste do želj. stanice Pitomaca. Udalj. sječine do glav. stov 6 km. — Isto 575 prm. Hrast 1.382 3 Mekiš 13 i 15 Jasen Brjest Vrba 78 8 46 8 km. meki put do Kloštra i 2 km ceste na gl. stov. Kloštar, tj. želj. stanice. — Isto — 12 « prm. 2 1556 1.514 7.777.043 Hrast 1.207 4 Štorgina Greda 8 Jasen Brijest 61 251 12 km. mekog puta 2 km ceste do gl. stovarišta na želj. stanicu Kloštar. — Isto — 1470 prm. 2 2048 1.519 7,637.234 Pismene ponude obložene prilozima prema čl. 4 i 5. Pravilnika o prodaji drveta u šumi na panju (N. N. 39/53) valja predati komisiji za dražbu pri Šumariji jedan sat prije početka dražbe. Ponuđači polažu jamčevinu u iznosu od 5°/o na tek. račun šumarije Pitomaca kod N. B. filijale u Đurđevcu br. 445-T-123. Rok sječe i izrade 1. X. 1954. do 31. XII. 1954., izvoza 31. III. 1955. god. Dostalac je dužan besplatno šumariji Pitomaca predati sav izrađeni ogrev iz sječina do 5. I. 1955. god. Plaćanje kup´vnine u tri jednaka obroka i to I. 8 dana kako je ponuđač obavješten da je pa ao dostalac, II. obrok 1. XI. 1954., a treći 5. I. 1955. god. Tehnička dokumentacija i ostali uvjeti dražbe stoje interesentima na uvid u uredu šumarije Pitomaca. ŠUMARIJA PITOMACA ´ |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 130 <-- 130 --> PDF |
OGLAS DRAŽBE Dana 2. listopada 1954. u 10 sati održat će se kod šumarije »česma« u Bjelovaru javna pismena dražba niže navedene sječine: Količina Udaljenost Isklična Naziv Broj tehničkog sječine od prostor, .1 Vrst drva cijena drva sa 1 1 sječine stabala drva u željezničke korom dinara pr. mt. 3 stanice hrast 1.092 3.040 — s ? s s . ČESMA u m brest 153 192-— odjel 45 1. Si 3 ._ " 2 ´—1 U co n jasen 25 15 — "3 « u S* L ´3 Š — Ö Ukupno: 1.270 3.247-— 2-980 — 29,816.510 Pismene ponude obložene prilozima prema čl. 4 i 5 Pravilnika za izvršenje Uredbe o prodaji drveta u šumi na panju (N. N. br. 39/53.) valja predati komisiji za dražbu pri šumariji najkasnije 15 minuta prije početka dražbe. Ponuđači polažu jamčevinu u iznosu od 5% na tekući račun šumarije »česma« br. 440-T-348 kod filijale Narodne banke u Bjelovaru. Rok sječe, izrade i izvoza je od dana odobrenja dražbe do 31. III. 1955. Rok plaćanja: 50% u roku od 8 dana, kako je kupac obavješten, da je postao dostalac, a slijedeće uplate u dva obroka u 1/4 dostalne svote 1. XI. i 1. XII. 1954. Dostalac je dužan prostorno drvo u količini od 2.980. — pr. mt. besplatno izraditi, složiti i predati šumariji »česma« u navedenoj sječini. Ostali uvjeti dražbe kao i tehnička dokumentacija stoji interesentima na uvid u uredu šumarije »česma« u Bjelovaru za vrijeme uredovnih sati. ŠUMARIJA »ČESMA« BJELOVAR |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 131 <-- 131 --> PDF |
Na temelju Uredbe o prodaji drveta na panju iz šuma općenarodne imovine (N. N. 39/53.) održati će se 21. listopada 1954. u 10 sati u uredu šumarije Velika Pisanica prv put JAVNA DRAŽBA PUTEM PISMENIH PONUDA za sječine: Drvna masa sa korom Isklična *k Kotar Broj Udaljenost od Sječina Vrst drva cijena Općina stabala komunikacija tehnika ogrev dinara 3 mpr bukva 350 25/ 285 Bačkovica grab 411 59 280 Mekani put 1,5 km, Bjelovar odjel 5 hrast 47 89 73 te cestom 2,5 km do V. Pisanica Selište) ostalo 2 3 želj. st. V. Pisanica Svega: 810 405 641 2,186.065 hrast 440 994 247 Mlada Bačbukva 117 100 48 Mekani put 7 km, te Bjelovar kovica odj. grab 690 243 280 cesta 2 km do želj. V. Pisamca ostalo 24 15 23 11 b stanice Bulinac Svega: 1271 1352 598 13,171.584 bukva 989 1221 1122 Bačkovica Mekani put 11 km, Bjelovar grab 12 2 8 odjel 52 te cesta 2 km do ž. Sandrovac hrast 19 21 12 (Sevac) Svega: 1020 1244 5.205.690 st. Bulinac 1142 bukva 2153 2578 1785 Privlačenje na pom. Bilogora grab 3)0 70 259 stovarište u Krama- Bjelovar odjel 27 i 28 hrast 14 25 36 rivi 1200 m (potrebna Bedenik ostali 33 10 30 žicara) š. želj. do ž. (Muški jarak) Svega: 2510 2683 2683 13,249.839 st. Pitomaca 16 km Svaka sječina je poseban objekt prodaje. Prostorno drvo nije predmet prodaje. Kupac je dužan da gore navedeno drvo izradi i preda prodavaocu kod panja bez naknade troškova izrade. Nudilac je dužan položiti jamčevinu 5%> kod N. banke Bjelovar na tek. račun šumarije 440-T-226, ili da garantno pismo priloži ponudi. Pismene ponude sastavljene i obložene prema čl. 5 gornjeg pravilnika predaju se najkasnije 15 minuta prije početka dražbe komisiji za dražbu. Kupac je dužan kupovinu uplatiti u 2 jednaka obroka i to: 1. I. 1955. i 31. III. 1955. god. Tehnička dokumentacija daje se na uvid u šumariji Vel. Pisanica. ŠUMARIJA VELIKA PISANICA |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 132 <-- 132 --> PDF |
OGLAS DRAŽBE STABALA Na temelju uredbe i pravilnika, kao i nadopune pravilnika o prodaji drveta na panju u šumi iz šume opće Narodne imovine putem javne dražbe (Nar. Nov. broj 39 i 49/53). Održati će se dne 20. listopada 1954 godine u 11 sati u prostorijama šumarije Kamensko u Kamenskoj prvi put pismena javna dražba drvnih masa na panju u niže navedenim sječinama. Naziv sječinc Šumarija Kotar i odjel Srednja udaljnnost do cesta Srednja udalj. do željez. stan. Drvne mase ´o1 rt 0 ´2 rt sa korom > rt Isklična rt Tehnike Ogrev cijena -c rt ´ĆT l/l rt rt 3 3 mm > Pakrac Petrov potok odj. 78—80 0.5 24 bukva ostalo 15.438 8.048 5.551 159 14.231 1.754 20,523.570 2 " Slav. Požega Šilmatički potok odj. 45—47 do šum. željez. 3 km 43 bukva jela ostalo 8.790 462 4.422 2.866 621 294 9.629 191 1.994 10,080.770 bukva 3.068 421 1.468 3 » " Jelovac odj. 31 2 38 breza 6.240 180 2.214 ostalo 247 31 145 2,379.020 jela 1.189 579 266 4 " " Brzaj a odj. 21 i 22 5 17 breza 12.3-31 94 2.169 ostalo 1.330 17 174 2,566.680 5 " » Potočni potok odj. 26 2 14 bukva ostalo 1.010 50 819 10 1.809 33 2,670.140 Svaka sječina je poseban objekt prodaje (dražbe), te ponude kao i jamčevine stavljaju se za svaki objekt prodaje posebno. Ponuđači su dužni položiti jamčevinu u visini od 5°/o od isklične cijene, kod Nar. Ban. filijale u SI. Požegi, na tekući račun šumarije Kamensko broj 572-T-244. Ponude sastavljene i obložene prema čl. 4 i 5 gornjeg pravilnika predaju se najkasnije 20 listopada do 11 sati u šumariji Kamensko komisiji za dražbu. Za sve sječine kupovina se uplaćuje u tri obroka i to. Jedna šestina do 1. XII. 1954. tri šestine do 15. 1. 1955., ostale dve šestine do 15. II. 1955. Rok sječe i izrade do 31. III. 1955 i od 1. X. do 15. XII. 1955., godine a izvoza do 30. IV. 1955 te od 1. X. do 31. XII. 1955. godine. Ostali uvjeti dražbe mogu se dobiti na uvid kod šumarije Kamensko. ŠUMARIJA KAMENSKO |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 133 <-- 133 --> PDF |
Na temelju uredbe o prodaji drveta na panju iz šuma općenarodne imo vine (N. N. 39/53) održat će se 20. listopada 1954. g. u 10 sati u uredu Šumarije u Vrbovskom prvi put JAVNA DRAŽBA PUTEM PISMENIH PONUDA za sječine rt Drvna masa > ja Isklična s korom Kotar "9 Udaljenost iß Sječina cijena Općina od komunikacija ´p´ Tehnika Ogrjev Dinara mprm. > 3 n Kameni put 2,5 km te cestom Bukva 327 152 358 993.201 11 km do željezničke stanice Litorić Delnice odjel 2 Vrbovsko Vrbovsko Litorić Delnice Kameni kolni put 1,5 km cestom Bukva 316 63 395 770.632 odjel 6 Vrbovsko do željezničke stanice Vrbovsko Litorić Kolni put 3,5 km, te 11 km Delnice Bukva 295 119 476 1,156.553 cestom do željezničke stanice odjel 8 Vrbovsko Vrbovsko Lipovac Delnice Srp. Kolni put 2 km, te 13 km kaBukva 181 50 261 562.164 mionskom cestom do željezničke odjel U Moravice stanice Vrbovsko Lipovac Delnice Srp. Kolnog puta 2 km, te 13 km Bukva 674 150 1.096 1,998.345 kamionskom cestom do želj. odjel 12 Moravice stanice Vrbovsko Lipovac Delnice Srp. Kolnog puta 2 km, te 13 km Jela 282 825 9 5,484.512 ceste do željezničke stanice odjel 7 Moravice Vrbovsko Lipovac Delnice Srp. Kolnog puta 2 km, te 13 km Jela 178 499 12 3,287.080 cestom do željezničke stanice exp. Moravice Vrbovsko Kameni put 2,5 km, te cestom Jela 44 118 4 777.448 11 km do željezničke stanice Litorić Delnice odjel 3 Vrbovsko Vrbovsko Kameniti put 2,5 km, te cestom Jela 365 1.011 41 7,260.511 11 km do željezničke stanice Litorić Delnice odjel 9 Vrbovsko Vrbovsko Litorić Delnice Srp. Kameni put 2,5 km, te cestom Jela 376 1.051 73 7,177.081 11 km do željezničke stanice odjel 10 Moravice Vrbovsko Litorić Delnice Srp. Kameni put 2,5 km, te cestom Jela 298 878 27 6,3J 6.350 U km do željezničke stanice odjel 14 Moravice Vrbovsko Svaka sječina je posebni objekt prodaje. Nudilac je dužan položiti jamčevinu 5°/o kod N. B. Delnice na tek. račun Šumarije 503-T-122 ili da garantno pismo priloži ponudi. Pismene ponude sastavljene i obložene prema članu 5. gornjeg pravilnika predaju se najkasnije 15 minuta prije početka dražbe komisiji za dražbu. Kupac je dužan kupovinu uplatiti u dva jednaka obroka i to: I. rok odmah, a II. rok do 31. XII. 1954. g. Rok sječe izrade i izvoza važi do 31. III. 1955. g. — Tehnička dokumentacija daje se na uvid u Šumariji Vrbovsko. ŠUMARIJA VRBOVSKO |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 134 <-- 134 --> PDF |
JAVNA DRAŽBA Dne 21. rujna 1954. godine u 10 sati održati će se u uredu šumarije Velika Pisanica prvi put: JAVNA DRAŽBA PUTEM PISMENIH PONUDA za izrađene hrastove trupce na glavnom stovarištu Vel. Grđevac Broj trupaca Sortiment m3 Isklična cijena A. klasa 113,40 hrast B. klasa 123,98 816 C. klasa 136,86 Rudno 4,08 Svega: 379.32 4,161,575,— Nudilac treba položiti jamstvo 5% isklične cijene. Dostalac je dužan platiti kupovninu 3 dana po potpisu ugovora. Tehnička dokumentacija daje se na uvid u šumariji Velika Pisanica. ŠUMARIJA VELIKA PISANICA OGLAŠUJTE U ŠUMARSKOM LISTU Tarife za oglase su ove: 1/1 stranica = 15.000 dinara 1/2 stranice = 8.000 „ 1/4 strane == 4.500 (Pošiljalac oglasa dobiva 15%) ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove gtudente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.— xa nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |