DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 7 <-- 7 --> PDF |
nički efekat je funkcija ukupne količine robe i jedinične cijene, odnosno rezultante sila i njenog momenta, odnosno broja proklijalih zrna i srednjeg vredena trajanja klijana. Dakle gledajući klijanje sjemena i tok klijanja iz perspektive statike dolazimo stvarno do posve istih rezultata, do kojih smo došli induktivnim putem. Time bi ujedno bilo potvrđeno, da je naše ranije izvođenje računa za određivanje intenziteta klijavosti ispravno. Tehnika rada oko određivanja intenziteta klijavosti Iako je već ranije na više mjesta bila riječ o tehnici rada oko proračunavan ja intenziteta klijavosti kao izraza komparabilne veličine učina klijanja odnosno efektivne vrijednosti svih proklijalih zrna u određenom spaciju vremena kao jedne cjeline, ipak će radi boljeg pregleda biti potrebno, da se ovdje barem u najglavnijim potezima sistematski prikaže način računanja i da se ujedno iznesu i neki drugi momenti, koji su od važnosti za određivanje intenziteta klijavosti. U poglavlju »Praktički primjer računanja intenziteta klijavosti« izračunat je također za shematski primjer, cio niz intenziteta klijavosti, istina, za specijalni slučaj,, ali će se iz njega lako izdvojiti tok računanja, koji općenito vrijedi za sve slučajeve. Da objasnimo najprije sa nekoliko riječi metod rada. Prema samom izlaganju izgledalo bi možda računanje intenziteta klijavosti i srednjeg vremena klijanja komplikovano, ali ono je u stvari veoma jednostavno i brzo, pa i onda, ako se u cijelim grupama izvodi. Najpreglednije je, ako se u svakom nizu brojevi proklijalih zrna i brojevi dana trajanja klijanja pišu u dvije kolone jedni ispod drugih. U prvoj koloni nalaze se brojevi proklijalih zrna počevši od dana promatranja pa unatrag redom do početka promatranja, zaprav o do dana, kada je prvo zrno proklijalo. Taj dan igra u strukturi toka klijanja vrlo veliku ulogu, kako će se odmah vidjeti. U drugoj koloni bilježe se dani također počevši od dana promatranja. Prvi će broj dakle biti 0. Toga su se, naime, 0-tog dana klice, kako je već ranije istaknuto, samo pojavile, ali nisu još jedan dan stare. Ispod 0 bilježe se dalje dani redom, dakle, 1, 2 i t. d. Korespondentni brojevi prve i druge kolone se pomnože, a parcijalni produkti se redom bilježe u trećoj koloni. Nakon toga se brojevi prve i treće kolone zbroje. Zbroj prve kolone daje ukupni broj proklijalih zrna, a zbroj treće kolone daje traženi intenzi tet klijavosti. Prvi produkat broja zrna i broja dana klijanja u trećoj koloni mora dakako uvijek biti jednak 0, jer je i prvi broj dana u drugoj koloni uvijek 0. Posljednji produkat broja zrna i broja dana klijanja u trećoj koloni obično je jednak nuli samo kod proba sa zakašnjelim klijanjem. Probe sa zakašnjelim proklijavanjem (prema ostalim probama) bilježe se, naime, sa 0 zrna (posljednji broj prve kolone), pa je zato i posljednji parcijalni produkat jednak 0, iako je indeks vrijednosti (broj dana klijanja) na tom mjestu najveći, što je međutim veći broj dana na tom mjestu, t. j . što je sjeme ranije proklijalo, i što se je veći broj klica pojavio prvoga dana proklijavanja, to je posljednji parcijalni produkat veći, pa je onda to veće i |