DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Zaraženo područje nalazi se na zapadnoj obali otoka Cresa, pokraj sela Martinšćice. Na tom mjestu izvršena je ove godine na površini od cea 20 ha resurekciona sječa crnike (0,6), zelenike (0,2) i planike 0,2). Prvi izbojci, dugački svega 10cm pali su žrtvom mladih gusjenica. Nakon što su totalno obrstile ove izbojke proširile su se na susjedne makije i zahvatile površinu od cea 200 ha. Na pojedinim dijelovima nije pošteđen ni jedan makijski elemenat. Tako je primijećeno, da gusjenice osim mladih izbojaka crnike brste i zeleniku, planiku, lempriku, crni jasen (prema podacima nekih autora ova vrsta je pošteđena od gubara), zatim tetiviku, tršlju, smrdljiku (kod ove posljednje primijećen je u dva slučaja golobrst), Cistus-vrste, a jedna gusjenica je zatečena kod žderanja lista ciklame. Dokaz o neprobirljivosti gusjenica je taj, što su podmetnut list crnog duda halapljivo pojele (naime i dudovi spadaju u rijetku vrstu koju gubar u svojim pohodima štedi). Nakon komparacija površina tretiranih Bentox-om i ostalih nezaprašenih, nisu primijećene znatne razlike, iako se gusjenice nalaze tek u 1.—3. stadiju razvoja. Čak su i one ostale na životu, koje su radi pokusa djelovanja otrova bačene u posudu sa prahom. Ova činjenica navodi na pomisao, da bi se trebalo pozabaviti sa plasiranjem tvorničkih preparata za suzbijanje biljnih štetočina. Iako je detaljno pregledana čitava zaražena površina, nigdje se u početku nisu mogla pronaći napuštena gubareva legla. Tek slučajno, podigavši jedan kamen, primijećeno je, da se ovaj gnjezdio s doljnje strane kamena. Ponovivši ovo nekoliko puta, svagdje je nađeno baršunasto-žuto gnijezdo gubara. Prema pričanju okolnih seljaka, posljednji napad gubara datira od pred 20 godina, kad je intenzitet zaraze bio manji od ovogodišnjeg. Iako je ovo jedini slučaj napada na teritoriji otoka Cresa, a gdje je već prirodnim putem lokaliziran napad (široki pojas crnoborove šume, kao i činjenica, da je umjesto zaraze na zapadnoj obali, tako da vjetrovi sjeverne polutke zahvataju gusjenice i nose u more) ipak ovom slučaju treba posvetiti najveću pažnju, kako bi očuvali naše makije od propadanja. Smatramo da će ovaj članak doprinijeti daljnjem upoznavanju bionomije gubara. Ing. Josip Devčić OKO PITANJA NAPLATE ŠTETE U ADMINISTRATIVNO-KAZNENOM POSTUPKU (Pravna podloga presuđivanja šumske štete) I. Na terenu, u praksi, pojavio se čitav niz problema u vezi sa naplatom šumske štete u administrativno-kaznenom postupku. Šumarije su zatražile niz objašnjenja i navele ne mali broj problema, koji se pojavio kod obračunavanja, presuđivanja i naplate šumske štete. Jedna se šumarija na pr. žali, »da sudac za prekršaje kotara N. izdaje masovno rješenja po kojima obustavlja administrativno-kazneni postupak, jer nakon 6 mjeseci po podnošenju prijave nije ništa po predmetu postupano, pa je nastupila zastara i — šumarija se upućuje na redoviti put pravde«. Šumarija se ne može dovoljno načuditi, zašto joj se natovaruju prethodni troškovi građanske parnice i kako joj se uopće mogu postavljati pitanja u vezi sa zastarom, šumske štete, koje su obračunavane za vrijeme dok je bio na snazi t. zv. faktor 6 većinom nisu priznavane od prvostepenog organa, a isto tako i od drugostepenog. Odšteta s faktorom 6 snizuje se na jednostruku vrijednost, a za razliku se oštećeni upućuju na građansku parnicu. Neki suci za prekršaje uopće neće da postupe po prijavama protiv lica, koja su bez uplaćene pašarine napasivala blago u otvorenim šumama, jer to djelo ne smatra prekršajem i t. d. i t. d. Na neka pitanja pokušat ćemo dati objašnjenje. Radi skučenog prostora dat će se sažeto i ono što je bitno, čime nije isključena mogućnost da se, ako se ukaže potreba, i detaljnije razrade neka pitanja. 405 |