DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Zaraženo područje nalazi se na zapadnoj obali otoka Cresa, pokraj sela Martinšćice.
Na tom mjestu izvršena je ove godine na površini od cea 20 ha resurekciona
sječa crnike (0,6), zelenike (0,2) i planike 0,2). Prvi izbojci, dugački svega 10cm
pali su žrtvom mladih gusjenica. Nakon što su totalno obrstile ove izbojke proširile
su se na susjedne makije i zahvatile površinu od cea 200 ha. Na pojedinim dijelovima
nije pošteđen ni jedan makijski elemenat. Tako je primijećeno, da gusjenice osim
mladih izbojaka crnike brste i zeleniku, planiku, lempriku, crni jasen (prema podacima
nekih autora ova vrsta je pošteđena od gubara), zatim tetiviku, tršlju, smrdljiku
(kod ove posljednje primijećen je u dva slučaja golobrst), Cistus-vrste, a jedna gusjenica
je zatečena kod žderanja lista ciklame. Dokaz o neprobirljivosti gusjenica je
taj, što su podmetnut list crnog duda halapljivo pojele (naime i dudovi spadaju u
rijetku vrstu koju gubar u svojim pohodima štedi).


Nakon komparacija površina tretiranih Bentox-om i ostalih nezaprašenih, nisu
primijećene znatne razlike, iako se gusjenice nalaze tek u 1.—3. stadiju razvoja. Čak
su i one ostale na životu, koje su radi pokusa djelovanja otrova bačene u posudu
sa prahom. Ova činjenica navodi na pomisao, da bi se trebalo pozabaviti sa plasiranjem
tvorničkih preparata za suzbijanje biljnih štetočina.


Iako je detaljno pregledana čitava zaražena površina, nigdje se u početku nisu
mogla pronaći napuštena gubareva legla. Tek slučajno, podigavši jedan kamen, primijećeno
je, da se ovaj gnjezdio s doljnje strane kamena. Ponovivši ovo nekoliko
puta, svagdje je nađeno baršunasto-žuto gnijezdo gubara.


Prema pričanju okolnih seljaka, posljednji napad gubara datira od pred 20
godina, kad je intenzitet zaraze bio manji od ovogodišnjeg.


Iako je ovo jedini slučaj napada na teritoriji otoka Cresa, a gdje je već prirodnim
putem lokaliziran napad (široki pojas crnoborove šume, kao i činjenica, da
je umjesto zaraze na zapadnoj obali, tako da vjetrovi sjeverne polutke zahvataju
gusjenice i nose u more) ipak ovom slučaju treba posvetiti najveću pažnju, kako bi
očuvali naše makije od propadanja.


Smatramo da će ovaj članak doprinijeti daljnjem upoznavanju bionomije gubara.


Ing. Josip Devčić


OKO PITANJA NAPLATE ŠTETE U ADMINISTRATIVNO-KAZNENOM
POSTUPKU


(Pravna podloga presuđivanja šumske štete)


I.
Na terenu, u praksi, pojavio se čitav niz problema u vezi sa naplatom šumske
štete u administrativno-kaznenom postupku. Šumarije su zatražile niz objašnjenja i
navele ne mali broj problema, koji se pojavio kod obračunavanja, presuđivanja i naplate
šumske štete. Jedna se šumarija na pr. žali, »da sudac za prekršaje kotara N.
izdaje masovno rješenja po kojima obustavlja administrativno-kazneni postupak, jer
nakon 6 mjeseci po podnošenju prijave nije ništa po predmetu postupano, pa je
nastupila zastara i — šumarija se upućuje na redoviti put pravde«. Šumarija se ne
može dovoljno načuditi, zašto joj se natovaruju prethodni troškovi građanske parnice
i kako joj se uopće mogu postavljati pitanja u vezi sa zastarom, šumske štete, koje
su obračunavane za vrijeme dok je bio na snazi t. zv. faktor 6 većinom nisu priznavane
od prvostepenog organa, a isto tako i od drugostepenog. Odšteta s faktorom 6
snizuje se na jednostruku vrijednost, a za razliku se oštećeni upućuju na građansku
parnicu. Neki suci za prekršaje uopće neće da postupe po prijavama protiv lica, koja
su bez uplaćene pašarine napasivala blago u otvorenim šumama, jer to djelo ne
smatra prekršajem i t. d. i t. d.


Na neka pitanja pokušat ćemo dati objašnjenje. Radi skučenog prostora dat
će se sažeto i ono što je bitno, čime nije isključena mogućnost da se, ako se ukaže
potreba, i detaljnije razrade neka pitanja.


405