DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 61     <-- 61 -->        PDF

o


izašalje na usavršavanje u inozemstvo, jer da će odatle uzgajanje šuma u Jugoslaviji
imati velike koristi.


Početkom 1953. godine proboravio je Ing. Z 1 a t a r i ć tri mjeseca u Danskoj
i Švedskoj, gdje je znatno proširio svoje poglede u užoj specijalizaciji. Znanje stranih
jezika omogućilo mu je povezanost s nizom uvaženih vanjskih stručnjaka. U
zadnje doba bio je već utrt put i za njegov duži studijski boravak u SAD.


Ing. Zlatari ć bavio se i nizom problema, koji se odnose na rasprostranjenost
i biološka svojstva šumskog drveća. Iz tog područja napisao je više naučnih
priloga. Rezultate svojih istraživanja objavio je u slijedećim radovima: »Još jedan
podatak o rasprostranjenju breze cretuše (Betula pubescens) kod nas«, Biološki
glasnik, Sarajevo, 1951., »Efekti promjene fotoperiodizma kod bijelog duda, bagrema
i provenijencije crnog bora«, »Šumarski list«, 1952. (s 229—239), »Neke savremene
metode razmnožavanja domaćih topola«, »Šumarski list«, 1953. (s. 225—262)
i »Neki taksacijski elementi jele i bukve u odnosu na ekologiju i razdiobu šuma
na Risnjaku«, Glasnik za šumske pokuse br. 11, Zagreb, 1953. (s. 111—162).


Još od 1948. pa dalje javlja se Ing. Zlatari ć nizom stručnih članaka i radova
u našim šumarskim publikacijama. Spominjemo slijedeće: »Jedan specijalni način
prirodnog pomlađenja smreke«, »Šumarski list«, 1948. (s. 322-325), »Problem klasifikacije
stabala u sastojini«, »Šumarski list«, 1949. (s. 326—334.), »Uzgajanje šuma«,
Mali šum.-tehnički priručnik, II. dio, Zagreb, 1949. (s. 440—494), »Pošumljavanje
krša«, Mali šum.-tehnički priručnik, II. dio, Zagreb, 1949. (;s. 494—508), »Uloga
šumarstva u borbi za povećani i stabilan prinos poljoprivrednih kultura u SSSR-u«,
»Šumarski list«, 1949. (s. 25—41) i »Šumarstvo Danske«, »Šumarski list«, 1952.


(s. 425—427).
Već preko 3 godine djelovao je Ing. Zlatari ć kao doktorant našeg fakulteta.
Radio je na raščišćavanju vrlo zamršenog kompleksa, koji vlada u klasifikaciji
naših brijestova. Iz tog područja napisao je disertacijsku radnju po naslovom: »Forme
nizinskog brijesta, njihovo rasprostranjenje i šumsko-uzgojno značenje kod nas«.
Nesmiljena bolest stala mu je na put upravo pred zadnjom redakcijom.


Naučni i stručni radovi, koje je za tako kratko vrijeme djelovanja na Fakultetu
objavio Ing. Zlatarić , važni su prilozi u oblasti uzgajanja šuma. Oni su
ujedno najboljim dokaz o njegovoj visokoj stručnoj izobrazbi, kao i njegovoj sposobnosti
kao samostalnog naučnog radnika. Cijeneći njegov naučni i nastavni rad
Fakultetsko vijeće izabralo je Ing. Zlatarić a sveučilišnim predavačem.


Poslije rata drug Zlatari ć razvijao je vrlo veliku aktivnost na društvenom
polju i na Fakultetu i izvan njega. Radio je kao član Uprave Šumarskog društva,
a bio je i član redakcionog odbora Šumarskog lista. Djelovao je kao član čitavog
niza fakultetskih odbora i raznih komisija. Radio je intenzivno u sindikalnim i političkim
organizacijama. Svojim neumornim radom i zalaganjem dru Zlatari ć
mnogo je doprinio sređivanju naših poratnih prilika.


Ing. Zlatari ć bio je odličan drug, iskren prijatelj, uzoran muž i otac. Rijetko
je naći čovjeka sa toliko vrlina, kao što ih je on posjedovao. Radi toga bio je
od svojih i starijih i mlađih drugova i kolega, od studenata, od činovnika i radnika,
s kojima je radio, kao i od svakoga s kim je u radu dolazio u kontakt, i poštovan
i voljen.


Preranom smrću Ing. Zlatarić a izgubio je naš Fakultet odličnog suradnika.
Nastavnički kolektiv izgubio je druga, koji je po svojoj sposobnosti i radinosti
trebao da ispuni važno radno mjesto, za koje će se teško naći zamjena.


Druga
Zlatarića zadržat ćemo u trajnoj uspomeni. Neka mu je slava i čast!
Prof. dr. M. Anić


RAZLIKA U GRADNJI LISTA ŠMRIKE I PUKINJE


Rod Juniperus L., borovice, zastupan je u području sredozemskih šuma sa više
vrsta, od kojih šmrika (Juniperus oxycedrus L.) i pukinja (J. macrocarpa Sb. et Sm.)
zauzimaju vidno mjesto. Ove dvije vrste vrlo su česte i nalazimo ih u konsocijaciji
sa tršljom (Pistacia lentiscus L.), smrdljikom (P. terebinthus L.), zelenikom (Phillyrea
L.), brnistrom (Spartium junceum L.), česminom (Quercus ilex L.) i dr. ili pak
na velikim površinama degradiranog krša, gdje su elementi šume skoro potpuno
nestali.


403