DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Ako je srednja pogreška pojedinog opažanja ± M> a opažano je n visina (n stabala) u sastojini to bi srednja pogreška srednje visine trebala pasti po zakonu ± TT= V« Kod konkretnih 14 stabala (zapravo // stabala i 3 zgrade) iznosila je a r i t m e t s k i srednja visina Mehanički stereometar Grafički stereometar Stvaran iznos 1. 2. « 1. 2. 3. 18,1 18,0 17,1 17,55 14,4 16,1 15,25 U priloženoj tablici5 pod / svrstani su rezultati (sredine svih opažanja)´ prvog, pod 2 drugog opažača, a pod 3 sredine iz rezultata obaju ooažača. K- Moessner je primjenom grafičkog stereometra za 38 sastojina na recentnim panhromatskim aerosnimcima mjerila 1:20.000 dobio srednju pogrešku srednje sastojinske visine (pojedine sastojine) sa iznosom ±1,8 m. U našem gornjem ispitivanju primjenili smo ljetne panhromatske snimke6 približnog mjerila" 1:10-000. ZAKLJUČAK Za što ekzaktniju primjenu skraćene formule za mjerenje visina stabala u fotogrametrijskom stereomodelu &h = -jr &px potreno je, postupkom navedenim u članku pod / od 7 do 5, visinu snimališta h i projekciju baze snimanja b´ numerički svesti na isti nivo i to na onaj nivo, u kome se nalazi sastojina u kojoj vršimo mjerenje visina stabala. Mehanički stereometar pokazuje srednju slučajnu pogrešku pojedinog mjerenja visina stabala ±2,6m, a grafički stereometar ±3,4m. Kod rada sa grafičkim stereometrom uočena je sistematska minus pogreška. Bit će potrebno da svaki opažač, kod rada sa grafičkim stereometrom prethodno odredi tu sistematsku pogrešku, te da je iz svojih daljnjih opažanja numerički isključi. Bolje rezultate moguće je postići tzv. stereoinstrumentima prvoga reda (autografi) gdje bi pogreška mjerenja visina A/j dobro definiranih objekata (!) trebala iznositi ±}2 0,220looh dakle kod visine leta h = 2000 m približno ± 0,6 m. 6 Sistematske pogreške nisu eliminirane. Takve korekcije opažanja (sredine navedene u tablici pod 1. i 2.) vodile bi u gornjem slučaju do stvarnog iznosa 18,1 m. 6 Primijenjeni fotogrametrijski model Maksimira obzirom na izolirana stabla, odnosno objekte, pruža povoljne okolnosti za rad grafičkim stereometrom. Mjerenje visina stabala tim stereometrom unutar sastojina — naročito kod postavljanja presjeka pravaca na tlo — bit će to teže što je veća sklopljenost sastojine. Što je sklopljenost veća to su naime manje mogućnosti za stereoskopsko promatranje tla. Ispitivanje točnosti grafičkog stereometra za određivanje srednje sastojinske visine ostavljam za narednu zgodu. Srednja slučajna pogreška opažanja srednje sastojinske visine mehaničkim stereometrom (vidi i radnju citiranu u popisu literature na kraju ovog članka pod [8]) iznosila je za 8 bukovih sastojina u Zagrebačkog gori — 1J5 m. |