DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Ako je srednja pogreška pojedinog opažanja ± M> a opažano je n
visina (n stabala) u sastojini to bi srednja pogreška srednje visine trebala
pasti po zakonu ± TT=





Kod konkretnih 14 stabala (zapravo // stabala i 3 zgrade) iznosila je


a r i t m e t s k i srednja visina


Mehanički stereometar Grafički stereometar


Stvaran iznos


1. 2. « 1. 2. 3.


18,1 18,0 17,1 17,55 14,4 16,1 15,25


U priloženoj tablici5 pod / svrstani su rezultati (sredine svih opažanja)´
prvog, pod 2 drugog opažača, a pod 3 sredine iz rezultata obaju ooažača.
K- Moessner je primjenom grafičkog stereometra za 38 sastojina
na recentnim panhromatskim aerosnimcima mjerila 1:20.000 dobio srednju
pogrešku srednje sastojinske visine (pojedine sastojine) sa iznosom


±1,8 m. U našem gornjem ispitivanju primjenili smo ljetne panhromatske
snimke6 približnog mjerila" 1:10-000.


ZAKLJUČAK
Za što ekzaktniju primjenu skraćene formule za mjerenje visina


stabala u fotogrametrijskom stereomodelu &h = -jr &px potreno je, postupkom
navedenim u članku pod / od 7 do 5, visinu snimališta h i
projekciju baze snimanja b´ numerički svesti na isti nivo i to na onaj
nivo, u kome se nalazi sastojina u kojoj vršimo mjerenje visina stabala.


Mehanički stereometar pokazuje srednju slučajnu pogrešku pojedinog
mjerenja visina stabala ±2,6m, a grafički stereometar ±3,4m.
Kod rada sa grafičkim stereometrom uočena je sistematska minus pogreška.
Bit će potrebno da svaki opažač, kod rada sa grafičkim stereometrom
prethodno odredi tu sistematsku pogrešku, te da je iz svojih
daljnjih opažanja numerički isključi.


Bolje rezultate moguće je postići tzv. stereoinstrumentima prvoga
reda (autografi) gdje bi pogreška mjerenja visina A/j dobro definiranih
objekata (!) trebala iznositi ±}2 0,220looh dakle kod visine leta h =
2000 m približno ± 0,6 m.


6


Sistematske pogreške nisu eliminirane. Takve korekcije opažanja (sredine navedene


u tablici pod 1. i 2.) vodile bi u gornjem slučaju do stvarnog iznosa 18,1 m.


6 Primijenjeni fotogrametrijski model Maksimira obzirom na izolirana stabla, odnosno
objekte, pruža povoljne okolnosti za rad grafičkim stereometrom. Mjerenje visina stabala
tim stereometrom unutar sastojina — naročito kod postavljanja presjeka pravaca na tlo


— bit će to teže što je veća sklopljenost sastojine. Što je sklopljenost veća to su naime
manje mogućnosti za stereoskopsko promatranje tla. Ispitivanje točnosti grafičkog stereometra
za određivanje srednje sastojinske visine ostavljam za narednu zgodu. Srednja slučajna
pogreška opažanja srednje sastojinske visine mehaničkim stereometrom (vidi i radnju
citiranu u popisu literature na kraju ovog članka pod [8]) iznosila je za 8 bukovih sastojina
u Zagrebačkog gori — 1J5 m.