DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Ni i Nfd. Pogreška visine vrha stabla nad horizontalnim terenom iznosit


će e0 = —j— (Aft„ je visinska razlika vrha stabla i horizontalnog terena),


a za podnožje stabla pogreška Lj iznosit će —r— {^hd visinska razlika
n


podnožja stabla i horizontalnog terena). Pogreška dakle u mjerenju visine
stabla (A/0, koja nastaje primjenom formule 2) u brdovitom terenu,
kad se stablo nalazi iznad (ili ispod) nivoa iz kojeg potječe preslikana
baza V iznosit će


A/?,2 Aft/ 7^
*,h = —h L_ 7)


gdje su A/jc j Lhđ visinske razlike vrha odnosno podnožja stabla i spomenutog
nivoa. Taj bi iznos (7) mogao postići i znatne vrijednosti.


Da bi se omogućila što egzaktnija primjena jednostavnije formule
2), a da bi se ujedno ho i b´ odnosili na isti nivo u slučaju brdovitog
terena trebat će postupiti ovako2:


1.) pomoću što veće dužine (osnovice) D, (izmjerene na po mogućnosti
horizontalnom dijelu terena) i pripadne dužine d na snimku odrediti
modul mjerila, a formulom 5) i visinu snimališta HD iznad nivoa
osnovice,


2) odrediti ——r—— = Vs,


3) odrediti provizornu konstantu /(´ = rp ,


os


4) pomoću stereometra (vidi dalje) i provizorne konstante K´ odrediti
visinsku razliku krajeva preslikane baze &´ ((G2) Gi, te G2 (GO, koji
su ubodima igle definirani na oba snimka), visinsku razliku između
nivoa osnovice D i krajeva baze, te visinsku razliku područja, u
kome mjerimo visine stabala, do krajeva baze i


5) iiD računski reducirati na h (visina snimališta iznad nivoa sastojine
t. j . visinu dobivenu pod 1) smanjiti ili povećati za visinsku
razliku nivoa osnovice D i nivoa sastojine dobivenu pod 4), a b´s


hs
reducirati na V po formuli V = b´s~r-. Kod toga hs predstavlja visinu
snimališta iznad sredine baze (Ni — N2) dakle veličinu, koja
se dobije promjenom ho za iznos visinske razlike od nivoa osnovice
D do sredine baze dobivene pod 4).


Ovakvim postupkom kad se h i V svedu na isti nivo i to baš na
nivo sastojine u kojoj ćemo izvršiti fotogrametrijsko mjerenje visina
stabala sveli smo općenitiji slučaj brdovitog terena na jednostavniji slučaj
uglavnom horizontalnod terena, te time omogućili egzaktniju primjenu
jednostavnije formule 2).


2 Vidi i: »O pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendrometrijske potrebe šumskog
gospodarstva«, Zagreb 1953., radnju predanu za štampu u XII. knjizi Glasnika za šumske
pokuse, citiranu u popisu literature na kraju članka pod (8).