DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Ni i Nfd. Pogreška visine vrha stabla nad horizontalnim terenom iznosit će e0 = —j— (Aft„ je visinska razlika vrha stabla i horizontalnog terena), a za podnožje stabla pogreška Lj iznosit će —r— {^hd visinska razlika n podnožja stabla i horizontalnog terena). Pogreška dakle u mjerenju visine stabla (A/0, koja nastaje primjenom formule 2) u brdovitom terenu, kad se stablo nalazi iznad (ili ispod) nivoa iz kojeg potječe preslikana baza V iznosit će A/?,2 Aft/ 7^ *,h = —h L_ 7) gdje su A/jc j Lhđ visinske razlike vrha odnosno podnožja stabla i spomenutog nivoa. Taj bi iznos (7) mogao postići i znatne vrijednosti. Da bi se omogućila što egzaktnija primjena jednostavnije formule 2), a da bi se ujedno ho i b´ odnosili na isti nivo u slučaju brdovitog terena trebat će postupiti ovako2: 1.) pomoću što veće dužine (osnovice) D, (izmjerene na po mogućnosti horizontalnom dijelu terena) i pripadne dužine d na snimku odrediti modul mjerila, a formulom 5) i visinu snimališta HD iznad nivoa osnovice, 2) odrediti ——r—— = Vs, 3) odrediti provizornu konstantu /(´ = rp , os 4) pomoću stereometra (vidi dalje) i provizorne konstante K´ odrediti visinsku razliku krajeva preslikane baze &´ ((G2) Gi, te G2 (GO, koji su ubodima igle definirani na oba snimka), visinsku razliku između nivoa osnovice D i krajeva baze, te visinsku razliku područja, u kome mjerimo visine stabala, do krajeva baze i 5) iiD računski reducirati na h (visina snimališta iznad nivoa sastojine t. j . visinu dobivenu pod 1) smanjiti ili povećati za visinsku razliku nivoa osnovice D i nivoa sastojine dobivenu pod 4), a b´s hs reducirati na V po formuli V = b´s~r-. Kod toga hs predstavlja visinu snimališta iznad sredine baze (Ni — N2) dakle veličinu, koja se dobije promjenom ho za iznos visinske razlike od nivoa osnovice D do sredine baze dobivene pod 4). Ovakvim postupkom kad se h i V svedu na isti nivo i to baš na nivo sastojine u kojoj ćemo izvršiti fotogrametrijsko mjerenje visina stabala sveli smo općenitiji slučaj brdovitog terena na jednostavniji slučaj uglavnom horizontalnod terena, te time omogućili egzaktniju primjenu jednostavnije formule 2). 2 Vidi i: »O pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendrometrijske potrebe šumskog gospodarstva«, Zagreb 1953., radnju predanu za štampu u XII. knjizi Glasnika za šumske pokuse, citiranu u popisu literature na kraju članka pod (8). |