DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 5     <-- 5 -->        PDF

mena razmatranja povučemo paralelu sa pronađenom rezultantom, t. j . t. zv.
prava c moment a L, dobij amo u udaljenosti rezultante od toga pravca
krak ili polugu rezultante TR. Produkt rezultante R sa krakom rezultante
TR daje statički momenat M rezultante R obzirom na pravac
momenta L:


M = RrR


Pravac momenta siječe produženja krajnih stranica verižnog poligona
i zatvara s njima trokut. Visina toga trokuta je rR. Njegovu osnovicu, koja
leži u pravcu momenta, označićemo sa y. Taj je trokut sličan sa trokutom
u vektorpoligonu, kojemu je osnovica rezultanta R, a visina H, tako
zvana visina pola , t. j . okomica spuštena iz pola na rezultantu. Iz sličnosti
ovih trokuta slijedi:


y :rR = R :H i dalje RrR = Hy = M.


To znači, da produkat odreska, što ga čine krajnje stranice verižnog
poligona na pravcu momenta, i visine pola, daju također statički momenat
rezultante obzirom na pravac momenta. Odaberemo li visinu pola H u dužini
jedinica na pravcu, na kojem smo označili dane, dobijemo odmah u
odresku y na pravcu momenta pravu veličinu statičkog momenta rezultante.


Vratimo se sada opet natrag intenzitetu klijavosti. Ako za
niz proba sjemena izračunamo njihove intenzitete klijavosti za izvjestan
termin klijanja, i ako (uzevši pronikla zrna istih proba kao sistem sila)
grafički prikažemo njihove rezultante i statičke momente rezultanata, vidjećemo,
da su rezultati izračunatih intenziteta klijavosti i rezultati konstruiranih
statičkih momenata rezultanata za iste probe jednaki. Iz toga
slijedi, da je


K" = M"..


Indeks n u K« i M" označuje položaj pravca momenta L u zadanom sistemu
sila odnosno u nizu proklijalih zrna. U oba slučaja je to ista dužina. U Kn
znači n trajanje klijanja u danima od polaganja zrna u klijalo do dana promatranja.
U Mn može n značiti na pr. dužinu neke grede u metrima.


Kako je K" — ZV, a M" = RrF, mora i
Z-V = RTR.


Z i R su međusobom također jednake veličine, jer jedna i druga veličina
označuje, kako smo već ranije iz vektorpoligona izveli, ukupni broj proklijalih
zrna, dakle Z = R; iz toga slijedi dalje, da je


V = TR


a to znači, da srednje vrijeme klijanja mora u grafičkom prikazivanju
biti jednako kraku rezultante R. Jasno se to vidi, ako
usporedimo i rezultate izračunatih srednjih vremena klijanja sa rezultatima
konstruiranih krakova rezultante za iste probe.


Statički momenat, akomodirano našem slučaju, pokazuje nam zapravo
zajednički učinak, zajedničko djelovanje više sila obzirom na tačku A odnosno
na svaku tačku osi L, koja prolazi kroz tačku A paralelno silama.
Tačka A može se smatrati središtem obrtanja, oko kojeg sila R (t. j . rezultanta,
koja reprezentira sve zadane sile po veličini, po smjeru i po hvatištu)