DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Navedeni odnosi pregledno se razabiru iz diagrama 1. konstruiranog prema podacima iz tabele 2. i izravnanog. Rezultati izmjere visina 260 komada 2-godišnjih biljaka, potomaka maruna i 317 kom. 2-godišnjih biljaka nekultiviranog kestena tek se ponešto razlikuju od rezultata kod 1-godišnjih biljaka. Dobiveni podaci pregledno su prikazani u tabelama 4. i 5. u apsolutnim odnosno postotnim iznosima. Na osnovu podataka tabele 5. konstruiran je i izravnan diagram 2. Diagram. & to it to is xi if *<* *ff so ss 6o aff io jf &o $s 9o sS ´& ´os HO tie ´u> /iS ´to ib6 ito «5 iso /es ´to /6s i/o //j-HČ /is roo /es *OQ tM9 cm Iz tabele 5, te diagrama br. 2 proizlazi, da kod 2-godišnjih biljaka kultiviranog i nekultiviranog pitomog kestena maksimalan postotak broja biljaka, obzirom na visinu, pada za obje vrste u isti visinski stepen i da su biljke nekultiviranog kestena brojnije zastupane u jačim visinskim stepenima od biljaka kultiviranog kestena (maruna). Za razliku od 1-godišnjih, pojedine 2-godišnje biljke kultiviranog kestena bile su snažnije (više) od onih nekultiviranih kestena (maksimalna visina za prve 201 cm, druge 183,5 cm). -X Ako i ovdje visinske stepene svrstamo \ 3 visinska razreda sa istim kriterijem kao i kod 1-godišnjih dobivamo slijedeće podatke: Visinski razred nekultivirani kesten kultivirani kesten % biljaka 0— 95 cm 44,4 41,3 95_140 cm 46,4 43,3 140—205 cm 12,3 12,3 Vidimo, da su postoci broja 2-godišnjih biljaka prilično izjednačeni u sva 3 visinska razreda kod obiju vrsta. Prosječna visina 2-godišnjih biljaka nekultiviranog kestena iznosi 97,1 cm, a kultiviranog 94,7 cm. Znači, da su u našem slučaju biljke nekultiviranog kestena bile prosječno za 2,4 cm više od biljaka kultivirane vrste, što obzirom na starost nije znatnija razlika. Po vanjskom izgledu: formi krošnje, boji kore, broju grana, promjeru i t. d. vidljivo se ne razlikuju ni 1-godišnje, a ni 2-godišnje biljke iz ploda |