DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
9. M i 1 o j k o v i ć T. D.: Istraživanje oblika i zapremine belog jasena u ravnom Sremu, Gl. šum. fak. Beograd 1953, str. 127—194. 10. Beni ć R.: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena (Fr. angustifolia Vahl), Zagreb 1953 (disertacija). 11 » * * Selecting Ash by Inspection, F. P. R. L. leaflet No 37, May 1944. THE POSSIBILITY OF ESTIMATION OF THE BROWN HEART RATE IN THE STEM OF FIELD ASH (FRAXINUS ANGUSTIFOLIA VAHL). Investigations made by the author (see literature cited no. 10) showed that the surface area of sapwood on the stem cross-section of Field Ash increases with the volume of the space occupied by the tree crown. The surface area of sapwood occurring on the stem cross-section at 2.40 m above the ground is the function of the crown volume. This functional interdependence in dominant trees of Field Ash grown on the site class I in the lowland forests near the river Sava at Lipovljani (forest district of Forestry Faculty of Zagreb University) is given by the following equation: Pb = 14.339 . V0-6725855 m 2 (Pb = surface area of sapwood on the stem cross-section of 2.40 m above the ground. Vk = volume of the crown in m:i). On the basis of this functional interdependence the author prepared the Tables for estimation of the brown heart ratio, which might be useful in the evaluation of standing trees of Field Ash (see Tables 2 and 3, and Figure 7, 8) in the forest area of Lipovljani. PRILOG POZNAVANJU UZGOJA BILJAKA IZ PLODA PITOMOG KESTENA I MARUNA Ing. Boris Regent Općenito Pitomi kesten (Castanea sativa _ Mili.) je poznata mediteranska vrsta drveća. Negri (6) ga uvrštava u istočnomediteranske vrste. Od prirode ili umjetno proširen dolazi i kod nas. O njegovom rasprostranjenju u Jugoslaviji detaljnije je pisao Anić (1). Na području hrvatske Istre pitomog kestena imade i na otoku Cresu kod sela Niska i nešto kod Sv. Nedelje kraj Labina. Pitomi kesten ima mnogo kultiviranih rasa (3, 7). Najpoznatiji je marun, koji se pored ostaloga odlikuje ukusnim i krupnim plodom. Za razliku od nekultiviranog pitomog kestena marun je izričita voćka, njega se cijepi na podlogu pitomog kestena. Glavni produkt stabla-maruna je plod-marun. Veći dio kestenika Liburnije u užem smislu (Veprinština, Lovranština) čine upravo maruni, koji tamošnjem pučanstvu odbacuju lijepu korist i za nj predstavljaju znatnu ekonomsku vrijednost. Obzirom na mnogobrojne koristi, koje daju pitomi kesten i njegovi varieteti, ako se valjano uzgajaju i njeguju, zaslužuju te vrste svestrano proučavanje i propagiranje. Tako je još 1771 godine Fortis (4) isticao vrijednost pitomog kestena za siromašne islojeve pučanstva otoka Cresa i zalagao se za unošenje te vrsti na pomenuti otok. U posljednjih 30—40 godina, iz dosada naučno neutvrđenih uzroka, uvelike propadaju u Liburniji i mlada i srednjedobna i starija stabla, kako nekultiviranog pitomog kestena, tako i maruna. Njezi, obnovi i proširenju kestenika i marunika u Liburniji i ostaloj Istri ne posvećuje se skoro nikakva pažnja, jednako kao i u drugim dijelovima naše zemlje (2). |
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Takvo stanje kestenika i marunika u Liburniji, pogoršano pomenutim sušenjem stabala, imperativno nameće potrebu traženja načina i putova za njihovu obnovu, kao i potrebu uvođenja mjera njege. Pitomi se kesten, kao i većina listača, obnavlja sjemenom, biljkama i iz panja. Za pitomi kesten-voćku ovaj potonji način je nepogodan (3,9). U vezi toga Giacobbe (1. c.) ističe, da potomci uzgojeni iz ploda plemenitih varieteta pitomog kestena (maran i dr.) uvijek rađaju plodom nekultivirane vrste. U istom djelu Giacobbe tvrdi, ne iznoseći za to podatke ili argumente, da se za uzgoj plemenitih vrsta pitomog kestena moraju upotrebljavati podloge nekultivirane vrste, a nikako ne podloge iz ploda plemenitih odlika, jer da se biljke ovih izrođuju, da su često nježne i da loše rastu. I domaća i strana literatura u tom su pogledu oskudne. Prema mišljenju i iskustvu mjesnih stanovnika, veći dio podloga iz sjemena otpada u Liburniji na biljke, koje izrastu iz slučajno ostavljenih maruna, nakon vađenja ovoga iz ježića u kupovima. To je i razumljivo, jer maruna tu ima daleko više nego li nekultiviranoga kestena, a biljke se iz ploda maruna i nekultiviranoga pitomog kestena marfološki međusobno ne razlikuju. Vlastita istraživanja Istraživanje uzgoja biljaka iz ploda nekultiviranog i kultiviranog (ma- run) pitomog kestena izvršeno je 1952. i 1953. godine u šumskom rasadniku Frlanija (Matulji) Stanice Rijeka, nadmorska visina 240 m, ekspozicija SW, inklinacija 1%. Tlo je rasadnika, prema Z. Gračaninu (5), antropomorfizirana, jako koloidna smeđa glina, nestabilne, uglavnom grudaste strukture, bez skeleta, sa malim količinama CaC03 (ispod 1%; pitomi kesten podnosi do 6,3% CaC03 (8) bez štete po svoj razvoj), oskudno na fosforu i kaliju. Ovog potonjeg ima aktivnog u prilično velikim količinama samo u površinskom horizontu. Plod pitomog kestena i maruna nabavljen je u okolici Lovrana sa. zdravih, lijepo razvijenih srednjedobnih stabala. U proljeće 1952. godine zasijan je plod obih vrsta na odvojenim plohama, koje se dodiruju. Godine 1953., isto u proljeće, pokus je opetovan, ovaj puta s tom razlikom što su obje vrste zasijane odvojeno na malim plohama i u repeticijama. Plod nekultiviranog pitomog kestena lučen je po krupnoći na sitan (127 kom. u 1 kg), srednji (101 u kg) i krupan (79 u 1 kg), a plod maruna u srednji (95 u kg) i krupni (75 u kg) već prema tome, da li je sabran sa stabla koje rodi prosječno sitnim, srednjim ili krupnim plodom. Obje su istraživane vrste jednako tretirane. Rezultati U proljeće 1954. godine izvršeno je mjerenje visina svih jedno i dvogodišnjih biljaka obiju vrsta. Rezultati su iskazani u tabelama 1, 3 i 4 u apsolutnim, a u tabelama 2 i 5 u postotnim iznosima. Biljke smo svrstali u visinske stepene sa razmakom od 5 cm. U daljnjem tekstu upotrebljene oznake znače: veliko slovo K = biljka iz ploda nekultiviranog kestena, M = biljka iz ploda maruna, brojke 1 i 2 = jedno odnosno dvogodišnje, mala slova a, b, c = sitni, srednji i krupni plod. (Tako na pr. Kla znači: jednogodišnja biljka iz sitnog ploda nekultiviranog kestena). U tabeli 1. iskazan je broj biljaka nekultiviranog i kultiviranog pitomog kestena (maruna) svrstanih prema duljini stabljike u odgovarajuće visinske stepene. Iz tih je podataka vidljivo, da broj biljaka kod obiju vrsta raste do izvjesnog stepena, a zatim opada. Značajno je, da maksimum broja biljaka iz sjemena kultiviranog pitomog kestena (maruna) pada u niži 380 |
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Duljina stabljika jednogodišnjih biljki iz pitomog kestena i maruna Tab. 1 Duljina stabljike u cm Duljina svih Ukupno Prosj. duOznaka stabljika biljaka ljina biljke u cm kom u cm 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 K la 3 15 35 32 16 28 20 14 | 3 3 3698,6 169 21-9 " K lb 2 19 49 61 45 64 36 35 8 4 2 7757,4 325 23-9 K lc 3 12 30 52 67 32 25 26 | 8 4 3 6373,4 262 24-3 SKla-c 8 46 114 145 128 124 81 75 19 11 5 17829,4 756 236 M lb 2 41 78 147 110 68 27 14 | 5 4 2 10206,6 498 20-5 M lc 7 29 56 127 120 66 30 18 9 4 — 10455,9 466 22-4 2 M lb, c 9 70 134274 230 134] 57 32 | 14 8 2 20662,5 964 21-4 Duljina stabljika jednogodišnjih biljki iz pitomog kestena i maruna u ü/° Tab. 2. Duljina stabljike Svega 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 cm Kla 1-8 8-9 20-7 188 96 16-5 1T8 8´3 1-8 1-8 — 100% Klb 06 5-8 1-5*1 18-8 138 197 11-1 10-8 2-5 1-2 0-6 „ Klc li 4-6 115 199 256 122 9-5 9´9 31 1-5 11 „ S K la— c 0/ 10 10 61 151 192 169 164 10-7 9-9 2´5 1-5 07 >. Mlb 0-4 83 15-7 295 22-0 13´6 5-5 2´8 10 0´8 0-4 „ M lc 15 62 12-0 27-3 257 142 64 39 1-9 09 — >. 2 M lb —c 09 7´3 139 28-4 23-9 13´9 59 33 1-5 08 02 »* visinski stepen (15—20 cm), nego li kod biljaka iz´ploda nekultivirane vrste (20—25 cm i 25—30 cm). Izuzetak čine biljke iz sitnog ploda nekultiviranog kestena, koje su brojčano najjače zastupane u nižem visinskom stepenu (10—15 cm) i od onih iz marunova sjemena. Ako izuzmemo veličinu ploda, prosječno najveći broj biljaka, obzirom na njihovu visinu, pada kod obje vrste u isti visinski stepen (15^—20 cm). Iz izmjerenih visina 756 stabljika jednogodišnjih biljaka nekultiviranog i 964 stabljika kultiviranog kestena izračunata je aritmetski srednja, prosječna duljina jedne stabljike. Dobiveni podaci iskazani su u tabeli 1., oni pokazuju, da su se kod obje vrste iz krupnijeg ploda razvile prosječno snažnije (više) biljke, kao i to da su potomci kultivirane vrste (maruna) u prosjeku nešto niži od biljaka nekultivirane vrste (prosječna razlika 2,2 cm, maksimalna 3,8 cm). U tabeli 2. prikazani su postotni odnosi o broju biljaka istraživanih vrsta u pojedinim visinskim stepenima. Vidimo, da su u nižim visinskim stepenima uglavnom jače zastupane biljke proizvedene iz sitnijeg ploda, a 381 |
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 40 <-- 40 --> PDF |
u višim iz krupnijeg. Znači, da je prosječno krupniji plod, kod obih vrsta, dao uglavnom veći postotak kvalitetnijih (viših) biljaka. Uporedimo li odgovarajuće postotke kod biljaka nekultiviranog i kultiviranog pitomog kestena proizlazi, da su potomci nekultivirane vrste slabije zastupani u nižim, a jače u višim visinskim stepenima od potomaka kultivirane odlike maruna. I bez obzira na krupnoću ploda potomci su nekultivirane vrste u prosjeku nešto jače zastupani u svim jačim visinskim stepenima od potomaka kultivirane vrste. Jednogodišnje biljke obiju vrsta najjače su zastupane u visinskim stepenima između 10 i 30 cm. Grupiramo li te visinske stepene u jedan visinski razred, one niže u drugi, a više u treći visinski razred, dobit ćemo zanimljive podatke iskazane u tabeli 3. Procentualni omjer broja biljaka pitomog kestena i maruna u visinskim razredima Tab. 3. Kla Klb Klc Mlb Mlc 2 Kl 2 Ml Vis. razred u cm °/0 biljaka 0—1 0 10,7 6,4 5,7 8,7 7,7 7,1 8,2 10 — 30 65,6 67,4 69,2 80,8 79,2 67,6 80,1 30 — 55 23,7 26,2 25,1 10,5 13,1 25,3 11,7 Svega: 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Iz gornje tabele izlazi, da su potomci maruna osjetno jače zastupani u srednjem visinskom razredu (80,1%) od potomaka nekultiviranog kestena (67,6%), u nižem visinskom razredu neznatno više (8,2% : 7,1%), a u višem znatno manje (11,7% : 25,3%) i to bez i obzirom na krupnoću ploda. Diagram f O J IO /5 20 IS 30 35 ´tO ´tS -50 SS cm. |
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Navedeni odnosi pregledno se razabiru iz diagrama 1. konstruiranog prema podacima iz tabele 2. i izravnanog. Rezultati izmjere visina 260 komada 2-godišnjih biljaka, potomaka maruna i 317 kom. 2-godišnjih biljaka nekultiviranog kestena tek se ponešto razlikuju od rezultata kod 1-godišnjih biljaka. Dobiveni podaci pregledno su prikazani u tabelama 4. i 5. u apsolutnim odnosno postotnim iznosima. Na osnovu podataka tabele 5. konstruiran je i izravnan diagram 2. Diagram. & to it to is xi if *<* *ff so ss 6o aff io jf &o $s 9o sS ´& ´os HO tie ´u> /iS ´to ib6 ito «5 iso /es ´to /6s i/o //j-HČ /is roo /es *OQ tM9 cm Iz tabele 5, te diagrama br. 2 proizlazi, da kod 2-godišnjih biljaka kultiviranog i nekultiviranog pitomog kestena maksimalan postotak broja biljaka, obzirom na visinu, pada za obje vrste u isti visinski stepen i da su biljke nekultiviranog kestena brojnije zastupane u jačim visinskim stepenima od biljaka kultiviranog kestena (maruna). Za razliku od 1-godišnjih, pojedine 2-godišnje biljke kultiviranog kestena bile su snažnije (više) od onih nekultiviranih kestena (maksimalna visina za prve 201 cm, druge 183,5 cm). -X Ako i ovdje visinske stepene svrstamo \ 3 visinska razreda sa istim kriterijem kao i kod 1-godišnjih dobivamo slijedeće podatke: Visinski razred nekultivirani kesten kultivirani kesten % biljaka 0— 95 cm 44,4 41,3 95_140 cm 46,4 43,3 140—205 cm 12,3 12,3 Vidimo, da su postoci broja 2-godišnjih biljaka prilično izjednačeni u sva 3 visinska razreda kod obiju vrsta. Prosječna visina 2-godišnjih biljaka nekultiviranog kestena iznosi 97,1 cm, a kultiviranog 94,7 cm. Znači, da su u našem slučaju biljke nekultiviranog kestena bile prosječno za 2,4 cm više od biljaka kultivirane vrste, što obzirom na starost nije znatnija razlika. Po vanjskom izgledu: formi krošnje, boji kore, broju grana, promjeru i t. d. vidljivo se ne razlikuju ni 1-godišnje, a ni 2-godišnje biljke iz ploda |
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 42 <-- 42 --> PDF |
nekultiviranog i kultiviranog pitomog kestena. Tako je na pr. srednji promjer 1-godišnjih biljaka nekultiviranogkestena 0,56 cm, a kultiviranog 0,54 cm, 2-godišnjih kod. nekultivirane vrste 1,3 cm, kultivirane 1,22 cm. I u pogledu otpornosti na niske temperature su jednake. I jedno i dvogodišnje biljke obiju vrsta podnijele su bez posljedica temperaturu od —11° C, zabilježenu u rasadniku u januaru i februaru ovegodine. Jednogodišnje biljke drugih vrsta u neposrednoj blizini kestenovih kao: Celtis australis, Pinus halepensis, Pinus brutia, Cupressus semp. i dr. dijelom su ili u potpunosti promrzle. Zaklj učci: Izmjerena je visina kod 756 jednogodišnjih biljaka nekultiviranog kestena i 964 jednogodišnjih biljaka — potomaka kultiviranog kestena, te 317 biljaka 2-godišnjih nekultiviranih i 260 biljaka 2godišnjih potomaka kultiviranih kestena. Rezultati su sadržani u tabelama 1. do 5. Na temelju tih podataka proizlazi : 1. Krupnoća sjemena (ploda) nekultiviranog i kultiviranog pitomog kestena pokazala se je važnom kvalitativnom osobinom o kojoj valja voditi računa pri upotrebi sjemena tih vrsta za podizanje kestenika. 2. Veličina ploda nekultiviranog pitomog kestena i´ maruna utjecala je na kvalitet biljaka. Krupnije sjeme (plod) dalo je više snažnijih: biljaka od sitnijeg. |
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 43 <-- 43 --> PDF |
3. Prosječni maksimalni broj 1 i 2-godišnjih biljaka nekultiviranog i kultiviranog pitomog kestena pada u isti visnski stepen (kod 1-god. između 15 i 20 cm, a 2-god. između 115 i 120 cm). 4. Jedno i dvogodišnje biljke iz kultiviranog kestena (maruna) prosječno "su tek nešto niže od onih nekultiviranih kestena (za 2,2 odnosno 2,4 cm). 5. Pojedini 2-godišnji potomci maruna čak su dostigli veću visinu od: onih nekultiviranog pitomog kestena. 6. Potomci kultiviranog pitomog kestena pokazali su se jednako otpornima protiv smrzavanja kao i potomci nekultiviranog kestena. I jedni i drugi izdržali su bez posljedica temperaturu od —11° C. LITERATURA 1. M. Anić : O rasprostranjenju evropskog pitomog kestena, Zagreb, 1942. 2. B r i x y S.: Prilog unapređenju uspjeha sjetve pitomog kestena, Šum. list, 1952.. 3. GiacobbeA. : Coltivazione dei castagneti da frutto, L´alpe, 1931. 4. For t is A.: Saggio d´osservazioni sopra l´isola di Cherso ed Osero, Venezia,. 1771. 5. GračaninZ. : Tlo šumskog rasadnika u Frlaniji kod Rijeke, rukopis, Zagreb, 1952. 6. N e g r i G.: Distribuzione geografica del castagno e del faggio in Italia, L´alpe, 1931. 7. Passerin i N.: Coltivazione delle piante legnose, Agronomia III., Milano,. 1929. 8. P e g 1 i o n i V.: Le malattie crittogamiche delle piante coltivate, Casale Monferrato, 1947. 9. Tosti-Croc e E.: Utilizzazione dei cedui castanili del campo superiore di Sozzo, L´Alpe, 1931. SUMMARY In 1952 and 1953 the author carried out investigations on the quality of 1-yearand 2-year plants received from the seeds of uncultivated and cultivated Sweet Chestnut (Maroon) with respect to their height, diameter and resistancy to low temperatures. On the basis of the results obtained, the following conclusions can be drawn: 1. 1-year and 2-year plants from the seeds of the cultivated Sweet Chestnut are on an average by 2,2 and 2,4 cm higher than the plants from the seeds of the uncultivated Sweet Chestnut. 2. The differences in diameter are insignificant. In 1-year plante the differences in diameter amount to 0,02 cm, and in 2-year plants to 0,08 cm in favour of the plants from the seeds of the uncultivated Sweet Chestnut. 3. All the plants of both species stood the temperatures of —11° C without being frozen. 4. The plants from the Sweet Chestnut seeds are as to their state of development fully self-applicable as stump plants. ZUSAMMENFASSUNG Der Verfasser hat in Jahren 1952 und 1953 Versuche über die Qualität der ein und zweijährigen Pflanzen aus der Frucht der unkultivierten und kultivierten Edelkastanie (Marone) im Hinblick auf ihre Höhe, Durchmesser und Widerstandsfestigkeit gegen die niedrigen Temperaturen ausgeführt. |
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Auf Grund der erzielten Ergebnisse kann man folgende Schlussfolgerungen ziehen: 1. Die ein- und zweijährigen Pflanzen von dem Samen der Edelkastanie (Marone) sind im Durchschnitt um 2,2 bzw. 2,4 cm höher als diejenigen von dem Samen der unkultivierten Edelkastanie. 2. Der Unterschied im Durchmesser ist unbedeutend. Bei den einjährigen Pflanzen beträgt der Unterschied 0,02 bei den zweijährigen 0,08 cm zu Gunsten der Pflanzen aus dem Samen der unkultivierten Edelkastanie. 3. Alle Pflanzen von den beiden Sorten haben sich als frosthart bis zu der Temperatur von —11° C erwiesen. 4. Die Pflanzen von dem Samen der Edelkastanie sind ihrer Entwicklung nach für Selbstunterlage völlig geeignet. 0 KONSTRUKCIJI JEDNOULAZNIH TABLICA — TARIFA — POMOĆU LOGARITAMSKOG PAPIRA Ing. B. Emrović F F unkcionalna ovisnost drvne mase i prsnog promjera može se približno dati jednadžbom oblika M´= a d» (1) iz čega se logaritmiranjem dobije log M = log a + h log d (2) Pomoću formula (1) (2) konstruirao je u posljednje vrijeme Stoffels1 tarife za bor u Holandiji. Iznos parametra b kretao se kod tih holandskih sastojina običnog bora oko 2,2 s vrlo malim rasipanjem, tako da se može uzeti kao konstantan. Iznos parametra a bio je različiti te je ovisio o bonitetu i ostalim karakteristikama sastojine. Stoffels je ustanovio, da je iznos parametra a u vrlo dobroj korelaciji sa srednjim sastojinskim prsnim promjerom i srednjom sastojinskom visinom, te je na tom principu izradio tarife i pomoćne tablice za izbor broja tarife. Jednadžba (2) ima oblik pravca u logaritamskom koordinatnom sistemu. Prema tome logaritamski papir može se upotrebiti za konstrukciju jednoulaznih tablica grafičkim načinom, jer na takvom papiru drvnogromadna linija ima oblik pravca. Nanese li se na logaritamski papir serija nekih tarifa kao na pr. 20 tarifa Alganovih ili Schaefferovih (vidi Klepac2), dobit će se 20 gotovo paralelnih linija, a to znači, da je parametar b u jednadžbi (2) približno konstantan. Prema tome dovoljno je ustanoviti veličinu parametra b (t. j . nagib pravca na logaritamskom papiru) samo kod jedne sastojine. Kod izrade lokalnih tarifa za jedan određeni kompleks, koji je slične strukture i jednakog uzgojnog oblika, dovoljno je izabrati samo jednu prosječnu sastojinu, u njoj oboriti modema stabla i ustanoviti metodom sekcioniranja drvne mase tih modelnih stabala.* * Kod izbora modelnih stabala treba postupiti tako, da se izbjegne subjektivni utjecaj. |