DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 37     <-- 37 -->        PDF

9. M i 1 o j k o v i ć T. D.: Istraživanje oblika i zapremine belog jasena u ravnom
Sremu, Gl. šum. fak. Beograd 1953, str. 127—194.
10. Beni ć R.: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži
poljskog jasena
(Fr. angustifolia Vahl), Zagreb 1953 (disertacija).
11 » * * Selecting Ash by Inspection, F. P. R. L. leaflet No 37, May 1944.


THE POSSIBILITY OF ESTIMATION OF THE BROWN HEART
RATE IN THE STEM OF FIELD ASH (FRAXINUS ANGUSTIFOLIA VAHL).


Investigations made by the author (see literature cited no. 10) showed that the
surface area of sapwood on the stem cross-section of Field Ash increases with the
volume of the space occupied by the tree crown. The surface area of sapwood occurring
on the stem cross-section at 2.40 m above the ground is the function of the crown
volume. This functional interdependence in dominant trees of Field Ash grown on
the site class I in the lowland forests near the river Sava at Lipovljani (forest district
of Forestry Faculty of Zagreb University) is given by the following equation:


Pb = 14.339 . V0-6725855 m 2
(Pb = surface area of sapwood on the stem cross-section of 2.40 m above the ground.


Vk =
volume of the crown in m:i).


On the basis of this functional interdependence the author prepared the Tables
for estimation of the brown heart ratio, which might be useful in the evaluation of
standing trees of Field Ash (see Tables 2 and 3, and Figure 7, 8) in the forest area
of Lipovljani.


PRILOG POZNAVANJU UZGOJA BILJAKA IZ PLODA PITOMOG
KESTENA I MARUNA


Ing. Boris Regent


Općenito


Pitomi kesten (Castanea sativa _ Mili.) je poznata mediteranska vrsta drveća.
Negri (6) ga uvrštava u istočnomediteranske vrste. Od prirode ili umjetno proširen
dolazi i kod nas. O njegovom rasprostranjenju u Jugoslaviji detaljnije je pisao Anić
(1). Na području hrvatske Istre pitomog kestena imade i na otoku Cresu kod sela
Niska i nešto kod Sv. Nedelje kraj Labina.


Pitomi kesten ima mnogo kultiviranih rasa (3, 7). Najpoznatiji je marun, koji
se pored ostaloga odlikuje ukusnim i krupnim plodom. Za razliku od nekultiviranog
pitomog kestena marun je izričita voćka, njega se cijepi na podlogu pitomog kestena.
Glavni produkt stabla-maruna je plod-marun.


Veći dio kestenika Liburnije u užem smislu (Veprinština, Lovranština) čine
upravo maruni, koji tamošnjem pučanstvu odbacuju lijepu korist i za nj predstavljaju
znatnu ekonomsku vrijednost.


Obzirom na mnogobrojne koristi, koje daju pitomi kesten i njegovi varieteti,
ako se valjano uzgajaju i njeguju, zaslužuju te vrste svestrano proučavanje i propagiranje.
Tako je još 1771 godine Fortis (4) isticao vrijednost pitomog kestena za
siromašne islojeve pučanstva otoka Cresa i zalagao se za unošenje te vrsti na pomenuti
otok.


U posljednjih 30—40 godina, iz dosada naučno neutvrđenih uzroka, uvelike propadaju
u Liburniji i mlada i srednjedobna i starija stabla, kako nekultiviranog pitomog
kestena, tako i maruna. Njezi, obnovi i proširenju kestenika i marunika u Liburniji
i ostaloj Istri ne posvećuje se skoro nikakva pažnja, jednako kao i u drugim dijelovima
naše zemlje (2).




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Takvo stanje kestenika i marunika u Liburniji, pogoršano pomenutim sušenjem
stabala, imperativno nameće potrebu traženja načina i putova za njihovu obnovu, kao
i potrebu uvođenja mjera njege.


Pitomi se kesten, kao i većina listača, obnavlja sjemenom, biljkama i iz panja.
Za pitomi kesten-voćku ovaj potonji način je nepogodan (3,9). U vezi toga Giacobbe


(1. c.) ističe, da potomci uzgojeni iz ploda plemenitih varieteta pitomog kestena (maran
i dr.) uvijek rađaju plodom nekultivirane vrste. U istom djelu Giacobbe tvrdi, ne
iznoseći za to podatke ili argumente, da se za uzgoj plemenitih vrsta pitomog kestena
moraju upotrebljavati podloge nekultivirane vrste, a nikako ne podloge iz ploda plemenitih
odlika, jer da se biljke ovih izrođuju, da su često nježne i da loše rastu. I
domaća i strana literatura u tom su pogledu oskudne. Prema mišljenju i iskustvu
mjesnih stanovnika, veći dio podloga iz sjemena otpada u Liburniji na biljke, koje
izrastu iz slučajno ostavljenih maruna, nakon vađenja ovoga iz ježića u kupovima.
To je i razumljivo, jer maruna tu ima daleko više nego li nekultiviranoga kestena, a
biljke se iz ploda maruna i nekultiviranoga pitomog kestena marfološki međusobno
ne razlikuju.
Vlastita istraživanja


Istraživanje uzgoja biljaka iz ploda nekultiviranog i kultiviranog (ma-
run) pitomog kestena izvršeno je 1952. i 1953. godine u šumskom rasadniku
Frlanija (Matulji) Stanice Rijeka, nadmorska visina 240 m, ekspozicija SW,
inklinacija 1%.


Tlo je rasadnika, prema Z. Gračaninu (5), antropomorfizirana, jako
koloidna smeđa glina, nestabilne, uglavnom grudaste strukture, bez skeleta,
sa malim količinama CaC03 (ispod 1%; pitomi kesten podnosi do 6,3%
CaC03 (8) bez štete po svoj razvoj), oskudno na fosforu i kaliju. Ovog
potonjeg ima aktivnog u prilično velikim količinama samo u površinskom
horizontu.


Plod pitomog kestena i maruna nabavljen je u okolici Lovrana sa. zdravih,
lijepo razvijenih srednjedobnih stabala.


U proljeće 1952. godine zasijan je plod obih vrsta na odvojenim plohama,
koje se dodiruju. Godine 1953., isto u proljeće, pokus je opetovan,
ovaj puta s tom razlikom što su obje vrste zasijane odvojeno na malim plohama
i u repeticijama. Plod nekultiviranog pitomog kestena lučen je po
krupnoći na sitan (127 kom. u 1 kg), srednji (101 u kg) i krupan (79 u
1 kg), a plod maruna u srednji (95 u kg) i krupni (75 u kg) već prema
tome, da li je sabran sa stabla koje rodi prosječno sitnim, srednjim ili krupnim
plodom. Obje su istraživane vrste jednako tretirane.


Rezultati


U proljeće 1954. godine izvršeno je mjerenje visina svih jedno i dvogodišnjih
biljaka obiju vrsta. Rezultati su iskazani u tabelama 1, 3 i 4 u
apsolutnim, a u tabelama 2 i 5 u postotnim iznosima. Biljke smo svrstali u
visinske stepene sa razmakom od 5 cm.


U daljnjem tekstu upotrebljene oznake znače: veliko slovo K = biljka iz ploda
nekultiviranog kestena, M = biljka iz ploda maruna, brojke 1 i 2 = jedno odnosno
dvogodišnje, mala slova a, b, c = sitni, srednji i krupni plod. (Tako na pr. Kla znači:
jednogodišnja biljka iz sitnog ploda nekultiviranog kestena).


U tabeli 1. iskazan je broj biljaka nekultiviranog i kultiviranog pitomog
kestena (maruna) svrstanih prema duljini stabljike u odgovarajuće
visinske stepene. Iz tih je podataka vidljivo, da broj biljaka kod obiju vrsta
raste do izvjesnog stepena, a zatim opada. Značajno je, da maksimum broja
biljaka iz sjemena kultiviranog pitomog kestena (maruna) pada u niži


380




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Duljina stabljika jednogodišnjih biljki iz pitomog kestena i maruna


Tab. 1


Duljina stabljike u cm Duljina svih Ukupno Prosj. duOznaka
stabljika biljaka ljina biljke
u cm kom u cm


5 10 15 20 25 30 35 40 45 50


K la 3 15 35 32 16 28 20 14 | 3 3 3698,6 169 21-9


"
K lb 2 19 49 61 45 64 36 35 8 4 2 7757,4 325 23-9


K lc 3 12 30 52 67 32 25 26 | 8 4 3 6373,4 262 24-3


SKla-c 8 46 114 145 128 124 81 75 19 11 5 17829,4 756 236


M lb 2 41 78 147 110 68 27 14 | 5 4 2 10206,6 498 20-5


M lc 7 29 56 127 120 66 30 18 9 4 — 10455,9 466 22-4


2 M lb, c 9 70 134274 230 134] 57 32 | 14 8 2 20662,5 964 21-4


Duljina stabljika jednogodišnjih biljki iz pitomog kestena i maruna
u ü/° Tab. 2.


Duljina stabljike
Svega


5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 cm


Kla 1-8 8-9 20-7 188 96 16-5 1T8 8´3 1-8 1-8 — 100%


Klb 06 5-8 1-5*1 18-8 138 197 11-1 10-8 2-5 1-2 0-6 „


Klc li 4-6 115 199 256 122 9-5 9´9 31 1-5 11 „


S K la— c 0/ 10 10 61 151 192 169 164 10-7 9-9 2´5 1-5 07 >.


Mlb 0-4 83 15-7 295 22-0 13´6 5-5 2´8 10 0´8 0-4 „


M lc 15 62 12-0 27-3 257 142 64 39 1-9 09 — >.


2 M lb —c 09 7´3 139 28-4 23-9 13´9 59 33 1-5 08 02 »*


visinski stepen (15—20 cm), nego li kod biljaka iz´ploda nekultivirane vrste
(20—25 cm i 25—30 cm). Izuzetak čine biljke iz sitnog ploda nekultiviranog
kestena, koje su brojčano najjače zastupane u nižem visinskom stepenu
(10—15 cm) i od onih iz marunova sjemena.


Ako izuzmemo veličinu ploda, prosječno najveći broj biljaka, obzirom
na njihovu visinu, pada kod obje vrste u isti visinski stepen (15^—20 cm).


Iz izmjerenih visina 756 stabljika jednogodišnjih biljaka nekultiviranog
i 964 stabljika kultiviranog kestena izračunata je aritmetski srednja, prosječna
duljina jedne stabljike. Dobiveni podaci iskazani su u tabeli 1., oni
pokazuju, da su se kod obje vrste iz krupnijeg ploda razvile prosječno snažnije
(više) biljke, kao i to da su potomci kultivirane vrste (maruna) u
prosjeku nešto niži od biljaka nekultivirane vrste (prosječna razlika 2,2 cm,
maksimalna 3,8 cm).


U tabeli 2. prikazani su postotni odnosi o broju biljaka istraživanih
vrsta u pojedinim visinskim stepenima. Vidimo, da su u nižim visinskim
stepenima uglavnom jače zastupane biljke proizvedene iz sitnijeg ploda, a


381




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 40     <-- 40 -->        PDF

u višim iz krupnijeg. Znači, da je prosječno krupniji plod, kod obih vrsta,
dao uglavnom veći postotak kvalitetnijih (viših) biljaka. Uporedimo li odgovarajuće
postotke kod biljaka nekultiviranog i kultiviranog pitomog kestena
proizlazi, da su potomci nekultivirane vrste slabije zastupani u nižim, a jače
u višim visinskim stepenima od potomaka kultivirane odlike maruna. I bez
obzira na krupnoću ploda potomci su nekultivirane vrste u prosjeku nešto
jače zastupani u svim jačim visinskim stepenima od potomaka kultivirane
vrste.


Jednogodišnje biljke obiju vrsta najjače su zastupane u visinskim stepenima
između 10 i 30 cm. Grupiramo li te visinske stepene u jedan visinski
razred, one niže u drugi, a više u treći visinski razred, dobit ćemo zanimljive
podatke iskazane u tabeli 3.


Procentualni omjer broja biljaka pitomog kestena i maruna u visinskim razredima
Tab. 3.


Kla Klb Klc Mlb Mlc 2 Kl 2 Ml


Vis. razred u
cm


°/0 biljaka


0—1 0 10,7 6,4 5,7 8,7 7,7 7,1 8,2


10 — 30 65,6 67,4 69,2 80,8 79,2 67,6 80,1


30 — 55 23,7 26,2 25,1 10,5 13,1 25,3 11,7


Svega: 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0


Iz gornje tabele izlazi, da su potomci maruna osjetno jače zastupani u


srednjem visinskom razredu (80,1%) od potomaka nekultiviranog kestena
(67,6%), u nižem visinskom razredu neznatno više (8,2% : 7,1%), a u
višem znatno manje (11,7% : 25,3%) i to bez i obzirom na krupnoću ploda.


Diagram f


O J IO /5 20 IS 30 35 ´tO ´tS -50 SS cm.




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Navedeni odnosi pregledno se razabiru iz diagrama 1. konstruiranog
prema podacima iz tabele 2. i izravnanog.


Rezultati izmjere visina 260 komada 2-godišnjih biljaka, potomaka maruna
i 317 kom. 2-godišnjih biljaka nekultiviranog kestena tek se ponešto
razlikuju od rezultata kod 1-godišnjih biljaka. Dobiveni podaci pregledno
su prikazani u tabelama 4. i 5. u apsolutnim odnosno postotnim iznosima.
Na osnovu podataka tabele 5. konstruiran je i izravnan diagram 2.


Diagram. &


to it to is xi if *<* *ff so ss 6o aff io jf &o $s 9o sS ´& ´os HO tie ´u> /iS ´to ib6 ito «5 iso /es ´to /6s i/o //j-HČ /is roo /es *OQ tM9 cm


Iz tabele 5, te diagrama br. 2 proizlazi, da kod 2-godišnjih biljaka kultiviranog
i nekultiviranog pitomog kestena maksimalan postotak broja biljaka,
obzirom na visinu, pada za obje vrste u isti visinski stepen i da su
biljke nekultiviranog kestena brojnije zastupane u jačim visinskim stepenima
od biljaka kultiviranog kestena (maruna). Za razliku od 1-godišnjih,
pojedine 2-godišnje biljke kultiviranog kestena bile su snažnije (više) od
onih nekultiviranih kestena (maksimalna visina za prve 201 cm, druge
183,5 cm). -X


Ako i ovdje visinske stepene svrstamo \ 3 visinska razreda sa istim
kriterijem kao i kod 1-godišnjih dobivamo slijedeće podatke:


Visinski razred nekultivirani kesten kultivirani kesten
% biljaka
0— 95 cm 44,4 41,3
95_140 cm 46,4 43,3
140—205 cm 12,3 12,3


Vidimo, da su postoci broja 2-godišnjih biljaka prilično izjednačeni u
sva 3 visinska razreda kod obiju vrsta.


Prosječna visina 2-godišnjih biljaka nekultiviranog kestena iznosi 97,1
cm, a kultiviranog 94,7 cm. Znači, da su u našem slučaju biljke nekultiviranog
kestena bile prosječno za 2,4 cm više od biljaka kultivirane vrste, što
obzirom na starost nije znatnija razlika.


Po vanjskom izgledu: formi krošnje, boji kore, broju grana, promjeru
i t. d. vidljivo se ne razlikuju ni 1-godišnje, a ni 2-godišnje biljke iz ploda




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 42     <-- 42 -->        PDF

nekultiviranog i kultiviranog
pitomog kestena. Tako je na
pr. srednji promjer 1-godišnjih
biljaka nekultiviranogkestena
0,56 cm, a kultiviranog
0,54 cm, 2-godišnjih kod.
nekultivirane vrste 1,3 cm,
kultivirane 1,22 cm.


I u pogledu otpornosti na
niske temperature su jednake.
I jedno i dvogodišnje biljke
obiju vrsta podnijele su bez
posljedica temperaturu od
—11° C, zabilježenu u rasadniku
u januaru i februaru ovegodine.


Jednogodišnje biljke drugih
vrsta u neposrednoj blizini
kestenovih kao: Celtis
australis, Pinus halepensis,
Pinus brutia, Cupressus semp.
i dr. dijelom su ili u potpunosti
promrzle.


Zaklj učci:


Izmjerena je visina kod
756 jednogodišnjih biljaka nekultiviranog
kestena i 964
jednogodišnjih biljaka — potomaka
kultiviranog kestena,
te 317 biljaka 2-godišnjih nekultiviranih
i 260 biljaka 2godišnjih
potomaka kultiviranih
kestena. Rezultati su sadržani
u tabelama 1. do 5. Na
temelju tih podataka proizlazi
:


1. Krupnoća sjemena
(ploda) nekultiviranog i kultiviranog
pitomog kestena pokazala
se je važnom kvalitativnom
osobinom o kojoj valja
voditi računa pri upotrebi
sjemena tih vrsta za podizanje
kestenika.
2. Veličina ploda nekultiviranog
pitomog kestena i´
maruna utjecala je na kvalitet
biljaka. Krupnije sjeme
(plod) dalo je više snažnijih:
biljaka od sitnijeg.


ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 43     <-- 43 -->        PDF

3. Prosječni maksimalni broj 1 i 2-godišnjih biljaka nekultiviranog i
kultiviranog pitomog kestena pada u isti visnski stepen (kod 1-god. između
15 i 20 cm, a 2-god. između 115 i 120 cm).
4. Jedno i dvogodišnje biljke iz kultiviranog kestena (maruna) prosječno
"su tek nešto niže od onih nekultiviranih kestena (za 2,2 odnosno
2,4 cm).
5. Pojedini 2-godišnji potomci maruna čak su dostigli veću visinu od:
onih nekultiviranog pitomog kestena.
6. Potomci kultiviranog pitomog kestena pokazali su se jednako otpornima
protiv smrzavanja kao i potomci nekultiviranog kestena. I jedni i
drugi izdržali su bez posljedica temperaturu od —11° C.
LITERATURA


1. M. Anić : O rasprostranjenju evropskog pitomog kestena, Zagreb, 1942.
2. B r i x y S.: Prilog unapređenju uspjeha sjetve pitomog kestena, Šum. list, 1952..
3. GiacobbeA. : Coltivazione dei castagneti da frutto, L´alpe, 1931.
4. For t is A.: Saggio d´osservazioni sopra l´isola di Cherso ed Osero, Venezia,.
1771.
5. GračaninZ. : Tlo šumskog rasadnika u Frlaniji kod Rijeke, rukopis, Zagreb,
1952.
6. N e g r i G.: Distribuzione geografica del castagno e del faggio in Italia, L´alpe,
1931.
7. Passerin i N.: Coltivazione delle piante legnose, Agronomia III., Milano,.
1929.
8. P e g 1 i o n i V.: Le malattie crittogamiche delle piante coltivate, Casale Monferrato,
1947.
9. Tosti-Croc e E.: Utilizzazione dei cedui castanili del campo superiore di
Sozzo, L´Alpe, 1931.
SUMMARY


In 1952 and 1953 the author carried out investigations on the quality of 1-yearand
2-year plants received from the seeds of uncultivated and cultivated Sweet
Chestnut (Maroon) with respect to their height, diameter and resistancy to low
temperatures.


On the basis of the results obtained, the following conclusions can be drawn:


1. 1-year and 2-year plants from the seeds of the cultivated Sweet Chestnut are
on an average by 2,2 and 2,4 cm higher than the plants from the seeds of the uncultivated
Sweet Chestnut.
2. The differences in diameter are insignificant. In 1-year plante the differences
in diameter amount to 0,02 cm, and in 2-year plants to 0,08 cm in favour of the plants
from the seeds of the uncultivated Sweet Chestnut.
3. All the plants of both species stood the temperatures of —11° C without being
frozen.
4. The plants from the Sweet Chestnut seeds are as to their state of development
fully self-applicable as stump plants.
ZUSAMMENFASSUNG


Der Verfasser hat in Jahren 1952 und 1953 Versuche über die Qualität der ein
und zweijährigen Pflanzen aus der Frucht der unkultivierten und kultivierten Edelkastanie
(Marone) im Hinblick auf ihre Höhe, Durchmesser und Widerstandsfestigkeit
gegen die niedrigen Temperaturen ausgeführt.




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Auf Grund der erzielten Ergebnisse kann man folgende Schlussfolgerungen
ziehen:


1. Die ein- und zweijährigen Pflanzen von dem Samen der Edelkastanie (Marone)
sind im Durchschnitt um 2,2 bzw. 2,4 cm höher als diejenigen von dem Samen
der unkultivierten Edelkastanie.
2. Der Unterschied im Durchmesser ist unbedeutend. Bei den einjährigen Pflanzen
beträgt der Unterschied 0,02 bei den zweijährigen 0,08 cm zu Gunsten der Pflanzen
aus dem Samen der unkultivierten Edelkastanie.
3. Alle Pflanzen von den beiden Sorten haben sich als frosthart bis zu der Temperatur
von —11° C erwiesen.
4. Die Pflanzen von dem Samen der Edelkastanie sind ihrer Entwicklung nach
für Selbstunterlage völlig geeignet.
0 KONSTRUKCIJI JEDNOULAZNIH TABLICA — TARIFA — POMOĆU
LOGARITAMSKOG PAPIRA


Ing. B. Emrović


F
F
unkcionalna ovisnost drvne mase i prsnog promjera može se približno
dati jednadžbom oblika
M´= a d» (1)


iz čega se logaritmiranjem dobije


log M = log a + h log d (2)


Pomoću formula (1) (2) konstruirao je u posljednje vrijeme Stoffels1
tarife za bor u Holandiji. Iznos parametra b kretao se kod tih holandskih
sastojina običnog bora oko 2,2 s vrlo malim rasipanjem, tako da se može
uzeti kao konstantan. Iznos parametra a bio je različiti te je ovisio o bonitetu
i ostalim karakteristikama sastojine. Stoffels je ustanovio, da je iznos parametra
a u vrlo dobroj korelaciji sa srednjim sastojinskim prsnim promjerom
i srednjom sastojinskom visinom, te je na tom principu izradio tarife i pomoćne
tablice za izbor broja tarife.


Jednadžba (2) ima oblik pravca u logaritamskom koordinatnom sistemu.
Prema tome logaritamski papir može se upotrebiti za konstrukciju jednoulaznih
tablica grafičkim načinom, jer na takvom papiru drvnogromadna
linija ima oblik pravca. Nanese li se na logaritamski papir serija nekih tarifa
kao na pr. 20 tarifa Alganovih ili Schaefferovih (vidi Klepac2), dobit
će se 20 gotovo paralelnih linija, a to znači, da je parametar b u jednadžbi


(2) približno konstantan. Prema tome dovoljno je ustanoviti veličinu parametra
b (t. j . nagib pravca na logaritamskom papiru) samo kod jedne
sastojine.
Kod izrade lokalnih tarifa za jedan određeni kompleks, koji je slične
strukture i jednakog uzgojnog oblika, dovoljno je izabrati samo jednu prosječnu
sastojinu, u njoj oboriti modema stabla i ustanoviti metodom sekcioniranja
drvne mase tih modelnih stabala.*


* Kod izbora modelnih stabala treba postupiti tako, da se izbjegne subjektivni
utjecaj.