DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
9. M i 1 o j k o v i ć T. D.: Istraživanje oblika i zapremine belog jasena u ravnom Sremu, Gl. šum. fak. Beograd 1953, str. 127—194. 10. Beni ć R.: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena (Fr. angustifolia Vahl), Zagreb 1953 (disertacija). 11 » * * Selecting Ash by Inspection, F. P. R. L. leaflet No 37, May 1944. THE POSSIBILITY OF ESTIMATION OF THE BROWN HEART RATE IN THE STEM OF FIELD ASH (FRAXINUS ANGUSTIFOLIA VAHL). Investigations made by the author (see literature cited no. 10) showed that the surface area of sapwood on the stem cross-section of Field Ash increases with the volume of the space occupied by the tree crown. The surface area of sapwood occurring on the stem cross-section at 2.40 m above the ground is the function of the crown volume. This functional interdependence in dominant trees of Field Ash grown on the site class I in the lowland forests near the river Sava at Lipovljani (forest district of Forestry Faculty of Zagreb University) is given by the following equation: Pb = 14.339 . V0-6725855 m 2 (Pb = surface area of sapwood on the stem cross-section of 2.40 m above the ground. Vk = volume of the crown in m:i). On the basis of this functional interdependence the author prepared the Tables for estimation of the brown heart ratio, which might be useful in the evaluation of standing trees of Field Ash (see Tables 2 and 3, and Figure 7, 8) in the forest area of Lipovljani. PRILOG POZNAVANJU UZGOJA BILJAKA IZ PLODA PITOMOG KESTENA I MARUNA Ing. Boris Regent Općenito Pitomi kesten (Castanea sativa _ Mili.) je poznata mediteranska vrsta drveća. Negri (6) ga uvrštava u istočnomediteranske vrste. Od prirode ili umjetno proširen dolazi i kod nas. O njegovom rasprostranjenju u Jugoslaviji detaljnije je pisao Anić (1). Na području hrvatske Istre pitomog kestena imade i na otoku Cresu kod sela Niska i nešto kod Sv. Nedelje kraj Labina. Pitomi kesten ima mnogo kultiviranih rasa (3, 7). Najpoznatiji je marun, koji se pored ostaloga odlikuje ukusnim i krupnim plodom. Za razliku od nekultiviranog pitomog kestena marun je izričita voćka, njega se cijepi na podlogu pitomog kestena. Glavni produkt stabla-maruna je plod-marun. Veći dio kestenika Liburnije u užem smislu (Veprinština, Lovranština) čine upravo maruni, koji tamošnjem pučanstvu odbacuju lijepu korist i za nj predstavljaju znatnu ekonomsku vrijednost. Obzirom na mnogobrojne koristi, koje daju pitomi kesten i njegovi varieteti, ako se valjano uzgajaju i njeguju, zaslužuju te vrste svestrano proučavanje i propagiranje. Tako je još 1771 godine Fortis (4) isticao vrijednost pitomog kestena za siromašne islojeve pučanstva otoka Cresa i zalagao se za unošenje te vrsti na pomenuti otok. U posljednjih 30—40 godina, iz dosada naučno neutvrđenih uzroka, uvelike propadaju u Liburniji i mlada i srednjedobna i starija stabla, kako nekultiviranog pitomog kestena, tako i maruna. Njezi, obnovi i proširenju kestenika i marunika u Liburniji i ostaloj Istri ne posvećuje se skoro nikakva pažnja, jednako kao i u drugim dijelovima naše zemlje (2). |