DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
tablica 2 odnosno si. 7., a na temelju dimenzije krošnje, očita se njezin odgovarajući volumen. Uz pomoć volumena i veličine prsnog promjera stabla mjerenog sa korom u tablici 3 odnosno na si. 8., očita se vjerojatno učešće srži u promjeru debla na presjeku u visini 2,40 m iznad tla. Naglasili smo vjerojatno učešće iz razloga, što se ono u naravi ne će uvijek točno poklapati sa onim procijenjenim pomoću tablica. Naime površina bijeli je funkcija veličine asimilacionog aparata, t. j . količine lišća. Ova je uglavnom proporcionalna sa veličinom krošnje no ovisi i o drugim činiocima, kao što je gustoća krošnje i dr. Ipak uzevši u obzir, da je za praktične svrhe dovoljno ustanoviti samo granice u kojima se učešće srži kreće (furnirski trupci i trupci za kladarke do 33%, trupci A do 50%) rezultati će uglavnom zadovoljavati kod procjenjivanja kakvoće jasenovine u dubećem stanju. Napominjemo ponovno, da su tablice sastavljene na temelju istraživanja, koja su provedena u Lipovljanima i to samo na stablima dominantnog razreda i uzraslim na staništu I. boniteta. Prema tome one imaju manje više lokalni karakter. Tek provjeravanjem u praksi moći će se vidjeti, da li bi se one i uz koje korekcije mogle upotrijebiti i na drugim područjima, a isto tako i sa kojom točnošću će raditi u Lipovljanima. Zaključak Svijesni smo toga, da ovaj prikaz predstavlja samo pokušaj, da se na temelju domaćih istraživanja izrade pomoćne tablice za procjenu kakvoće jasenovine. U koliko smo u tome uspjeli pokazati će tek njihova primjena u praksi. No ipak provedena istraživanja su nedvojbeno pokazala, da za kakvoću jasenovine razvijenost krošnje ima veliko značenje. Razvijenost krošnje ovisi pak o postupanju sa sastojinom tokom njezinom rasta. Uzgajajući stabla velike i dobro razvijene krošnje u svakom slučaju postoji vjerojatnost, da ćemo proizvesti i kvalitetno drvo, t. j . drvo širokih godova (ovi se cijene kod jasenovine) i sa malim učešćem srževine. Poznata je, naime, stvar, da jasenova stabla sa livada i čistina daju bolje drvo nego stabla uzgojena u sastojinama. U Engleskoj se smatra, da kvalitetnu jasenovinu mogu dati samo stabla dobro razvijene i zdrave krošnje, koja zauzima najmanje jednu polovinu visine stabla (11). Uzgajanjem stabala zdrave i dobro razvijene krošnje proizvesti ćemo kvalitetnije Sortimente. Time ćemo postići bolji uspjeh gospodarenja, jer ćemo postići višu cijenu proizvodene drvne mase na panju. LITERATURA: 1. Jank e G.: Eschenholz zu Ski, CM. f. đ. g. Forstw. 1911, str. 558—585. 2. Armstron g F. H.: The Mechanical Properties of »Black-Heart« Ash Wood; Qw. Jour, of For. 1936 (separat). 3. BamfordK . F.—Van Res t E. D.: The Relationship between Chemical Composition and Mechanical Strenght in Wood of English Ash, Biochemical Jour. 1936, str. 1849—1854. 4. O b e r 1 i H.« Einige Untersuchungen über braunen Kern der Esche, Schw. 2. f. F., 1937, str. 274—276. 5. K o 11 m a n n F., Die Esche und ihr Holz, Berlin 1941. 6. U g r en o vi c A.: Tehnologija drveta, Zagreb 1950. 7. Kollman n F.: Technologie des Holzes und Holzwerkstoffe L, Berlin 1951. 8. Fukare k F.: Poljski jasen (Fr. angustifolia Vahl) njegove osobine, rasprostranjenje i šumarsko značenje, Zagreb 1952 (disertacija). |