DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 78 AUGUST GODINA 1954 INTENZITET KLIJAVOSTI KAO EFEKTIVNA VRIJEDNOST PROKLIJALIH SJEMENA (Svršetak) Ing. Sarnavka Roman Intenzitet klijavosti sa gledišta tehničke mehanike D D o zaključka o intenzitetu klijavosti došli smo induktivnim putem polazeći od broja zrna proklijalih u izvjesnom vremenu i od srednjeg- vremena klijanja za isti period vremena. Bi li se to pitanje moglo rasvijetliti sa nekog drugog stanovišta? Ako bi nam to uspjelo, dobili bismo tim i realnu potvrdu o ispravnosti izvedenih zaključaka. Takvo smo stanovište pronašli. Do istih rezultata, do kojih smo došli induktivnim putem može se, naime, doći i na osnovu općih zakona tehničke mehanike, odnosno po zakonima i pravilima statike, — dakle posve drugim putem. Ako na pravac nanesemo dane mirovanja i klijanja sjemena od početka do kraja trajanja analize, i u dane, kada je koje sjeme proklijalo, nanesemo okomito na taj pravac količinu proklijalih zrna po broju, dobićemo jasnu sliku o cijelom toku klijanja, t. j . i po broju proklijalih zrna i po vremenu, kada je koji broj zrna proklijao. Radi lakše i bržeg pregleda ograničimo vrijeme razmatranja na trećinu vremena trajanja analize, kao kod određivanja »energije klijanja«, ili na još kraći spacij vremena! Zamislimo sada, da količine sjemena izražene brojem zrna djeluju kao sile, i da dani predočuju udaljenosti tih sila od kraja odabranog vremena razmatranja. Pitanje je sada kako djeluju sve te sile izražene brojem proklijalih zrna zajedno do kraja vremena razmatranja? Drugim riječima, kolika je rezultanta tih sila, koji joj je smjer i gdje zahvaća? — Taj se zadatak može po statici grafički riješiti vektor-poligonom i verižnim poligonom, a i računskim putem. Po grafostatici konstruira se najprije vektorpoligo n nižući sve zadane sile jednu na drugu. Sile su, kako smo gore uzeli, količine zrna proklijalih u pojedine dane. Budući da su sve zadane sile među sobom paralelne, podudara se završna linija vektorpoligona sa samim silama, tako da od vektorpoligona nastaje vektorski pravac. Završna se linija vektorpoligona izjednačuje dakle sa algebarskom sumom sila. Tako smo samim vektorpoligonom, jer su sile paralelne, već dobili i veličinu rezultante, koja je jednaka zbroju pojedinih sila, dakle u našem slučaju ukupnom broju proklijalih zrna, a osim toga i njezin smjer. |