DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 23 <-- 23 --> PDF |
PROCJENA UČEŠĆA OBOJENE SRŽI U DUBEĆEM DEBLU POLJSKOG JASENA (Fr. angustifolia Vahl) Dr. mg. Roko Benić Uvod P P oljski jasen (Fr. angustifolia Vahl) domaća je vrsta drveta. Raširen je u nizinskim poplavnim šumama Panonske nizine (8). On tamo dolazi bilo u čistim sastojinama (na terenima koji su duže vremena izvrgnuti poplavnoj vodi) bilo u mješovitim sastojinama lužnjaka, jasena i brijesta (na sušnim terenima). Prema približnim procjenama (10) površina koju zauzima jasen, u čistim i mješovitim sastojinama poriječja Save, Drave, Dunava i njihovih pritoka iznosi oko 54.000 ha. Od te površine na NR Hrvatsku opada oko 33.00 ha. Uglavnom se tu radi o poljskom, a samo u manjoj mjeri o običnom jasenu. Poljski jasen dobiva danas sve veće značenje u mješovitim nizinskim šumama. Učešće jasena u ovim šumama sve više raste s jedne strane radi sušenja brijesta, a s druge strane, što se on širi prirodnim putem na sjecištima, koja nisu dobro naplođena žirom. Radi primjera navodimo da se u nizinskim posavskim šumama fakultetske šumarije u Lipovljanima učešće jasena penje na 33%. Njegovo značenje za šumsku privredu dolazi do izražaja, kada uzmemo u obzir količinu jasenovine koja se siječe u nizinskim šumama. Prema približnim podacima prosječna godišnja proizvodnja tehničke oblovine iznosila je u periodu 1947—1953 oko 50.000 m3. Od ukupno izrađene količine tehničke oblovine u inizinskim šumama šumarije Lipovljani u godini 1953 otpalo je na jasenovinu oko 30%. Poljski jasen spada u domaće brzo rastuće vrste drveća. U razmjerno niskoj ophodnji (80 do 100 g.) on producira deblovinu sposobnu za izradu furnirskih trupaca i trupaca za piljenje. Doduše, danas ne postoji naročita potražnja za jasenovom furnirskom oblovinom i pilanskim trupcima, jer niti jasenov furnir nit piljena građa nisu naročito tražen artikal na svjetskom tržištu. No imajući u vidu sve veću oskudicu drveta, smatramo da će potražnja za jasenovinom u budućnosti biti veća. Ona će se upotrebljavati i za one svrhe, gdje danas ne dolazi u obzir. Primjera radi navodimo da rudnici već danas upotrebljavaju jasenovo rudničko drvo iako postojeći standardi ne poznaju jasenovo rudničko drvo. Problematika Iz jasenovine izrađuju se danas slijedeći sortimenti oblovine: trupci za furnir kakvoće F, trupci za pilansku preradu kakvoće A i B (a prema prijedlogu novih standarda i kakvoće K), obla kolarska građa i rudničko drvo. šumarije danas uglavnom ne vrše same izradu gotovih sortimenata u šumi nego prodaju stojeća stabla na panju. Izradu vrše samo ukoliko prodaja na panju poduzećima drvne industrije nije uspjela i ukoliko se radi o prorednim i sanitarnim sječama. Bez obzira da li šumarija vrši prodaju na panju ili sama vrši izradu sortimenata oblovine važan problem za nju — kao prodavaoca — i za drvnu industriju — kao kupca drveta na panju * Autor pridržava isključivo pravo reproduscije tablica. Preštampavanje se može vršiti samo po prethodnom odobrenju autora. / 365 i |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— je pitanje procjene količine i kakvoće sortimenata, koji će se izraditi iz drvne mase na panju. 0 količini i kakvoći sortimenata, koje će sječina dati, ovisi visina cijene drveta na panju (šumska taksa) koju šumarstvo može postići prodajom. Dobra i stručno provedena procjena na panju daje realne elemente za kalkulaciju, kako za prodavaoca tako i za kupca. Kvantitativna procjena drvne mase na panju nije komplicirana. Za nju postoje mnoge tablice. Teže. je pitanje kvalitativne procjene t. j . procjene debla na Sortimente. Okularnom procjenom može se samo u izvjesnoj mjeri na temelju vanjskog izgleda debla ustanoviti učešće sortimenata. No kakvoća jasenovih trupaca uz vanjske karakteristike trupca ovisi i o učešću srži na tanjem kraju trupca. Poznata je stvar da je to učešće srži u deblu jasena vrlo različito. Bijel je jednom vrlo široka, a drugi puta uska te je i učešće srži kod trupaca istih dimenzija vrlo različito. SI. 1. Čista sastojina poljskog- jasena (Šumarija Lipovljani. Gosp. jed. Posavska šuma, odjel 118). (Orig.) U pogledu učešća srži na tanjem kraju trupca naši propisi i prijedlog novih standarda donose slijedeće: Trupci za oplaticu (furnir) kakvoće F dozvoljava se: Smeđe jezgra do 33% promjera; kod smeđeg jasena smeđa jezgra (neprava siž) mora zauzimati najmanje 80% promjera. Trupci za piljenje kakvoće K dozvoljava se: Zdrava smeđa jezgra do 33% promjera. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 25 <-- 25 --> PDF |
PBM Srz poijskoo jasena ßmrwus aogusiifoi/đ MM tJiž, ´Jomrtc? s/iz - praw´faa MS, JŠMgđasfc? ,sfL -poče zxs/ M?) fah tor. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Snz polishog iasena ´ aopush/b/ia im/2f. a 20/7? ođ f/<2) Sli. 7amr/a mo/a oeo/r/cr;a srz SI2. S´/vedo mo/a atSMhcht? sr ftKt>Uif &%} (S, k?/ma ye/$a zwezobsh J/. "i. 7a/r?oo ye//$o e&scertfr/coo |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Trupci za piljenje kakvoće AZdrava smeđa jezgra do 50% promjera. dozvoljava se: Trupci za piljenje kakvoće BZdrava smeđa jezgra neograničeno. dozvoljava se: Od jasenove kolarske građe praksa zahtijeva bijelu boju. Na kakvoću rudničkog drveta učešće zdrave smeđe srži nema nikakvog utjecaja. Jedan je od najtežih zadataka koji se postavljaju stručnjaku kod procjene jasenovine na panju, kako će ustanoviti učešće srži. To je naročito važno, jer su velike razlike u prodajnoj cijeni sortimenata razne kakvoće. Radi primjera navodimo da je odnos cijene furnirskih trupaca kakvoće F prema cijeni trupaca za piljenje kakvoće A i B kod prodaja fco vagon za izrađene trupce u šumariji Lipovljani u godini 1952/53 iznosio: F : A : B = = 2,8 : 1,8 : 1. Procjenitelji se u praksi obično oslanjaju na svoje iskustvo kod izrade jasenovine u raznim šumskim predjelima. No iz prakse znademo da to iskustvo često zakaže. Naime u sastojinama, koje su bile poznate sa bijele jasenovine, nalazimo stabla sa velikim učešćem srži i obratno. Radi toga se kod procjene na panju dešavaju velike greške. To stvara osjećaj nesigurnosti kod procjenitelja i kod kupca. Rezultat ove nesigurnosti očituje se u visini prodajne cijene na panju (šumske takse), koja se postiže prodajom. Obzirom na to i obzirom na uvriježeno mišljenje da je osržena jasenovina slabije kakvoće, postavio se u praksi problem istraživanja jasenove srži. Problem kakvoće osržene jasenovine dosta je istraživan. Navodimo samo neka istraživanja. Prva istraživanja te vrste proveo je Jank a (1). Osim toga njime su se bavili Armstrong (2), Bamford i Van Res t (3) i Ko 11 man n (5, 7) te kod nas autor (10). Sva ova istraživanja izuzev Jankina pokazala su da nema uočljivih razlika među tehničkim svojstvima osržene i neosržene jasenovine. Problem učešća srži u deblu jasena je malo istražen. Učešće srži u trupcima običnog jasena proučavao je Oberl i (4). U novije vrijeme učešćem obojene srži u deblu poljskog jasena kod nas bavio se je autor (10). U ovom prikazu pokušat ćemo na temelju tih istraživanja ukazati na neke mogućnosti procjene učešća obojene srži u deblu poljskog jasena. Naši izvodi do kojih smo došli, vrijede doduše samo za područje nizinskih posavskih šuma fakultetske šumarije Lipovljani, ali oni mogu biti poticaj za daljnja straživanja u tome smislu i za druga šumska područja. Odnos između volumena krošnje stabla i površine bijeli Istraživanja, koja smo proveli i koja su prikazana u drugoj raspravi (10) pokazala su, da je učešće srži u jasenovom deblu vrlo varijabilna veličina. Ono se mijenja od jednog do drugog presjeka debla. Najmanji je promjer srži na panju; zatim on raste do izvjesne visine u deblu i na kraju prema vrhu debla opada (vidi na si. 2). Istraživanja su nadalje pokazala, da postoji pravilnost u smjenjivanju površine bijeli na presjecima debla od panja prema vrhu debla. Ta pravilnost postoji kod svih stabala bez razlike. Isto tako opažanja su pokazala da postoji izvjesna veza između veličine krošnje debla i površine bijeli. Pravilnost smjenjivanja površine bijeli u 369 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 28 <-- 28 --> PDF |
SI. 2. Raspored srži u longitudinalnom presjeku debla polskog jasena. (Benić) presjecima debla od panja prema vrhu kao i paralelnost, koja se pojavljuje između veličine krošnje i površine bijeli na raznim presjecima debla dali su povod da se ovisnost površine bijeli na presjeku debla u visini 2,40 m iznad tla i veličine krošnje debla detaljnije istraži. Provedena istraživanja |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 29 <-- 29 --> PDF |
371 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 30 <-- 30 --> PDF |
i obračuni pokazali su, da se taj odnos za stabla poljskog jasena izrasla na staništu I. boniteta u nizinskim posavskim šumama šumarije Lipovljani može izraziti jednadžbom vršne parabole: Pb = 14,339 V06 725855 cm2 (1> prsni promjer SI. 5. Veličina krošnje i površina bijeli napresjeku debla u visini 2,40 m iznad tla kod; stabala raznih prsnih promjera. (Orig. a» Odnos između volumena < krošnje i površine bijeli no presje-^ 0 ´ ku debla u visim 2´*Om iznad tla «s 77 M. ,rVmziiss Pb = 1ltS39.Vk too loe 800 lOOO ms Volumen krošnje SI. 6. Površina bijeli na presjeku debla poljskog jasena u visini 2,40 m iznad tla kao* funkcija volumena krošnje stabla. (Benić) |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 31 <-- 31 --> PDF |
V = volumen prostora (m3, što ga zauzima krošnja obračunat uz pretpostavku da krošnja ima oblik rotacionog elipsoida; Pb = površina bijeli na presjeku debla u visini 2,40 m iznad tla). Volumen prostora, što ga zauzima krošnja, obračunat je po formuli: Odnos između volumena krošnje i površine bijeli prikazali smo na si. 6. Primjena rezultata istraživanja kod procjene kakvoće jasenove oblovine u budeć stanju Zakonitost odnosa između volumena krošnje i površine bijeli na presjeku debla u visini 2,40 m iznad tla može se korisno upotrijebiti kod procjenjivanja kakvoće jasenove oblovine u dubećem stanju. Poznavajući površinu bijeli, koja odgovara krošnji izvjesnog volumena, možemo za pojedine promjere debla u prsnoj visini ustanoviti odgovarajuće učešće srži na presjeku debla u visini 2,40 m iznad tla. Za presjek debla u visini 2,40 m iznad tla odlučili smo se, jer ta visina iznad tla odgovara prosječnoj dužini prvog trupca (najmanja dužina furnirskog trupca je 2.00 m). Za praktičnu primjenu rezultata istraživanja potrebno je ustanoviti odnos, koji postoji između promjera stabla u prsnoj visini mjerenog sa korom i promjera debla u visini 2,40 iznad tla mjereno bez kore. Naša istraživanja (10) su pokazala da između prsnog promjera bez kore i promjera debla u visini 2,40 m iznad tla bez kore postoji linearni odnos y = 0,915 x —0,13 ... . cm (3) (x = promjer debla bez kore u prsnoj visini, y = promjer debla bez kore u visini 2,40 m iznad tla). Istraživanja, koja je u Lipovljanima provodio Plavšić* te ona koja je u Sremu proveo Milojković (9) pokazala su, da debljina kore debla u prsnoj Tablica 1. Promjer debla u prsnoj visini (sa 25,0 30,0 35,0 40,0 45,0 50,0 55,0 60,0 65,0 70,0 korom) cm Debljina kore cm 1,8 2,0 2,3 2,5 2,8 3,0 3,2 8,5 3,S 4,0 Promjerprsnojkore) debla u visini (bez cm 23,2 28,0 32,7 37,5 42,2 47,0 51,7 56,5 61,2 66,0 Promjer debla u visini 2,40 m Stvarni 21,1 25,5 29,8 34,2 38,5 42,9 47,2 51,6 55,9 60,3 iznad tla (bez kore) cm Zaokruž. 21,0 25,5 30,0 34,0 38,5 43,0 47,0 52,0 56,0 60,5 * Prof. Dr. M. Plavšiću zahvaljujem se na podacima o debljini kore. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 32 <-- 32 --> PDF |
visini raste sa veličinom prsnog promjera. Na temelju zaokruženih debljina kore za debla pojedinih promjera prema istraživanjima navedenih istraživača i odnosa u formuli (3). obračunali smo u tablici 1. promjere bez kore na presjeku debla u visini 2,40 m iznad tla. Ove promjere smo za praktične ciljeve zaokružili na V2 cm. Važna veličina za obračun površine bijeli na presjeku debla poljskog jasena u visini 2,40 m iznad tla je, kako smo to već rekli, volumen prostora, što ga zauzima krošnja. Ovaj volumen smo obračunali na temelju prosječ- Sl. 7. Volumen krošnje kao funkcija njezinog promjera i visina. (Orig.) |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 33 <-- 33 --> PDF |
nog promjera krošnje i njezine dužine. Prosječni promjer krošnje možemo procijeniti mjereći dva unakrsna promjera krošnje u smjerovima sjever-jug, istok-zapad na projekciji krošnje, odnosno mjereći radiuse projekcije krošnje u smjerovima sjever, jug, istok, zapad od debla. Dužinu krošnje predstavlja dužina od prvih zdravih grana (izuzimajući eventualne živice — lastare) do vrha stabla. Napominjemo da volumen prostora, što ga zauzima krošnja, obračunat na način kako smo izložili, predstavlja manje više faktor nego stvarni volumen toga prostora. On pokazuje razvijenost krošnje. Na temelju promjera i dužine krošnje primjenom formule (2) obračunali smo za razne promjere i visine krošanja njihove volumene. Obračunatevolumene iskazali smo u tablici (2) i na si. 7. SI. 8. Učešće srži u promjeru debla na visini 2,40 m iznad tla kao funkcija veličine prsnog promjera i volumena krošnje. (Orig.) |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Imajući u vidu odnos između razvijenosti krošnje i površine bijeli na presjeku debla u visini 2,40 m iznad tla, prikazali smo u tablici (3) te na si. 8. vjerojatno učešće srži na tome presjeku debla. To učešće donijeli smo za prsne promjere debla sa korom. Tablice 2 i 3 te grafikoni na si. 7. i 8. mogu se vrlo jednostavno primijeniti kod procjene učešća srži u dubećem stanju. Iz podataka, koje daje Tablica 6r.Z JBužino krošnje ..../» 1*1 ti; 4 s e 7 8 9 10 11 12 13 1415 16 17 ti 19 20 ^ 0 m Volumen krošnje m* 3oo 19 24 28 33 38 42 >>7 52 57 61 66 71 75 80 85 9o 94 3 So 26 32 38 45 51 58 64 7* 77 83 90 96 103 10g 115 122 12S 4oo 3 4 «2 50 59 67 75 S4 92 101 109 117 126 134 142 151 1Sg 168 k´sa 42 53 64 74 85 95 106 117 127 138 148 159 i/o 180 191 201 212 S-oo 52 65 79 92 105 118 131 144 157 17o 183 196 209 223 236 249 262 Sso 63 79 95 111 127 143 158 17* 19o 206 222 238 253 269 285 3o1 317 6*oo 75 94 113 132 151 170 188 207 226 245 264 283 3 02 320 319 358 377 6So 88 tu 133 155 177 199 221 243 265 288 31 o 332 354 3f6 398 42o 442 fr.´ <0 ?. oo I03 128 154 180 205 231 257 282 3o8 334 359 385 411 436 462 4«7 513 <» 7-So ne Ihj 177 2oh 236 265 295 324 353 383 4/2 442 471 Sol 53 0 56o 5&9 si 80 0 m 168 2o1 235 268 302 335 369 4o2 436 469 503 536 570 6o3 6S7 67o 8So 15-1 189 227 265 3o3 340 378 4/6 454 492 53o 567 60S 693 681 719 757 0 9 oo 17o 212 254 29J 339 382 424 467 5og 55/ 594 636 679 721 763 806 848 C 9So 189 236 284 331 378 425 473 5}0 56y 614 662 7o9 756 803 SS1 898 945 rt-oo 203 262 314 367 A19 471 52u 576 628 681 733 785 538 890 9U2 995 101,7 rtoo 255 31? 380 443 507 5/0 634 697 76o 824 887 95o I014 1077 1140 12o4 126/ *2oo 3o2 377 452 528 603 679 754 829 Sos 98o 1056 1131 I2O6 1282 1357 1433 15oB 13´OO 354 442 53/ 619 7o8 796 885 $73 1062 1150 1239 1327 1416 1504 1593 IbBi 1T7o 14--00 411 513 616 718 821 924 1026 H29 1232 1334 1427 1559 ´642 1745 18*7 19SO 2°S3 fS´OO ^71 589 7o? 825 942 1o6o 1178 12S6 1411, 1532 1649 1J67 1885 2oo3 2121 2238 3S36 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 35 <-- 35 --> PDF |
377 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
tablica 2 odnosno si. 7., a na temelju dimenzije krošnje, očita se njezin odgovarajući volumen. Uz pomoć volumena i veličine prsnog promjera stabla mjerenog sa korom u tablici 3 odnosno na si. 8., očita se vjerojatno učešće srži u promjeru debla na presjeku u visini 2,40 m iznad tla. Naglasili smo vjerojatno učešće iz razloga, što se ono u naravi ne će uvijek točno poklapati sa onim procijenjenim pomoću tablica. Naime površina bijeli je funkcija veličine asimilacionog aparata, t. j . količine lišća. Ova je uglavnom proporcionalna sa veličinom krošnje no ovisi i o drugim činiocima, kao što je gustoća krošnje i dr. Ipak uzevši u obzir, da je za praktične svrhe dovoljno ustanoviti samo granice u kojima se učešće srži kreće (furnirski trupci i trupci za kladarke do 33%, trupci A do 50%) rezultati će uglavnom zadovoljavati kod procjenjivanja kakvoće jasenovine u dubećem stanju. Napominjemo ponovno, da su tablice sastavljene na temelju istraživanja, koja su provedena u Lipovljanima i to samo na stablima dominantnog razreda i uzraslim na staništu I. boniteta. Prema tome one imaju manje više lokalni karakter. Tek provjeravanjem u praksi moći će se vidjeti, da li bi se one i uz koje korekcije mogle upotrijebiti i na drugim područjima, a isto tako i sa kojom točnošću će raditi u Lipovljanima. Zaključak Svijesni smo toga, da ovaj prikaz predstavlja samo pokušaj, da se na temelju domaćih istraživanja izrade pomoćne tablice za procjenu kakvoće jasenovine. U koliko smo u tome uspjeli pokazati će tek njihova primjena u praksi. No ipak provedena istraživanja su nedvojbeno pokazala, da za kakvoću jasenovine razvijenost krošnje ima veliko značenje. Razvijenost krošnje ovisi pak o postupanju sa sastojinom tokom njezinom rasta. Uzgajajući stabla velike i dobro razvijene krošnje u svakom slučaju postoji vjerojatnost, da ćemo proizvesti i kvalitetno drvo, t. j . drvo širokih godova (ovi se cijene kod jasenovine) i sa malim učešćem srževine. Poznata je, naime, stvar, da jasenova stabla sa livada i čistina daju bolje drvo nego stabla uzgojena u sastojinama. U Engleskoj se smatra, da kvalitetnu jasenovinu mogu dati samo stabla dobro razvijene i zdrave krošnje, koja zauzima najmanje jednu polovinu visine stabla (11). Uzgajanjem stabala zdrave i dobro razvijene krošnje proizvesti ćemo kvalitetnije Sortimente. Time ćemo postići bolji uspjeh gospodarenja, jer ćemo postići višu cijenu proizvodene drvne mase na panju. LITERATURA: 1. Jank e G.: Eschenholz zu Ski, CM. f. đ. g. Forstw. 1911, str. 558—585. 2. Armstron g F. H.: The Mechanical Properties of »Black-Heart« Ash Wood; Qw. Jour, of For. 1936 (separat). 3. BamfordK . F.—Van Res t E. D.: The Relationship between Chemical Composition and Mechanical Strenght in Wood of English Ash, Biochemical Jour. 1936, str. 1849—1854. 4. O b e r 1 i H.« Einige Untersuchungen über braunen Kern der Esche, Schw. 2. f. F., 1937, str. 274—276. 5. K o 11 m a n n F., Die Esche und ihr Holz, Berlin 1941. 6. U g r en o vi c A.: Tehnologija drveta, Zagreb 1950. 7. Kollman n F.: Technologie des Holzes und Holzwerkstoffe L, Berlin 1951. 8. Fukare k F.: Poljski jasen (Fr. angustifolia Vahl) njegove osobine, rasprostranjenje i šumarsko značenje, Zagreb 1952 (disertacija). |
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
9. M i 1 o j k o v i ć T. D.: Istraživanje oblika i zapremine belog jasena u ravnom Sremu, Gl. šum. fak. Beograd 1953, str. 127—194. 10. Beni ć R.: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena (Fr. angustifolia Vahl), Zagreb 1953 (disertacija). 11 » * * Selecting Ash by Inspection, F. P. R. L. leaflet No 37, May 1944. THE POSSIBILITY OF ESTIMATION OF THE BROWN HEART RATE IN THE STEM OF FIELD ASH (FRAXINUS ANGUSTIFOLIA VAHL). Investigations made by the author (see literature cited no. 10) showed that the surface area of sapwood on the stem cross-section of Field Ash increases with the volume of the space occupied by the tree crown. The surface area of sapwood occurring on the stem cross-section at 2.40 m above the ground is the function of the crown volume. This functional interdependence in dominant trees of Field Ash grown on the site class I in the lowland forests near the river Sava at Lipovljani (forest district of Forestry Faculty of Zagreb University) is given by the following equation: Pb = 14.339 . V0-6725855 m 2 (Pb = surface area of sapwood on the stem cross-section of 2.40 m above the ground. Vk = volume of the crown in m:i). On the basis of this functional interdependence the author prepared the Tables for estimation of the brown heart ratio, which might be useful in the evaluation of standing trees of Field Ash (see Tables 2 and 3, and Figure 7, 8) in the forest area of Lipovljani. PRILOG POZNAVANJU UZGOJA BILJAKA IZ PLODA PITOMOG KESTENA I MARUNA Ing. Boris Regent Općenito Pitomi kesten (Castanea sativa _ Mili.) je poznata mediteranska vrsta drveća. Negri (6) ga uvrštava u istočnomediteranske vrste. Od prirode ili umjetno proširen dolazi i kod nas. O njegovom rasprostranjenju u Jugoslaviji detaljnije je pisao Anić (1). Na području hrvatske Istre pitomog kestena imade i na otoku Cresu kod sela Niska i nešto kod Sv. Nedelje kraj Labina. Pitomi kesten ima mnogo kultiviranih rasa (3, 7). Najpoznatiji je marun, koji se pored ostaloga odlikuje ukusnim i krupnim plodom. Za razliku od nekultiviranog pitomog kestena marun je izričita voćka, njega se cijepi na podlogu pitomog kestena. Glavni produkt stabla-maruna je plod-marun. Veći dio kestenika Liburnije u užem smislu (Veprinština, Lovranština) čine upravo maruni, koji tamošnjem pučanstvu odbacuju lijepu korist i za nj predstavljaju znatnu ekonomsku vrijednost. Obzirom na mnogobrojne koristi, koje daju pitomi kesten i njegovi varieteti, ako se valjano uzgajaju i njeguju, zaslužuju te vrste svestrano proučavanje i propagiranje. Tako je još 1771 godine Fortis (4) isticao vrijednost pitomog kestena za siromašne islojeve pučanstva otoka Cresa i zalagao se za unošenje te vrsti na pomenuti otok. U posljednjih 30—40 godina, iz dosada naučno neutvrđenih uzroka, uvelike propadaju u Liburniji i mlada i srednjedobna i starija stabla, kako nekultiviranog pitomog kestena, tako i maruna. Njezi, obnovi i proširenju kestenika i marunika u Liburniji i ostaloj Istri ne posvećuje se skoro nikakva pažnja, jednako kao i u drugim dijelovima naše zemlje (2). |