DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 17     <-- 17 -->        PDF

slučaju klijaju zrna zapravo samo dva dana, jer smo kao uslov postavili,,
da na početku dana stavljanja zrna u klijalo ne proklija nijedno zrno (varijacije
treće klase).


Mišljenja sam, da nisu potrebna nikakva daljnja objašnjenja, jer grafikoni
veoma jasno govore, da su intenziteti klijavosti statički
momenti, i da su zavisni od broja proklijalih
zrna i od dana, kada su proklijala, dakle ne san\o od
broja proklijalih zrna nego i od strukture toka klijanja
. A to smo primjenom statičkog računa i htjeli pokazati.


Završna razmatranja


Ni klijavost sjemena, bilo na koncu analize, bilo u nekom kraćem
razmaku vremena, ni srednje vrijeme mirovanja, odnosno srednje vrijeme
klijanja sjemena, ne daju nam sami po sebi, kako je gore obrazloženo,
matematski pravilan izraz za učin klijanja, za efektivnu vrijednost klijanja,
t. j . ne daju nam pravilan izraz za ocjenu vrijednosti sjemena. Broj
u bilo koje vrijeme proklijalih zrna, dakle procenat klijavosti za to vrijeme,
kao i raspored tih zrna, po kome su u koji dan zrna proklijala, dakle struktura
toka klijanja, ili srednje vrijeme klijanja samo su osnovni faktori za
određivanje učina klijanja, koji zajedno moraju doći do izražaja u jednoj
veličini, da bi kvaliteta nekog sjemena bila potpuno i pravilno određena.
Ta je veličina intenzitet klijavosti, koji bi mogli nazvati i momentom
klijanja. U njemu, kao u produktu klijavosti sjemena i
srednjeg vremena klijanja, skoncentrisani su i broj zrna proklijalih u određeno
vrijeme kao i vrijeme, kada su ta zrna proklijala. U intenzitetu
klijavosti dolazi dakle zajedno do izražaja i broj proklijalih zrna i struktura
toka klijanja, pa je zato samo ta veličina, kako slijedi iz gornjeg izlaganja, ,
matematski pravilan i potpun izraz za učin klijanja sjemena, t. j . za njegovu
kvalitetnu vrijednost.


Intenzitet klijavosti dobro će zato doći svakom stručnjaku u operativi
za direktno određivanje kvaliteta sjemena potrebnog za kulturne radove.
Svaki će stručnjak moći prije sjetve i sam pouzdano odrediti kvalitet potrebnog
sjemena matematski ispravnim izrazom dobivenim na osnovu
provedenih analiza klijanja, jer mu ni procjena klijavosti, ni tzv.
energija klijanja kao ni srednje vrijeme klijanja ne
mogu sami po sebi, t. j . bez računanja intenziteta klijavosti, poslužiti kao
mjerilo za ocjenu kvaliteta potrebnog sjemena.


Ali osim ove direktne primjene intenziteta klijavosti u
praksi, važan je taj pravilan matematski izraz klijavosti pri proučavanju
odvijanja procesa klijanja, i to baš zbog svoje suptilnosti. Iz toga razloga
doći će intenzitet klijavosti do punog i presudnog izražaja naročito u graničnim
slučajevima, u kojima je ranije sam broj proklijalih zrna mogao
dovesti do posve pogrešnih zaključaka. Osjetljivost intenziteta klijavosti
leži baš u strukturi toka klijanja, koja se ranije uopće nije uzimala u obzir.


Međutim nije samo od važnosti, da se kompariraju intenziteti klijavosti
u nekom izvjesnom vremenu klijanja od polaganja sjemena u klijalo,
t. j . da se kompariraju krivulje toka klijanja do neke izvjesne tačke,
iste za sve probe istovrsnog sjemena, nego da se kompariraju i drugi
istovjetni (po vremenu klijanja) isječci tih krivulja među sobom, koje


359