DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Kompleksija 005 daje samo ove različite permutacije 005, 050, 500
014 „ „´ „ „ „ :
014, 041, 104, 140, 401, 410
023 „ „ „ „ „ :


023, 032, 203, 230, 302, 320
113 „ „ „ „ „ : 113, 131, 311
122 „ „ „ „ „ : 122, 212, 221


Svega ima dakle 21 varijacija sa ponavljanjem treće
klase od zadanih šest elemenata, u kojima zbroj elemenata (zrna) iznosi 5.
Time smo dobili odgovor na prvo pitanje. Da odgovorimo na drugo pitanje,
izračunaćemo intenzitet klijavosti i srednje vrijeme
klijanj a za svaku pojedinu varijaciju i to tako, da te varijacije odmah
poredamo po njihovoj vrijednosti, t. j . po intenzitetim a klijavosti.


0 1 2a 2b 3a 3b 4a
5 0 = 0 4 0 = 0 3 0 = 0 4 0 = 0 2 0 = 0 3 0 = 0 1 0 = 0
0 1=0 1 1 = 1 2 1=2 0 1=0 3 1=3 1 1 = 1 4 1 = 4
0 2 = 0 0 2 = 0 0 2 = 0 1 2 = 2 0 2 = 0 1 2 = 2 0 2 = 0
0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0
.5 0 5 1 5 2 5 2 5 3 5 3 5 4
´ = 0: 5 = 0,0 1 : 5 = 0.2 2: 5 = 0,4 2: 5 = 0,4 3: 5 - 0,6 3: 5 = 0,6 4: 5 =0,8
4b 4c 5a 5b 5c 6a 6b
2 0 = 0 3 0=0 0 0=0 1 0 = 0 2 0 = 0 0 0 = 0 1 0 = 0
2 1 = 2 0 1=0 5 1=5 3 1=3 1 1 = 1 4 1 = 4 2 1=2
1 2 = 2 2 2 = 4 0 2 = 0 1 2 = 2 2 2 = 4 1 2 = 2 2 2 = 4
0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 3 0 3 = 0 0 3 = 0
5 4 5 4 5 5 5 5 5 5 5 6 5 6
r ,= 4: 5 = 0,8 4: 5 = 0,8 5: 5 = 1,0 5: 5 = 1,0 5: 5= 1,0 6: 5 = 1,2 4: 5 = 1,2
6c 7a 7b 8a 8b 9 10
2 0 = 0 0 0 = 0 1 0 = 0 0 0 = 0 1 0 = 0 0 0 = 0 0 0= 0
0 1 = 0 3 1=3 1 1 = 1 2 1=2 0 1=0 1 1 = 1 0 1 = 0
3 2 = 6 2 2 = 4 3 2 = 6 3 2 = 6 4 2 = 8 4 2 = 8 5 .2= 10
0 -3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3 = 0 0 3= 0
5 6 5 7 5 7 5 8 5 8 5 9 5 10
´ = 6: 5 = 1,2 7:5= 1,4 7 5 = 1,4 8: 5 = 1,6 8: 5 = 1,6 9: 5 = 1,8 10 :5 = 2,0


Posljednja je cifra u prvoj koloni svih nizova uvijek 0, jer odmah nakon pola


ganja zrna u klijalo nije sigurno ni jedno zrno proklijalo, pa je prema tome i po


sljednji parcijalni produkat u trećoj koloni u svim gornjim nizovima jednak 0. To


dakako ne mora uvijek biti, ali je u našem primjeru tako, jer tražimo vrijednost


zrna, koja su klijala prva 3 dana. Tri puna dana nije nijedno zrno klijalo.


I prvi je parcijalni produkt, kako smo već objasnili, uvijek jednak 0. To se
potpuno podudara sa pravilom statičkog računa: ako koja sila ili rezultanta sila
prolazi kroz tačku ili pravac obrtanja (u nas tačka promatranja), onda je statički
rmomenat te sile ili te rezultante sila jednak nuli. Zbroj brojeva prve kolone daje
ukupni broj proklijalih zrna. Zbrojevi parcijalnih produkata u trećoj koloni daju
intenzitete klijavosti. Srednje vrijeme klijanja izračunato je


u svakom nizu ispod spomenutih zbrojeva.