DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 11 <-- 11 --> PDF |
postaju pri kraju toka klijanja nesrazmjerno velike prema ordinatama na početku toka klijanja. Osim toga je teško uočiti u tim strmim dijelovima razlike krivulja intenziteta klijavosti pojedinih proba. Zato bi i za grafično prikazivanje intenziteta klijavosti tokom cijelog vremena klijanja bilo dovoljno računati intenzitete klijavosti u vremenskim razmacima od pet do pet dana u manjem mjerilu. Početni dio krivulje intenziteta klijavosti, koji je u stvari najvažniji, može se lako nacrtati i u većem mjerilu. Sam tok klijanja dolazi mnogo jasnije i rječitije, t. j . značajnije do izražaja u krivulji frekvencije, koja pokazuje, koliko je kojeg dana proklijalo zrna. U prvi će mah biti možda teško predočiti sebi veličinu intenzitet a klijavost i izraženu zrnodanima, jer dosada nemamo nikakvog komparativnog materijala. Da bi se to olakšalo, trebalo bi u prvom redu brojčano odrediti donje i gornje granice intenziteta klijavosti za vrlo dobro sjeme, za dobro sjeme i za još upotrebljivo sjeme pojedinih vrsta drveća. To bi se bez velike muke moglo izračunati na osnovu već ranije prikupljenih podataka o toku klijanja raznih vrsta sjemenja. Na taj način dale bi se praksi brzo u ruke pouzdane orijentacione smjernice za ocjenjivanje kvaliteta sjemena, jer bi ona na taj način lako mogla odrediti, u koju kategoriju intenziteta klijavosti mora da uvrsti dobiveni rezultat neke konkretne probe. Praktični primjer računanja intenziteta klijavosti Da izlaganje o intenzitetu klijavosti bude jasnije, primijenićemo ga na praktičnom primjeru i to tako, da uzmemo jedan organski povezan niz primjera, pa da se tako ujedno vide i postepene promjene rezultata bazirane na kombinatorici. Detaljnije se ovdje ne možemo upustiti u prikazivanje tog zakonomjernog mijenjanja u vezi sa kombinatorikom, iako se s njom, kako je razumljivo, svaki čas susrećemo, jer to ne dozvoljava ni prostor ni osnovna kompozicija samog članka. Uzećemo opet posve shematski primjer. Koliko ima različitih nizova, ako uzmemo, da za prva 3 dana uvijek proklija po 5 zrna, i koliki je za svaki takvi niz intenzitet klijavosti i srednje vrijeme klijanja? Prvo se pitanje dakle svodi na odgovor, koliko ima varijacij a s a ponavljanje m treće klase od šest elemenata (zrna) uzevši u obzir i 0 zrna, dakle od elemenata 0, 1, 2, 3, 4, 5, kojima je zbroj uvijek jednak pet (zrna). Po kombinatorici ima svih mogućih rješenja V´Tn = fir = 63 = = 216. Ali nama je potreban samo broj varijacija, kojih zbroj elemenata iznosi 5. Tih će dakako biti mnogo manje. Do tih varijacija možemo doći tako, da izvedemo sve moguće varijacije treće klase sa ponavljanjem od šest gornjih elemenata, i da izdvojimo sve one varijacije, kojih je zbroj elemenata jednak 5. To je prilično dosadan posao, kad svega ima 216 vari jacija, koje treba poredati po određenim pravilima. Brže dolazimo do rezultata, ako samo osnovne kompleksije, kojih zbroj elemenata iznosi 5, permutiramo bez ponavljanja, i od dvije jed nake permutacije uzmemo samo po jednu. Te osnovne, t. j . najniže per mutaci j e mogu biti samo ove: 005, 014, 023, 113 i 122, jer samo zbroj elemenata tih kompleksija sa njihovim pe r mutacijam a daje rezultat 5 (zrna). |