DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Dali smo nešto širi prikaz ove radnje, pošto je ona vrlo interesantna za naše kraške prilike. Kako se iz opisa područja vidi prilike su po stanju tla i vegetacije i po klimi vrlo slične našima. Problem je isti: podizanje vrijednosti prostranih medunčevih šikara, a crni bor također ni kod nas ne daje zadovoljavajuće rezultate, premda se još uvijek najčešće sadi. Ing. Ž. Vrdoljak Edlin H. L. — The Forester´s Handbook (Šumarski Priručnik) Thames and Hudson — London, sadrži 395 str. sa 31 fotografijom i 12 crteža. Knjiga je namijenjena u prvom redu terenskom šumarskom osoblju, zatim praktičarima zaposlenim u šumskoj trgovini i industriji kao i šumoposjednicima i farmerima. Zbog toga je pisana u lakom stilu i u glavnom sadrži samo ono što je bitno za prilike u Velikoj Britaniji. Predgovor je napisao predsjednik Šumarskog društva Engelske i Walesa, Mayor J. D. D. Evans. U uvodu istaknuo je sve veće priznavanje važnosti šumarstvu u Velikoj Britaniji iza Drugog svjetskog rata i naročita uloga državne Šumarsk e komisij e (Forestry Commission) koja je osnovana 1919. i pomaže privatne šumoposjednike pri obnovi šuma ne samo besplatnim stručnim savjetom već i izdašnim novčanim subvencijama. U 23 poglavlja obuhvaćena je sva šumarska praksa i zakonodavstvo. Za naše stručnjake najinteresantnija su poglavlja I. i XXI. u kojima se mogu upoznati sa historijom šumarstva i šumoposjedničkom strukturom Vel. Britanije, djelokrugom i radom Šumarske Komisije te Sistemom dobrovoljnog udruživanja privatnih šumoposjednika. Zbog toga su ova dva poglavlja nešto detaljnije prikazana. Poglavlja sadrže: I. Šumski posjed Velike britamije. Ukupna površina šuma i šumskih površina iznaša oko 1,450.000 hektara ili 6.1% čitave površine od čega otpada 38% na privremeno neproduktivnu površinu. Velika Britanija je već tako dugo prenapučena, da su tamo šume prašumskog tipa nestal e još prije nekoliko stoljeća. Pretežni je dio današnjih šuma podignut vještačkim putem tokom zadnjih 150 godina. Nekadašnje prostrane šume kraljevskih porodica prešle su još prije početka XX. stoljeća u ruke privatnika, tako da je danas oko 80% površine sviju šuma u privatnom posjedu, a s ostalim površinama upravlja država preko Šumarske Komisije. Do početka ovog stoljeća državna vlast nije aktivno učestvovala u šumarstvu, već su je prisilile velike poteškoće oko snabdijevanja s drvom tokom svjetskog rata, da osnuje Šumarsku Komisiju. Glavna je zadaća Šumarske Komisije da u zemlji stvori rezervu drvne mase, da u tu svrhu pomogne privatne šumoposjednike kod podizanja i uzgoja sastojina i naročito da unaprijedi šumarstvo na polju naučnog istraživanja i stručnog školstva. Njezin je zadatak da u 50 godina iznova podigne odnosno obnovi još 2,000.000 ha šuma, da bi se u zemlji mogla zadovoljiti bar trećina godišnje potrebe. U razdoblju od 1947.—1949. izvršen je popis i inventarizacija sviju šuma. Prema stanju koncem rujna 1947. na posjed veći od 2 ha otpadalo je oko 1,380.000 ha, dok na manji (patuljasti) posjed samo 71.600 ha. Pod stručnim nadzorom i upravom bilo je tada 250.000 ha, a sve ostalo u rukama samih privatnika. Prema obliku šumskog gospodarstva otpada na visoke šume 715.000 ha niske šume 140.000 ha šikare 195.000 ha devastirane 70.000 ha a ostalo na isječene površine. Ukupna je drvna masa tih šuma oko 75 miliona kub. metara s godišnjim prirastom od 2,750.000 m3. Od ukupne godišnje potrebe od 19 miliona kub. metara u zemlji se namiruje 2,300.000 m3, a manjak uvozom. 341 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 56 <-- 56 --> PDF |
II. Rast i struktura šumskog drveća. Tu je opisano sve najnužnije što šumarski praktičar mora znati iz područja biologije drveća. III. Sakupljanje i čuvanje šumskog sjemena. Opisan je izbor sjemenskih stabala, izbor rasa, čuvanje i provenijencija sjemena, periodicitet uroda, kupnja importiranog siemena, ispitivanje čistoće i klijavosti sjemena, te postupak kod sabiranja najvažnijih vrsta. IV. Rad u rasadniku. Opće uređenje rasadnika, plodored i zeleno gnojivo, uređenje i đubrenje gredica, priredba sjemena prije sjetve, ustanovljenje postotka klijavosti i potrebne količine sjemena, pljeva, obrast sadnica na gredicama, štetočinje u rasadniku, prorjeđivanje sadnica, razne metode presađivanja i mehanizacija u rasadnicima, rad u rasadnicima osnovanim na vrištinama, koji se tamo u posljednje vrijeme uspješno osnivaju uz uvjet da se provede dobra drenaža i gnojenje. V. Stanište plantaža. Opis staništa, apsolutna visina, ekspozicije, reljef, nagib, izloženost dimu i vladajućim vjetrovima, oborina, mrazišta, historija staništa, pedologija i geologija tla. Naročito je opisano podzolasto tlo, biljni pokrov te indikatori nepovoljnih zemljišta. VI. Predradnje za sadnju. Čišćenje zemljišta, paljenje korova, drenaža, oranje raznovrsnih tala, ograđivanje kultura — naročito protiv razne divljači. VII. Plan podizanja novih sastojina. Čiste, mješovite sastojine, razne metode podizanja mješovitih sastojina, ustanovljenje ophodnje te utvrđivanje materijalnih i novčanih prinosa. VIII. Izbor vrsta drveća. Opisano je 28 vrsta četinjača i preko 30 vrsta listača. IX. Sadnja i plijetva. Izbor i sortiranje rasadničkog materijala obzirom na starost i razvijenost biljaka, cijene biljaka, razmak biljaka, razni načini sadnje na obrađenom i neobrađenom zemljištu, đubrenje za vrijeme sadnje, popunjavanje kultura, pljetba raznog korova i izbojaka iz starih panjeva. Zaštita biljaka od sunca i vjetra za vrijeme sadnje. X. Prirodno pomlađivanje i izravna sjetva. Opis tog rada u jednodobnim i raznodobnim sastojinama s opisom pojedinih vrsta drveća. XI. Niske šume, šikare i devastirane šume. Gospodarenje u niskim šumama sa i bez pričuvaka, konverzija niskih šuma u visoke, čista sječa i obnova tih površina, sječa u prugama i njihova obnova, kombinacija vještačkog i prirodnog pošumljavanja, postupak sa pojedinim vrstama drveća (hrast, jasen, breza, platana, joha i grab). Gospodarenje u lisničkim šumama, šikarama i na devastiranom zemljištu. XII. Njega i prorjeđivanje šuma. Čišćenje mladika, čišćenje stabalaca od grana u branjevinama četinjača i listača, rezanje grana odraslih stabala, proreda, intenzitet prorede, učestalost (broj) proreda, prihod od proreda, kasna proreda, visoka proreda, označivanje stabala, proreda u mješovitim sastojinama. XIII. Obaranje stabala. Vrijeme obaranja, starost, stabala koja dolaze na sječu, tehnika obaranja, krčenje panjeva, sprečavanje izbojne snage panjeva otrovima, koji ih razaraju, obaranje »ad stabla«, kljaštrenje grana s oborenih stabala obaranje tankih stabala, obaranje s mehaniziranim pilama, dozvola sječe (uslovljena s obnovom sastojine). XIV. Premjerba i procjena drvne mase stabala i sastojina. Opis pojma Hoppusstope (hoppus-foot = stopa sadrži 1,273 obič. kubne stope) služi za ustanovljenje sadržaja građe dubećih stabala, premjerba trupaca pomoću Sistema »četvrtine obujma« odnosno »Hopus-sistema«. Izmjera totalne sadržine dubećih stabala pomoću letava, optičkih instrumenata. Prirodne tabele, oblični broj, izmjena kubne sadržine sastojina, prirasta, tehničke građe, cijene, pilansko drvo i t. d. XV. Trgovina drvom i šumska proizvodnja. Propisi o sklapanju ugovora o prodaji dubećih ili oborenih stabala, prenosne pile za prerezivanje, koranje trupaca, mjesto prodaje (na panju, na mekom putu, na tvrdoj cesti, utovarno franko kamion, željeznicu ili stovarište kupca). Prodaja raznih stupova po duljini, dimenzije oblog i piljenog jamskog drva, drvo za sanduke, stupovi za ograde, kolje, trklje. i t. d. 342 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Tokarsko drvo, specijalni materijal za razni obrt i trgovinu, celulozno drvo, panelploče. Drvo za ogrjev i ugljen, okrajci i pilovina, božična drvca, kora, lfšće i razni drugi sitni šumski proizvodi. Prodaja niskih šuma prema površini. Konzerviranje stupova i tanke građe, sušenje drva, procjena težine građe namjenjene za transport (24 Hoppus-stopa adekvatno jednoj toni). XVI. Zaštita šuma od insekata, gljivica i štetnih biljaka. Šteta i obrana protiv najčešćih šum. insekata u šumama Vel. Britanije kao što su na pr. Hylobius abietis, potkornjaci i drugi kukci koji napadaju pupove, izbojke, koru, sjeme te biljke u rasadnicima. Opisane su gljivice koje prouzrokuju trulež na živim stablima, te uporabu fungicida, a isto tako je napadaju biljke u rasadnicima. Od štetnih biljaka opisane su imela, bršljan i t. d. XVII. Šumski požari i druga oštećivanja. Podizanje šuma koje su najmanje izvrgnute opasnosti od šumskih požara, nadzor i mjere sprečavanja šumskih požara, opažačka služba, uzroci požara, širenje i gašenje osiguranje protiv šum. požara. Štete od sisavaca i ptica. Naročito je pažnja skrenuta na zečeve, divlje kuniće, voluharice, vjeverice te srneću divljač. Štete od glodavaca u šumskim rasadnicima te štete od vjetra, smrzavice, suše, groma i t. d. XVIII. Zaštitni pojasi i zakloni od drveća. Vrste i svrha zaštitnih pojasa. Način podizanja, dimenzije, sastav vrsta drveća na raznim staništima u nizinama i gorju. Održavanje pojaseva i proreda u njima. Poljozaštitni pojasi. Zakloni protiv prašine i dima. Zastiranje loših vidika u naseobinama sadnjom topole, žalosne vrbe, ariša, cimprese, tuje i dr. XIX. Drveće živih ograda, parkova i vrtova. Način sadnje, smještaj prema drugim objektima, presadnja odraslog drveća, đubrenje, rezanje grana, liječenje bolesnih stabala i t. d. XX. Uređajni operati i planovi. Opis šuma, cilj gospodarenja, program radova, metoda rada, odobrenje planova, evidencija izvršenja, izdaci, podjela šuma u odjele i odsjeke; zakonske odredbe u pogledu zaštite šuma. Kronika. XXI. Subvencije i oporezovanje. Da bi privatni šumoposjednici mogli koristiti novčanu pomoć te primati besplatne stručne savjete od strane Šumarske Komisije moraju se udružiti u sistem privatnih šumoposjednika (t. zv. Dedication Scheeme). Obaveze koje iz toga proističu su u pravilu dugoročne osim u nekim iznimnim slučajevima. Šumarska Komisija vrši nad tim šumama stručni nadzor, odobrava planove sječa i uzgoja. Obzirom na način davanja subvencija postoje dvije šeme. Prema prvoj šemi šumoposjednik dobiva od Šumar. Komisije subvenciju u visini 25°/o-tnog iznosa, odobrenog po Šumar. Komisiji od ukupnog rashoda, kao pripomoć za pošumljavanje i uzgoj mladih još pasivnih sastojina. Zbog toga dotični šumoposjednik mora voditi knjigovodstvo. Čim su mu šume aktivne 5 godina redom, subvencija prestaje, no posjednik je dužan da i dalje ostaje u tom udružnom sistemu. Prema drugoj šemi šumoposjednik ne treba voditi knjigovodstvo, a državna novčana pomoć se obračunava na osnovu stvarno pošumljene, dnosno uzgojne povšine i to: a) za svaki aker (0.40 ha) vještački ili prirodno obnovljene šumske površine dobiva 14 funti; b) za svaki aker valjano uzdržavane novo podignute šume dobiva kroz 15 godina 4 i pol šilinga; c) istu pomoć dobiva kroz 15 godina i za ostale površine, računajući od vremena kad se uzadružio. Ta se pomoć može povećati ili smanjiti, već prema općem nivou cijena. Ova je šema popularnija, jer su svote fiksirane i ne treba u tu svrhu voditi knjigovodstvo. Osim toga Šumar. Komisija pruža novčanu pomoć i malim šumoposjednicima (ispod 2 ha), koji su izvan spomenutog sistema, zatim licima, koja sade topolu, podižu zaštitne pojase, valjano vrše proredu kao i čišćenje mladih sastojina. Opisane su četiri različite šeme oporezovanja šuma i šumskih površina, zatim porez na prihod od šuma i porez na baštinjene šume (posebno na zemljište, drv. masu ili prodano već izrađeno drvo). 343 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 58 <-- 58 --> PDF |
XXII. Oruđe i oprema. Ukratko je opisano odruđe i oprema, koja se upotrebljava u rasadnicima, zatim kod podizanja ograda, vršenja drenaže, pri sjetvi, sadnji, pljetbi, kao i kod naučnog istraživanja. Nažalost oprema i mehanizacija nije prikazana slikama ni crtežima, tako da neupućenim empiričarima možda sam tekst ne će biti dovoljan. XXIII. Razne obavijesti. Tu su navedena sva udruženja šumara i drvotržaca, stručni časopisi, istraživačke ustanove, knjižnice i stručno školstvo. Na koncu priručnika je odštampana bibliografija svih stručnih publikacija, kako privatnih autora, tako i Šumarske Komisije (Forestry Commission Publications). —o— Budući da u Vel britaniji već kroz 15 godina nije izdan nikakav šumarski priručnik, to je pisac u ovom djelu postavio za glavni cilj da šumoposjednicima ukaže važnost pravilnog izbora vrsti drveća na pojedinim šumskim zemljištima i da im prigodom unovčenja produkata pomogne kod pronalaženja najpogodnijih tržišta obzirom na današnje trgovačke uslove, u čemu je po mišljenju potpisanog potpuno uspio. Ing Stjepan Brixy NOVI DOKTORI ŠUMARSKIH NAUKA Na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu postigli su naučni stepen doktora šumarskih nauka Ing. Mirko Vidaković, Ing. Juraj Krpan i Ing. Zdenko Tomašegović. Dr. ing. M. Vidakovi ć obranio je temu »Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije iglica«. Disertaciju je obranio 14. prosinca 1953 a promoviran je 30 prosinca 1953. Dr. ing. Juraj Krpa n obranio je temu »Istraživanja točke zasićenosti vlakanaca važnijih domaćih vrsta drveta«. Disertaciju je branio 16. siječnja a promoviran je 26. veljače o. g. Dr. ing. Zdenko Tomašegovi ć obranio je temu »O pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendrometrijske potrebe šumskog gospodarstva«. Disertaciju je obranio 17. travnja a promoviran je 28. svibnja o. g. Novim doktorima šumarskih nauka želimo mnogo uspjeha u njihovom naučnom radu, koji će vjerujemo donijeti našem šumarstvu mnogo koristi. B. ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.— »a nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za. inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tiss : Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |