DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 54 <-- 54 --> PDF |
tlo je vrlo plitko i suho. Osim medunca od grmova pridolazi po koji šimšir, borovica, mukinja, rašeljka, žutika, svib, crni trn i glog, a od prizemnog rašća Bromus erectus, Brachypodium pinnatum, Festuca duriuscula, Hippocrepis comosa, Geranium sanguineum, Teucrium chamaedrys i dr. čije prisustvo jasno odaje mediteranski utkaj. Klimu karakteriše mala količina oborina (713 mm. godišnje) te vruće i sušno ljeto. Pošumljavanje na takvom terenu izvedeno je 1876. Sada tu postoji mješovita sastojina Atlanskog cedra i crnog bora. Cedrovi su vitki, bujni i čisti od grana, dok su borovi manji i slabijeg vitaliteta. Osim toga na čistinama postoji vrlo brojan prirodni pomladak, i to gotovo isključivo cedrov. 1930. godine Stanica za šumarska istraživanja u Nancy-u osnovala je u toj sastojini pokusnu plohu s ciljem da prati njen razvitak. Tako je 1930., 1940. i 1950. provedena detaljna inventarizacija. Rezultati su slijedeći: Godina Vrsta Broj stabala Volumen (m3) cedar 306 115 1930 crni bor 326 68 redar 306 166 1940 crni bor 317 88 cedar 306 182 1950 crni bor 200 67 Prosječni godišnji prirast po hektaru i periodama 1930-40 i 1940-50: Godina Cedar m3 Crni bor m3 2930-40 5,02 2,09 1940-50 2,78 0,78 Kao što se vidi cedar je pod istim uslovima dao mnogo veću drvnu masu i polučio veće priraste. Slabiji prirast jedne i druge vrste u periodu 1940-50 autori pripisuju suši (naročito u godini 1945, 1947. i 1949.). Ovaj primjer nesumnjivo pokazuje da se cedar pokazao mnogo prikladniji za pošumljavanje opisanog terena od bora. Postigao je veću drvnu masu, stabla su mu kvalitetnija, a što je naročito važno, obilno se prirodno pomlađuje i time osigurava trajnost sastojine. — Na kraju autori se osvrću na poteškoće kod pošumljavanja ovako mršavih i suhih terena. Naime mlade biljke ne uspijevaju da pruže korijenje dosta duboko i time osiguraju potrebnu vlagu, te u većini slučajeva stradaju za ljetnih suša. Zbog toga se preporučuje sadnja pod zaštitom grmova, oblaganje sadnica kamenjem i direktna sjetva na teren, koja daje nešto bolje rezultate od sadnje. Kao najefikasnije sredstvo preporučuje se upotreba eksploziva za pravljenje rupa i dodavanje zemlje, što je međutim vrlo skupo. 340 |